O zloupotrebi droge Rezultati ankete provedene u Prometno-tehničkoj školi u Šibeniku Lidija Šarić, Šibenik Ljubav i tolerancija Da se napravi bilo kakav predmet ili da se zna raditi neki posao potrebno je učiti više godina, ali za biti roditelj svi smatraju da su jednako sposobni i vrijedni, iako to nije uvijek istina. Ni mi koji radimo s mladima nismo uvijek spremni ni educirani za razna pitanja koja se otvaraju u radu u školi. Jedno od tih pitanja je ovisnost, tj. kako upu- titi mlade u opasnosti koje nastaju kod zuloupotrebe droga. Mladi su naša budućnost, to nisu ničija tuđa djeca i ako danas ne pomognemo nji- ma, sutra će se to dogoditi u našem domu, jer to se ne događa drugima. Odrastanje nije jednostavno, često puta je to jako bolno vrijeme puno raznih frustracija, a u posljednje vrijeme i veoma nekvalitetnog života. Adolescencija je doba traganja za identitetom, raskrižje između djetinjstva s njegovim odgojnim zasadama, ali i promašajima etike i morala koje mladi vide kod odraslih. Škola kao vrlo važna institucija društva često zaostaje za potrebama i spoznaja- ma učenika. Nije uvijek imala pravi način izlaganja informacija, pa se u želji da smanji rizike mladosti služila moraliziranjem i zastrašivanjem (statistika). Da bi postigli što bolja rješenja, mnogi pedagozi i prosvjetari su obrađivali teme ovisnosti. O tome su razrednici govorili na satovima razredne zajednice, pedagozi su radili programe i ankete, a biolozi su te teme obrađivali pod radnim nazivom: "Štetni činitelji za zdravlje čovjeka", gdje je obrada svih vrsta opijata svedena na jednu nastavnu jednicu. Zainteresiranost učenika za tu temu, ali i sve veća potreba društva za što bolju obaviještenost o štetnim posljedicama po zdravlje čovjeka potakla me je da proširim obrađivanje tog programa na veći broj sati. Već četiri godine ih obrađujem pod radnim nazivom "Psihoaktivne tvari i zdravlje čovjeka" koje obuh- vaćaju alkohol, nikotin i opojne droge kao samostalne nastavne jedinice. Ove godine smo gospođa Katarina Štampalija, pedagog Prometno-tehničke škole i ja udružile naš rad u projekt koji nam je trebao poslužiti kao predložak ili pola- zište školskog preventivnog programa. Anketama je obuhvaćena većina učenika naše škole, te su dobiveni rezultati o konzumiranju raznih droga od kojih smo izabrali sljedeće: Važno je naglasiti kako većina učenika smatra da su ovisnici osobe kao i sve druge, ali s mnogo više problema i kako im treba pomoći. U posljednje vrijeme u medijima se provodi kampanja kojoj je cilj prevencija ovisnosti o drogi. Naročito se ističu dvije koncepcije: 1. Juristička, u kojoj se zakonskim putem pokušavaju zabraniti i kontrolirati produkcija, trgovina i posjedovanje nedozvoljenih i ilegalnih droga, a kojom se najviše služi policija. Oni daju brojne informacije o opasnostima koje droga no- si kao što su ovisnost, preprodavači, štetnost za zdravlje, kriminal kao razlog dolaska do novca itd. 2. Medicinska metoda koja sve ovisnosti tretira isto ilegalne i zabranjene, te se tretiraju kao bolesti koje se rješavaju medicinskim putem. Ovisnosti po- kušavaju spriječiti objašnjavanjem rizika u koje se mladi upuštaju uzimajući opijate. Oba načina daju veliku količinu informacija i omogućuju stjecanje znanja o toj problematici, ali u mnogo manjoj mjeri djeluju na mijenjanje stavova o uporabi droge. Neke od ovih metoda podliježu zastrašivanju pa mladi često smatraju da su neki izneseni podaci o lakim drogama pretjerivanje, a manji postotak mladih da bi se one trebale legalizirati. Za obradu tih tema kombinirala sam obje metode i pridodala ih mom načinu rada. Dala sam učenicima upute za rad, ponudila im ih i uputila na određenu literaturu da bi oni sami te teme obradili putem referata i seminaraskih radova. To je bio kućni zadatak, a u razredu sam metodama razgovora, rasprava i nekom vrstom tribina poticala učenike na sučeljavanje mišljenja i da jedni druge uzajamno po- dučavaju i tako otklanjaju nejasnoće. Za takav sam rad pošla od činjenice da vršnjaci snažno utiču jedni na druge i da je motiv većine potreba za pripadanjem grupi vršnjaka, te da ta potreba dovodi do želje da se ponašaju isto kao njihovi vršnjaci. U razgovoru smo prošli ove teme: - o razlozima uzimanja - poticajima od strane društva - nesretnim okolnostima koje mlade "guraju" u ovisnost - odnosima u porodici - moraliziranju - vjeri - bježanju od trenutnih problema i frustracija - o vrstama opijata koje se najviše koriste u našem gradu Naglasili smo: - koliko su pojedine vrste opijata (nikotin, alkohol, droge) nezdrave i opasne za mlade - da je važno podržavati iskrene razgovore o zabrinutosti zbog uživanja raznih opijata - potrebama da se zauzmu osobna stajališta te da nitko za nas ne smije odlučiva- ti do nas samih niti da nas itko može uništiti kao što možemo mi uništiti sami sebe, a - kako je vrlo važno izgraditi samopoštovanje - važno je korištenje zdravih slobodnih aktivnosti kao što su šport, glazba, umjetnost, klubovi itd. - naglasili smo nedvosmislenu zakonsku poruku da korištenje bilo koje droge predstavlja rizik, jer drogu nije sigurno uzeti niti jedan put. Učenici svih razreda su naglasili kako disko klubovi i kafići u Docu sami za se- be nisu problem, ali se u njihovoj blizini u uličicama do njih skupljaju dileri i polukriminalci (oni vrše negativan utjecaj). Doista, naivnu naklonost mladih ka tehno-muzici i pražnjenjem putem plesa, opterećuju nuđenjem i prodajom raznih opijata pa se rizik konzumiranja povećava. Mali je broj mladih koji se mogu pohvaliti jasnim i čvrstim stavovima o životu koji nas okružuje, o svojim željama i stremljenjima. Malo je izbirljivih po pitanju društva i zabave, tim više što je Šibenik mala sredina gdje se svi mladi okupljaju na istom mjestu i ne mogu biti probirljivi po pitanju zabave, jer ne- kog izbora ni nema. Nisu svi mladi ni dovoljno jaki, ni željni samodokazivanja, ali svatko je jedinstven za sebe i mora naći svoj odgovor. U tome im možemo po- moći ne namećući svoja mišljenja, ali pružajući mnogo razumijevanja i podrške te nešto što svima nama treba. Više ljubavi i tolerancije. Summary: If you want to make any object by yourself or to do any kind of job, you should study many years, but to be a parent is konsidered easy and ecqually able for everybody, although it is not always true. The teachers who work with young people are not always ready and educated for numerous questions opening in school. One of these questions is a drug addict and how to be more active in learning and communicating these implications to those who may be at risk. Young people are our future, they are not somebody's else children they need our help. Whose children get involved with drugs? The simple answer can be, anyone's - all children can be tempted to use drugs, no matter where they come from, what scho- ol they go to, or how bright they are. Drugs abuse is not happening to someone else. It is happening to us. Betwen the ages of 12 - 15 children begin to develop strong relationship outside the home. They drive for greater indenpendence finding out their own identity. Growing up is not a simple process. It could be na aching period full of various frustrations. It is a period when children say good bye to the fresh innocence of childhood and there begins a process when teenagers question established ideas and values in the world of grown-ups. A shool as a very important institution of the society is not quite ready for the necessites of students and wishing to reduce the risks adoleslcents might be exposed to, is very often using moralizing, preaching and scaring the students by statistics. In order to achieve better results, many teachers have been con- cerned by addict. The need for better informations about risks and abuse dangers of drugs misuse and a great interest that my pupils have shown, have inspired me to prepare more lessons dealing with drugs abuse. I've been working that for th- ree, four years under the title: "Psycho-active substances and human health". The lecture deals with alcohol, tobacco and illegal drugs. Together with Mrs. Katarina Štampalija we have made a project which is going to be used as a school preventive programme.