PROBLEMATIKA NEOPRAVDANOG IZOSTAJANJA S NASTAVE UDK : 371.52 Senka Pavlica, prof., Rijeka UVOD Izostajanje s nastave je pedagoški problem koji sve više zabrinjava nastavnike i roditelje učenika osnovnih i srednjih škola. Broj sati izostanaka povećava se, a posebno zabrinjava porast neopravdanog izostajanja s nastave. Škole, u rješavanju problema izostajanja, primjenjuju odgovarajuće odgojne mjere u skladu sa svojim Statutum te Pravilnikom o odgojnim mjerama. Primjena postojećih odgojnih mjera nije dostatna u rješavanju problematike izostajanja, jer praksa pokazuje da izricanje odgojnih mjera rjetko utječe na promjenu neprihvatljivog ponašanja učenika. Glede navedenog, škole, ovisno o svojim specifičnostima, rješavaju probleme izostajanja s nastave uz stručnu pomoć školskih pedagoga, psihologa i defektologa ili vanjskih službi (npr. Centar za socijalni rad, Centar za odgoj, školski liječnici i sl.). Rezultati istraživanja provedenih u našoj zemlji na populaciji osnovne škole ukazuju na to da učenici odlaskom s nastave izbjegavaju "krug dosade i neuspjeha".1 Dosadu učenici doživljavaju zbog nerazumijevanja nastavnog predmeta, monotonih metoda tumačenja gradiva, te percepcije nekorisnosti predmeta. Učenici na dosadu reagiraju povlačenjem ili agresijom, a posljedica je smanjeno učenje, koje izaziva neuspjeh u školi. Izostajanjem s nastave učenici žele izbjeći i dosadu i neugodne osjećaje vezane uz doživljeni neuspjeh. ZADATAK Što naši učenici i nastavnici misle o neopravdanom izostajanju s nastave? Koji su uzroci neopravdanog izostajanja s nastave? Koje mjere predlažu za smanjenje neopravdanog izostajanja? Da bih dobila odgovore na navedena pitanja provela sam šk. 1993./94. god. ispitivanje među učenicima i nastavnicima naše škole. POSTUPAK Tehnika prikupljanja podataka za koju sam se odlučila je sistem procjene (ljestvica sudova) rangiranjem. Ljestvice sudova izrađene su na temelju rezultata dobivenih preliminarnim ispitivanjem. UZORAK Ispitivanje je provedeno na uzorku učenika i nastavnika Strojarsko brodograđevne škole za industrijska i obrtnička zanimanja metodom slučajnog izbora. _________________ 1. Andrilović, Čudina: "Psihologija učenja i nastave", Školska knjiga, Zagreb REZULTATI INTERPRETACIJA Rezultati ispitivanja prikazani su tabelarno (tablica 1. i 2.). Tablica 1. ________________________________________________________________________________________________ Uzroci neopravdanog izostajanja s nastave RANG učenici nastavnici ________________________________________________________________________________________________ -strah od ispitivanja ili kontrolnog zadatka 3 2 -TV, utakmice, trening, kino 8 8 -previše sati u radnom danu, preopterećenost, psihički umor 1 4 -loše autobusne veze, kašnjenje autobusa 2 6,5 -nezainteresiranost, nemotiviranost za rad, neučenje 5 1 -nezanimljiva predavanja 4 6,5 -loš odnos nastavnika prema učeniku 7 9 -negativan utjecaj prijatelja 10 3 -nedosljednost u primjeni odgojnih mjera 9 5 nepravovremeno kažnjavanje -izbacivanje sa sata 6 10 -nešto drugo 11 11 ________________________________________________________________________________________________ Analizom rezultata rangiranja ljestvice sudova o uzrocima neopravdanog izostajanja uočavamo raskorak između mišljenja učenika i nastavnika. Učenicima je najvažniji uzrok neopravdanog izostajanja s nastave previše sati nastave u radnom danu, ili drugim riječima, preopterećenost nastavnim programom. Nastavni plan, program i satnica su "vanjski uzročnici" tj. učenici ne mogu na njih utjecati niti ih mijenjati. Za razliku od učenika nastavnici navedenom uzroku pridaju manju važnost rangirajući ga na četvrto mjesto. Nastavnicima je najvažniji uzrok neopravdanog izostajanja s nastave opća nezainteresiranost te nemotiviranost za učenje. To je "unutarnji uzročnik", tj. izravno je u svezi s učenikovom motivacijom i odlukom o tome da li želi ili ne želi učiti. Učenicima je navedeni uzrok manje važan i rangiraju ga na sredini ljestvice, na peto mjesto. Osim uočljive razlike u percepciji najvažnijeg uzroka neopravdanog izostajanja s nastave između učenika i nastavnika razlika postoji i u precepciji važnosti utjecaja prijatelja na izbjegavanje nastave, te dosljednosti primjene odgojnih mjera. Za učenike je negativan utjecaj prijatelja na predzadnjem mjestu ljestvice (rangiran na deseto mjesto), a za nastavnike je to jedan od važnijih uzroka izostajanja s nastave (rangiran na treće mjesto). Nedosljednost i nepravovremeno izricanje odgojnih mjera (opomena, ukor, opomena pred isključenje i isključenje) za učenike nisu među važnijim uzrocima izostajanja, dok su za nastavnike u sredini ljestvice (rangirani na petom mjestu). Strah od ispitivanja ili kontrolnog zadatka podjednako je važan uzrok izostajanja i za učenike i za nastavnike. Učenici su ga rangirali na treće, a nastavnici na drugo mjesto, što znači da se slažu u doživljavanju straha od ispitivanja kao važnog uzroka izostajanja. Nezanimljiva predavanja, kao jedan od uzroka dosade u školi, učenici su rangirali na četvrto, a nastavnici na 6.5 mjesto. To znači da navedeni uzrok ne smatraju važnijim uzrokom izostajanja. Učenici i nastavnici samo su jedan uzrok identično rangirali, a to je televizija (utakmica, kino) što je na ljestvici na osmom mjestu. Tablica 2. ________________________________________________________________________________________________ Mjere za smanjenje neopravdanog RANG izostajanja s nastave učenici nastavnici ________________________________________________________________________________________________ - češći kontakt s roditeljima, pozivanje i informiranje roditelja 5 1 - ukinuti predsat i sedmi sat 1 6 - dosljedno i pravovremeno provođenje odgojnih mjera(kazni) 9 2 - stroži kriteriji kažnjavanja 10 7 - smanjiti broj sati u radnom danu 2 4 - redovito održavanje satova razrednog odjela 6 9 - bolji odnos nastavnika prema učeniku, više razumijevanja, smanjiti strah od ispitivanja 3 5 - nagrađivanje razreda s najmanjim brojem neopravdanih izostanaka 4 8 - pravovremeno uključivanje pedagoške službe u rad s učenicima koji su skloni neopravdanom izostajanju 7 3 - više druženja i zabavnih sadržaja u školi 8 10 - nešto drugo 11 11 ________________________________________________________________________________________________ Analizom rezultata rangiranja ljestvice sudova o mjerama za smanjenje neopravdanog izostajanja uočavamo još veću razliku u mišljenju učanika i nastavnika. Podudarnost vrednovanja postoji samo u posljednjoj mjeri pod nazivom "nešto drugo" i rangirana je na jedanaesto mjesto i kod učenika i kod nastavnika. Najveće neslaganje između učenika i nastavnika izraženo je kod predložene mjere dosljednog i pravovremenog provođenja odgojnih mjera. Za učenike navedena mjera ima vrlo malu važnost i rangirana je na deveto mjesto. Međutim, za nastavnika to je jedna od najvažnijih mjera za sprečavanje neopravdanog izostajanja i rangirana je na drugo mjesto. Praksa potvrđuje navedeno. Nastavnici tijekom školske godine izriču odgojne mjere u skladu sa Statutom škole, bilo kao razrednici ili članovi nastavničkog vijeća i potvrđuju da su za njih odgojne mjere važne u sprečavanju izostajanja učenika. Učenici kojima su izrečene opomena i ukor zbog neopravdanog izostajanja u većini slučajeva ne pridaju važnost toj "kazni" te nastavljaju s izostancima. Izostanke smanjuju nakon opomena pred isključenje, a većina učenika prestaje izostajati kad se pokrene postupak za isključenje iz škole. Najznačajnije mjere za sprečavanje neopravdanog izostajanja za učenike su ukidanje sedmog sata i predsata, te smanjenje broja sati u radnom danu. Drugim riječima, učenici misle da će rasterećenjem imati i manje razloga za izostajanje, što su i naveli kaod rangiranja i uzroka i mjera za sprečavanje neopravdanog izostajanja. Nastavnicima je najznačajnija mjera za sprečavanje neopravdanog izostajanja česti kontakt s roditeljima, što su učenici rangirali petim mjestom. Analizirajući rezultate ispitivanja uzroka neopravdanog izostajanja učenika s nastave, te mjera za njihovo sprečavanje, komentirala sam one uzroke i one mjere koje sam smatrala značajnima. Važnost pojedinog uzroka i mjere procjenjivala sam na osnovi razlike u mišljenju učenika i nastavnika, te važnosti koje su učenici i nastavnici pridavali pojedinom uzroku ili mjeri. ZAKLJUČAK Mišljenje učenika i nastavnika naše škole o uzrocima neopravdanog izostajanja s nastave, te mjerama za njihovo sprečavanje, bitno se razlikuje. Ne ulazeći u analizu razloga različitosti mišljenja učenika i nastavnika, možemo zaključiti sljedeće: 1. učenicima je preopterećenost (previše sati u radnom danu, psihički umor) najvažniji uzrok neopravdanog izostajanja s nastave, 2. nastavnicima je nezainteresiranost i nemotiviranost za učenje najvažniji uzrok neopravdanog izostajanja s nastave, 3. učenici misle da je rasterećenje (smanjenje broja sati nastave) najvažnija mjera za sprečavanje neopravdanog izostajanja s nastave, 4. nastavnici misle da su česti kontakti s roditeljima učenika najvažnija mjera za sprečavanje neopravdanog izostajanja s nastave. LITERATURA: 1. Andrilović V.: "Metode i tehnike istraživanja u psihologiji odgoja i obrazovanja", Školska knjiga, Zagreb 1991. 2. Andrilović V.: "Psihologija učenja i nastave", Školska knjiga, Zagreb 1985.