Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

Stranica kreirana: 14. kolovoza 2000. Posljednja promjena: 15. studenog 2011.
The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju.	Ove stranice pohranjuju se u digitalnom arhivu NSK.

Map of the Sisak and Moslavina County.

Sisačko-moslavačka županija - gradovi

1. Sisak
2. Glina
   • Gornji Klasnić, 1993 – 2006
3. Hrvatska Kostajnica
   • Utolica, 1993 – 2006
4. Kutina
   • Kutina, oko 199x.
5. Novska
   • Novska, 199x.
6. Petrinja
   • Petrinja, 199x.
   • Jabukovac, 1993 – 2006

Pravilnikom o grbovima i zastavama jedinica lokalne uprave i samouprave određeno je da polje zastave grada ili općine mora biti jednobojno, s grbom u sredini ili odmaknutim prema koplju. Izuzeci od tog pravila toleriraju se u slučaju gradova koji imaju tradicionalnu zastavu stariju od tog pravilnika, dok su neki gradovi odlučili ignorirati ta pravila i koristiti zastavu po svojoj volji. Može biti da će s vremenom ovi drugi biti zamijenjeni zastavama u skladu s pravilnikom.
Godine 1993. (ponovnim) uvođenjem županijskog sustava, ustrojeni su kotarevi kao posebna razina lokalne samouprave u područjima s većom gustoćom srpske populacije, kao način dodjeljivanja većih prava. No, zbog agresije i okupacije kotarevi nisu nikada zaživjeli i ukinuti su 1997. U Županiji Sisačko-moslavačkoj uspostavljen je Kotar Glina, sa sjedištem u istoimenom mjestu, a uključivao je općine: Divuša, Donji Kukuruzari, Dvor, Gornji Klasnić, Glina, Gvozdansko, Hrvatska Dubica, Hrvatska Kostajnica, Lasinja, Mečenčani, Topusko, Utolica, Vojnić i Vrginmost. U reformi 1997. neke od tih općina su sasvim ugašene, neke su uključene u susjedne županije a neke su dobile status gradova. U svakom slučaju, kako kotarevi nisu zaživjeli niti su njihove općine funkcionirale, svakako nisu niti imale svoje simbole.
Osim toga, u reformi 1997. su općine Ivanić Grad, Kloštar Ivanić i Križ izdvojene iz Sisačko-moslavačke i pripojene Zagrebačkoj županiji (a već ranije je Ivanić Grad dobio status grada), dok su općine Vojnić i Lasinja pripojene Karlovačkoj županiji. Godine 2006. općine Gornji Klasnić, Jabukovac i Utolica uključene su u susjedne gradove.

• Sisačko-moslavačka županija
• Hrvatska - županije
• Hrvatska

Sisak

1:2

Grb je modernizacija grba grada Siska podijeljenog u XIX. stoljeću (1838., 1874. ili 1896. prema raznim izvorima): u modrom na zelenom otoku, opkoljenom rijekom, na tesancima građenom temelju bijeli grad s tri oble kule spojene zidom (trokut) s kruništima i ključastim kuškarnicama, na vodi ispod grada lađa (Laszowski, 1934), odnosno: u obliku štita s prikazom tvrđave s tri kule, tri rijeke i lađe. Iznad štita nalazi se kruna s pet kula (Statut, 2001). Zastava je bijelim križem raščetvorena u plavo i zeleno s grbom u sredini. Nije poznato da li je rješenje odobrilo Ministarstvo uprave.

Glina

1:2

Grb Gline prikazuje tlocrt grada s ušćem rijeke Maje u Glinu i s pravokutnim ulicama koje tvore lik sličan hrvatskom grbu. Zastava je plava s grbom u sredini, postavljenim za vodoravno ili okomito isticanje.

Do 1997. Glina je imala status općine.

Hrvatska Kostajnica

1:2

Grb prikazuje utvrdu s tri kule i obrambenim zidom u dnu koji tvore zlatno dvorište u kojem stoji janje koje drži zastavu. Slike zasnovane na nedovoljno preciznim predlošcima!
Grb je suvremeni grafički prikaz grba dodijeljenog gradu 1893. godine. Zastava je svijetlo plava s grbom u sredini. I dok propisi zahtjevaju grb veličine 40×30 cm u zastavi od 90×180 cm, zastave u upotrebi imaju redovito veći grb.

Do 1997. Hrvatska Kostajnica je imala status općine.

Kutina

1:2

Grb je na plavoj podlozi zlatom obrubljeni kosi kvadrat u kojemu se nalaze crvena i srebrna polja (4x4), na vrhu kvadrata sjedi srebrna ptica svraka. Iznad štita je bijeli šal sa zlatnim resama i dva hrastova lista. Koristi se bijela zastava s grbom u sredini, no i trobojna zastava dolje je također u upotrebi. Vertikalna stolna zastavica ima i ispisano ime grada ispod nadolje pomaknutog grba.
Kutina danas nosi grb svojih srednjovjekovnih gospodara Čupora Moslavačkih (Csupor de Monoszlo), od kojih je najpoznatiji Demetrije II Čupor Moslavački, postavljen 1446. za biskupa Kninske biskupije. Grb Čupora poznat je već u XIV. stoljeću. Do kraja XV. stoljeća obitelj je izumrla, a njihovi posjedi su kasnije pripali obitelji Erdödy koja je zato kao svoj drugi pridjevak nosila ime de Monoszlo. Kaže se da svraka simbolizira stremljenje bogatstvu.

Kutina, oko 199x.

1:2

Ranija zastava nije prilagođen zahtjevima državnih propisa o izgledu simbola državne uprave i lokalne samouprave. Ima crvenu prugu uz gornji kratki rub i plavu uz donji, svaka zauzima jednu šestinu dužine zastave, a u sredini srednjeg bijelog polja smješten je grb. Zastava je opisana da ima trokutast zrez na slobodnom kraju, zlatni obrub duž tri vanjske stranice, te zlatne rese duž slobodnog kraja. Takva se zastava vjerrojatno koristila samo u zatvorenim prostorijama.
Grb je korišten i s ljubičastim poljem.

Novska

1:2

Grb je u crvenom polju srebrni dvostruko preklopljeni križ. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini.

Novska, 199x.

Zastava nepoznata.

Novska je koristila drugačiji grb tijekom 1990-ih, vodoravno razdijeljen, gornji dio raskoljen, 1. šahirano crveno i srebrno, 2. u plavom polju tri hrastova lista i dva žira u prirodnim bojama, i 3. tri pruge odijeljene srebrnim, narančasta, plava i smeđa i preko njih roda u prirodnoj boji. Ovaj složeni grb vjerojatno je odbilo Ministarstvo uprave, pa je krajem 1990-ih usvojen jednostavan heraldički čisto rješenje.

Petrinja

1:2~

Grb Petrinje je raskoljen u crveno i srebrno, preko svega podnožja izrasta srebrna tvrđava s vratima i dvije kule crvenog krova, iznad kojih stoji okrunjeni sokol raširenih krila kandžama držeći vrhove kula. Petrinja koristi grb u pečatu od XVII. stoljeća kao vojna općina, koji prikazuje crskog orla s mačem i žezlom iznad srebrnog dvorca s dvije kule koji izrasta iz podnožja. Ovaj se grb u XIX. i XX. stoljeću prikazuje obojan u plavom srebrni dvorac s dvije kule crvenih krovova i u zaglavlju crni orao drži mač i žezlo. Ströhl spominje da je štit okrunjen zlatnom kraljevskom krunom purpurne podstave. Kada je Petrinja 1872. odine dobila status grada, novi gradski Statut iz 1896. određuje novi grb kakav je opsian gore - koji zamjenjuje carskog orla sa sokolom, okunjuje ga, a uklanja mač i žezlo. To označava prelazak iz vojne uprave u civilnu Hrvatsku. U 1990-ima korišten je grb s crvenom pozadinom (i na plavoj zastavi), ali nije formalno usvojen. Od 90-ih se koriste i varijacije crveno-srebrno raskoljenog grba ali i dalje bez službenog usvajanja, a barem od 2003. zabilježena je i upotrebe bijele zastave s po dva reda crveno-bijelih kvadrata uz gornji i donji rub i grbom u sredini. Postupak službenog usvajanja simbola nije još dovršen.

Petrinja, 199x.

1:2

Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World