NASTAVNI SAT KAO KREATIVNA DIONICA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA UDK : 371.311.5 Mr. Juraj Novak i Letić Nijaz, prof., Čakovec Ovom se vrlo složenom problemu u recentnoj literaturi uvijek posvećuje dužna pozornost. Nastavni je proces uzevši ga u cjelini, veoma složen. Njega je potrebito, po našem mišljenju, ponajprije osmisliti i ustrojiti kao "Istraživački projekt", kako bi došle do punog izražaja kreativne sposobnosti i nastavnika i učenika. Nastava nije i ne smije biti "statička kategorija", već strogo dinamički, neprestani/kontinuirani proces. Stoga joj moramo pristupiti kao elastičnom procesu. U taj proces pak, nastavnik treba utkati svoj, stvaralački duh i svoj kritički stav. U raspravljanju o ovom problemu imali smo u motrištu nastavni sat. Pristupili smo mu kao temeljnom segmentu u odgojno-obrazovnom procesu. Jer, nastavni je sat u biti ustrojena dionica nastavnog dana, sa svim svojim složenostima i zahtijevnostima. Nastavnom danu, kojeg je nastavni sat jedna ustrojena jedinica, valja pristupiti, shvaćati i doživljavati kao osmisleni i dinamični sustav. Učenik i nastavnik su aktivni činitelji tog sustava i procesa. Neprijeporno je, da samo duboko promišljajni njihov suodnos u komunikaciji s određenom nastavnom jedinicom, potiče i razvija učenikov stvaralački čin. Nastavnik se afirmira na nastavnom satu, ponajprije kao koordinator / usmjeravatelj, koji usmjerava učenika prema određenoj razini njegova razmišljanja, znatiželje i promišljanja. Ako je nastavni sat proces, koji se odvija u vremenu i prostoru i ima svoje trajanje, tad je neophodno potrebito, da učenik i nastavnik moraju biti aktivno i stvaralački uključeni u taj proces. Kako i u kojoj mjeri će ti temeljni principi biti ostvareni, određenu odgovornost snosi dakako nastavnik. Primarno, njegova se odgovornost odnosi na uspostavu osmišljeno ustrojenog sustava nastavnog sata sa svim njegovim zahtjevnim zakonitostima. Pokušat ćemo se slikovito izraziti; nastavni je sat uzevši ga u cjelini jedno raskrižje, na kojemu se usmjeravaju i učenikove emocije i njegova stajališta u određenom smjeru s ciljem otkrivanja i produbljivanja njegova kreativnog odnosa prema određenim pojavama. Nastavni sat i razvijanje učenikove intelektualne radoznalosti Odgojno-obrazovni sustav i proces je veoma složena i odgovorna djelatnost. Uzimamo ovaj pojam u njegovu najširem značenju. I nastavna tehnika i nastavna tehnologija trebaju pridonijeti upravo razvijanju sposobnosti učenja, praćenja novih znanstvenih dostignuća i sustavno osposobljavati učenike stvaralačkoj primjeni usvojenog znanja. Nastavni sat i njegova ustrojenost imaju pri tome odlučujuću ulogu. Kakav je put do tog cilja? Nimalo jednostavan. Razbijanjem tradicionalizma, uvođenjem novih metoda i oblika rada, poticanjem stvaralaštva, primjena suvremene nastavne tehnologije i drugo, samo su neki mehanizmi u ostvarivanju ovih ciljeva. Ili drugim riječima; nastavni je sat u biti struktura, sa svojim strgim rasporedom i urednošću komplimenata. Upravo stoga, na nastavnom satu moraju se afirmirati i naći svoj pragmatički ostvaraj; odnos komponenata između sebe, odnos komponenata i cjeline i odnos cjeline prema komponentama. To će reći, da na nastavnom satu, sve dionice nastavnog sata, - strukturne komponente, moraju doživjeti svoj duboko logički suodnos; uvodni dio sata, izlaganje novog gradiva, zaključni dio sata, zatim nastavna sredstva i pomagala, a naročito nastavne metode i postupci. Samo će tako ustrojeni nastavni sat i tako ostvaren nastavni sat biti stvaralačkom tvorevinom nastavnika kao stručnog, racoinalnog i moralnog subjekta, koji ima odlučujuću ulogu u nastavnom satu kao procesu. Dobro osmišljena didaktičko-metodička komunikacija afirmira učenika kao sudoinika u nastavnom procesu. Ta komunikacija pak, ostvaruje se ponajprije pluralizmom metodičkih postupaka. Nastavnik na nastavnom satu u višim komunikacijskim oblicima obrade određenog gradiva, - odnosno informacija, potiče učeniku radoznalost i njegovo stvaralačko razmišljanje, ili da tako kažemo "učenikovu aktivnu misao". Taj suodnos između nastavnika i učenika postiže se poticanjem spontanog komunikacijskog odnosa u nastavnom - didaktičkom procesu. Nametanjem svog autoriteta, ili / prisiljavanjem / na komunikaciju dokida se ili - spušta na znatno nižu razinu - komunikacijski suodnos na relaciji : nastavnik - učenik. Dubinska relacija informacije, a to je njena obavijesnost, saživi, ostvaruje se u racionalno-intuitivnim sferama učenika, primatelja informacija, recipijenta i to na dobro ustrojenom i osmišljenom nastavnom satu. Samo informacija koja ima obavijesnost učenika može staviti u kontekst, kako bi svojim vlastitim, logičkim promišljajima, svojim vlastitim intelektualnim naporima došao do spoznaje. Tek u tom smislu se i nastavni sat afirmira kao stvaralački nastavni - didaktički proces, tj. proces koji potiče učenika, da se kao sudionik u nastavnom procesu oslanja na logiku, a ne na memoriju. Na stvaralački ustrojenom satu pobuđuju se učenikovi intelektualni i emotivni izazovi Nastavni sat mora poticati učenika na učenje. U našem razmišljanju, pristupamo pojmu kao procesu usvajanja znanja, a ponajprije kao procesu razvijajna učenikovih sposobnosti. Bit i suština učenja je u njegovoj stvaralačkoj razini, pa stoga i sam čin učenja mora imati stvaralački karakter. Na nastavnom satu učenik mora naučiti kako se uči. Bitan je, prema tome, sam proces učenja. Jer, temeljne odrednice toga procesa, učenik usvaja na nastavnom satu, ako je i nastavni sat stvaralački ustrijen. Težište je, prema tome, na kvaliteti, a ne na kvantiteti. Na nastavnom satu učenik treba "izmjenjivati" svoje misli s mislima nastavnika. Na taj se način ostvaruje asocijativna veza između nastavne jedinice i učenikova stvaralačkog razmišljanja. Za oživotvorenjem takva suodnosa, učenika valja osposobljavati uprvo na nastavnom satu. Budući da svi učenici u razrednom odjelu nisu jednakih sposobnosti, stvaralački čin nastavnika dobit će svoj ostvaraj na nastavnom satu, jedino ako je nastavnik u mogućnosti na "jednaki edukativni pristup nejednakima". Mislimo, da upravo u tim relacijama i moramo promatrati nastavni sat kao stvaralačku tvorevinu nastavnika, kao racionalnog, stručnog i moralnog bića. U našem promišljanju o ovom problemu imali smo kao uzorak nastavni sat u srednjoj školi. Kao naša temeljna spoznaja bila bi, da učenici u srednjoj školi trebaju učiti i naučiti kako se uči, kako se istražuje i kako se dolazi do novih spoznaja, a ne kako se pamti. Učenje mora biti slobodan čin, koji će učenik shvatiti i doživjeti kao čin koji ima svoju duboku, utemeljenu svrhu. Učenik se mora osposobiti za izazove vremena. Živimo u vremenu semiotike i informatike. Temeljna spoznaja do koje smo došli u analizi uzorka nastavnog sata u srednjoj školi, bila bi; - nastavni sat mora biti produktivan u svim svojim dionicama, u svim svojim strukturnim komponentama. Jedino će tako i u kontinuiranom tijeku osposobljavati učenika za spomenute izazove vremena. Ustrojstvo nastavnog sata kao kreativne - produktivne dionice odgojno- obrazovnog procesa Naša je spoznaja, da bi nastavni sat i njegova stvaralačka razina, odnosno produktivna razina, trebao imati ishodište u primjeni korelacijsko-integracijsko metodologijskog sustava i u primjeni didaktičko-metodičkih odrednica tog sustava. Stajalište nam je, da se praktičnim ostvarenjem toga sustava na nastavnom satu, uspostavlja i čvršća i dinamičnija veza s ostalim područjima. Kao primjer naveli bismo: nastavu jezika književnosti, stvaranje i izražavanje. Dakako imali smo u motrištu i zajedničke i razlikovne osobine toga sustava. Isto tako u našoj analizi uzorka nastavnog sata došli smo do spoznaje, da i primjena problemsko-metodičkog sustava pridonosi stvaralačkoj-produktivnoj razini nastavnog sata. Spoznaja nam je; da je taj sustav isto tako poprilično dinamičan i može se uspješno primjenjivati na svim razinama odgojno-obrazovnog procesa. U srednjoj školi uspješno se može primijeniti i refleksivno-meditativni metodički sustav, pa empirijski tip metodičkih postupaka itd. Znano je, da je zadatak metodike "radost otkrivanja". Metodika je sintetska i primijenjena znanost. Ona proizlazi iz supstratne znanosti, ali zahvaća i : psihologiju, logiku, filozofiju, sociologiju, informatiku. S time u svezi, naša je spoznaja : nastavnik da bi nastavnom satu mogao utkati kreativnost - produktivnost mora dobro poznavati substratnu znanost (predmet koji predaje) i metodiku toga predmeta. Jer, upravo u metodiku je uključeno i stvaralaštvo, a nastavni proces mora biti ponajprije stvaralački - produktivni proces. Nastavnikov subjektivno-stvaralački odnos na nastavnom satu, tj. u odgojno- obrazovnom sustavu mora biti neprijeporan. Zadatak metodike pak je - unapređivanje nastave. Zaključak Nastavni sat da bi se aktualizirao kao kreativna-produktivna dionica u odgojno- obrazovnom procesu, mora biti u svim svojim strukturnim komponentama veoma znalački i promišljajno ustrojen. Između nastavnika i učenika mora biti uspostavljen spontani komunikacijski suodnos. Dobro i znalački osmišljena didaktičko-metodička komunikacija afirmira učenika kao aktivnog činitelja u odgojno-obrazovnom procesu, potiče učenikovu radoznalost i njegovo stvaralačko razmišljanje. Nastavnik: da bi nastavnom satu mogao utkati kreativnost-produktivnost mora dobro poznavati supstratnu znanost (predmet koji predaje) i metodiku toga predmeta. Upravo u metodiku je uključeno i stvarlaštvo. Summary In order to be realized as a creative and productive part of the educational process, a teching lesson has to be skilfully organized in all of its structural components. A spontaneous communicative relationship has to be established between the teacher and the student. A meaningful didactic and methodic communication establishes the student as an active factor in the educational process, stimulates the student's curiosity and his or her creative thought process. The teacher has to be well acquainted with adittional scietific development of the subject he or she teaches, as well as the methodics of that subject, in order to incorporate the creativity and productivity into the teching lesson. Creativity has to be included into methodics. Literatura : 1. Mr. J. Novak, N. Letić : Preobrazba školskog sustava imperativ vremena u kojem živimo : Nastavni vjesnik str. 114-117., Zagreb, 1996. 2. Mr. J. Novak, N. Letić : Nastavni sat kao organizirana i kreativna dionica odgojno- obrazovnog procesa, Školske novine broj 3, 1995. 3. A. Mijatović : Obrazovanje za stoljeće znanja XXI. stoljeće, Hrvatski Pedagoško- književni zbor, Zagreb, 1998. 4. M. Dening, O. Phillips : Kreativna vizualizacija, Dom knjiga Zagreb, 1997. 5. T. A. Ladyženska : Metodika razvitije reči na urokah ruskogo jezika, Moskva, 1981. 6. D. Rosandić : Raspravljanje u metodičkoj teoriji i praksi, Suvremena metodika, Zagreb, 1976. 7. V. Jurić : Razvijanje stvaralačkih sosobnosti kod učenika, Beograd, 1970. 8. Szathmary - Varkonyi : A szovegtan a kutatasban es az oktatasban, Nyelvtudomany Tarsasag, Budapest, 1979. 9. Rethy Endrene : Motivacio a tanitasi oran, Tankonyvkiado, Budapest, 1979. 10. Petrikas Arpad : Iskolai innovacio pedagogiai program, alkoto szemelyiseg nevelese, Debrecen, 1982.