Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

Stranica kreirana: 14. kolovoza 2000. Posljednja promjena: 13. prosinca 2008.
The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju.	Ove stranice pohranjuju se u digitalnom arhivu NSK.

Map of the Zagreb County. Note: The seat of administration is in Zagreb, which itself is not a part of the County.

Zagrebačka županija - gradovi

1. Dugo Selo
2. Ivanić-Grad
3. Jastrebarsko
4. Samobor
   • Samobor, 199x. - 2007.
   • Samobor, 1756.
5. Sveta Nedelja
6. Sveti Ivan Zelina
7. Velika Gorica
   • Velika Gorica, 1997.
8. Vrbovec
9. Zaprešić

Pravilnikom o grbovima i zastavama jedinica lokalne uprave i samouprave određeno je da polje zastave grada ili općine mora biti jednobojno, s grbom u sredini ili odmaknutim prema koplju. Izuzeci od tog pravila toleriraju se u slučaju gradova koji imaju tradicionalnu zastavu stariju od tog pravilnika, dok su neki gradovi odlučili ignorirati ta pravila i koristiti zastavu po svojoj volji. Može biti da će s vremenom ovi drugi biti zamijenjeni zastavama u skladu s pravilnikom.
Do 1995. Jastrebarsko, Sveti Ivan Zelina i Vrbovec imali su status općine, a Velika Gorica i Zaprešić bili su u sastavu Grada Zagreb, dok je Dugo Selo imalo status općine do 1997. godine. Ivanić Grad (tako pisan) je bio dio Sisačko-moslavačke županije do 1997., ranije i sa statusom općine. Od 1997. godine Zagreb opet ima poseban statuj jednak županiji. Od 2006. godine i Sveta Nedelja ima status grada.

• Zagrebačka županija
• Hrvatska - županije
• Hrvatska

Dugo Selo

1:2

Grb Dugog Sela je u plavom, iz podnožja štita izrasta zlatni pastoral, gore desno zlatna šesterokraka zvijezda, a gore lijevo srebrni rastući mjesec. Taj grb s zlatnim rubom stavljen je u sredinu plave zastave. Svečana zastava netipičnog je izgleda, svijetloplava s tamnoplavim i zlatnim rubom, s grbom u sredini i vrpcom ispod njega te zlatnim kićankama duž donjeg ruba. Na crvenoj vrpci bijelim je ispisano ime grada. Svijetloplavo polje bodato je izvezeno svijetloplavim uzorkom.

Novom administrativnom podjelom 1993. Dugo Selo je dobilo status općine, a status grada dobilo je nazad 1997.

Ivanić-Grad

1:2

Grb Ivanić-Grada je u plavom srebrna kula s tri kruništa i po tri rogoza s obje strane. Zastava je plava s grbom u sredini.
Pečat Ivanić-Grad sačuvan je na povelji iz 1664. kružnog oblika u kojem se nalazi zidana kula s kruništem na proširenom temelju otvorenih vrata okužena s obje strane s po tri stabljike rascvjetalih ljiljana. Natpis na pečatu je "S COMMUNIT TATIS DE IVANICH" (pečat općine Ivanić). Ovo prikazuje grad kao utvrdu usred močvara Lonjskog polja.
Novi je grb i pečat uveden 1792. godine kada je osnovana gradska uprava, u početku s njemačkim natpisom "MILITAR-COMMUNITAT FESTUNG IVANIC" (Carsko-kraljevska vojna općina Ivanić). Nakon 1872. natpis je na hrvatskom.
Taj grb je sačuvan u mnogim pečatima na dokumentima te isklesan u kamenu na zgradi gradskog magistrata gdje još stoji. Zadržao je kružni oblik i središnju simboliku kule otvorenih vrata, no na nju je dodan hrvatski grb, nadvišen krunom i križem, kojeg čuvaju dva carska grifona. Natpis na pečatu je "POGLAVARSTVO GRADA IVANIĆ TVRĐE". Ovaj se koristio vjerojatno da pada Austrougarske.
U 20. stoljeću pojavljuje se grb u obliku štita temeljen na predlošku pečata iz 17. soljeća (npr. Laszowski, 1936), obojan plavo s bijelim elementima. Na zastavi plave podloge taj se pojavljuje u drugoj polovici 20. stoljeća, što je i formalizirano 1994. godine.
Ovi simboli iz 1994. godine nisu dobili odobrenje za uporabu Središnjeg državnog ureda za upravu, pa je 2008. donesena nova odluka, čije se odobrenje očekuje.

Ivanić-Grad je do 1997. u sklopu Sisačko-moslavačke županija, prvo kratko (do sredine 1993.) sa statusom općine.

Jastrebarsko

1:2

Jastreb po kojem je grad dobio ime nalazi se i u gradskom grbu. Lik jastreba pojavljuje se na gradskim pečatima od XVI. Stoljeća, a pojavljuje se obojan barem od XVIII. stoljeća. Taj grb obrubljen žutim nalazi se u sredini plave zastave.

Ime grada često se skraćuje u Jaska. Ta praksa je uobičajena još od srednjeg vijeka.

Samobor

1:2

Grb Samobora je u crvenom na srebrnom pečinastom tlu srebrna kula s kuništem između dva crna trnova grma. Zastava je bijela sa žuto obrubljenim grbom u sredini.
Samoborski grb zasniva se na gradskom pečatu koji je sačuvan iz 16. stoljeća, okrugao istog sadržaja okružen natpisom S(igillum) COM(m)V(n)ITATIS DE ZAMOBOR. Pečat je 1525. godine potvrdio kralj Ljudevit II, a isto i Ferdinand I. 1528. godine. Pečat iz 18. stoljeća tek je u pojedinostima drugačiji. Godine 1909. kraljevski je zemaljski arhiv izdao potvrdu o izgledu grba, prema kojoj je: Pozadina štita crvena; na gromadi pećina kula od bielog kamena sa svodjenim ulazom i otvorenim vratima. Nad vratima su 3, a u I. katu 4 prozora. Lievo i desno uz kulu je grana sa zlatnim i zelenim grančicama. Na vrhu kule je razdieljeno krunište. U nekim povijesnim prikazima grb ima i plavu boju štita.

Za vrijeme karnevala, koji u Samoboru ima dugu tradiciju, u Samoboru se ističe zastava na kojoj je prikazana svraka, simbol samoborskog karnevala. Svraka se ponekad vidi i ukomponirana u samoborski grb tijekom karnevala.
U drugoj polovici XX. stoljeća, do 1993. godine, Samobor je bio općina u sastavu Grada Zagreba.

Samobor, 199x. - 2007.

1:2

Grb Samobora zasniva se na starom gradskom pečatu koji prikazuje kulu između razlistanih grana. Iznad kule je naziv grada, a ispod godina 1242. kada je grad dobio status slobodnog i kraljevskog grada. Zastava je bijela s grbom u sredini.

Samobor, 1756.

1:1~

Samoborske zastave spominju se u dokumentima još u XVII. stoljeću, kada su korištene dvije zastave, jedna za isticanje na gradskom trgu i druga za "koja se nosila u rat". Sačuvana je zastava iz 1756. godine, za koju se smatra da je izrađena prema ovim ranijima.
Zastava je izrađena od crvene svile, u prilično lošem stanju, ukrašena zlatnim heraldičkim ružama, s prikazom crnog dvoglavog orla raširenih krila, na obje glave zlatna kruna, kljun i nimbus, u zlatnim kandžama drži desno zlatno žezlo, lijevo mač, između glava zlatna vladarska jabuka. Na prsima orla je na zlatnoj kartuši okrižen plavom vrpcom sa zlatnim natpisom (vjerojatno puno ceremonijalno ime trgovišta na latinskom) okrunjen zlatnom krunom grb Samobora: u crvenom srebrna kula izrasta iz pećine između dva trnovita grma i u zaglavlju srebrni inicijali MT (=Marija Terezija). Duž koplja je plava kartuša sa četvereorednim zlatnim natpisom: "Vexillum privii eciati oppidi / oppidanorum expensis iudex / 17. civivm Szamobor 56. / J. J. (?)" Zastava je obrubljena crvenim i bijelim kvadratima. Revers zastave oslikan je ikonografskim prikazom Isusa na križu. Zastava se čuva u gradskom muzeju Samobor.
Ovo je bila svečana zastava koja se vješala za vrijeme izbora, drugih značajnih događaja i crkvenih godova (kako je dokumentirano 1830.), a čini se da se koristila sve do 1918. pa i kasnije.
Samoborski muzej čuva i još nekoliko zastava, kao što je zastava Kraljevine Hrvatske korištena na instalacijskoj svečanosti bana Levina Raucha 1869. godine i nekoliko cehovskih zastava.

Sveta Nedelja

1:2

Grb Svete Nedelje prikazuje mjesne crkve i Oko Stvoriteljevo. Zastava je bijela s grbom u sredini.

Sveta Nedelja dobila je status grada 2006. godine, prije toga ime općine pisalo se Sveta Nedjelja.

Sveti Ivan Zelina

1:2

Grb Zeline je u crvenom zlatna šesterokraka zvijezda iznad srebrnog polumjeseca. Grb se pojavljuje neobojen 1848. u gradskom pečatu, iako je grad dobio prava već 1328. godine. U boji se pojavljuje tek 1936 u Laszowskijevoj knjizi. Ponovo je usvojen 2005. godine iako je i prije toga neslužbeno korišten. Alternativna inačica grba pojavljuje se tijekom 90-ih, raskoljen s likom Svetog Ivana i poljem sa zvijezdom i polumjesecom. Zastava je usvojena 2005, bijela sa žuto obrubljenim grbom u sredini.

Velika Gorica

1:2

Grb je na crnom štitu srebrno propinjuće govedo koje drži zgradu skupštine s crvenim krovom, praćen u vrhu desno s tri zlatne zvijezde, 1:2, i lijevo srebrnim polumjesecom. Govedo je danas izumrle vrste Bos primigenius koje je živjelo u Turopolju (području oko Velike Gorice), i po kojem je dobilo ime (tur). Turopoljska vijećnica, danas muzej, prepoznatljiv je simbol grada. Tri zvijezde i polumjesec preuzeti su iz grba Plemenite općine Turopoljske koji je dodijelio 1737 kralj Karlo III. Zastava je crvena, s grbom u sredini uokvirenim zlatnožutim rubom. Crvena boja zastave izabrana je kao podsjećanje na crvene zastave turopoljskog plemstva.
Grb i zastava su usvojeni 22. srpnja 1997. u ponešto drugačijem dizajnu, te kratko vrijeme korišteni, ali su ubrzo promijenjeni u ovaj današnji izgled. Prvo službeno isticanje zastave bilo je održano 13. prosinca 1997. na Sv. Luciju, dan zaštitnice grada, kada je već možda korišten današnji izgled.

Velika Gorica je bila u sastavu grada Zagreba, do 1993. kao zasebna općina, a 1995. godine dobiva status grada.

Velika Gorica, 1997.

1:2

Prvousvojeni izgled grba i zastave Velike Gorice sastojao se od istih elemenata. Grb je raskoljen, desno crven s govedom, lijevo plav s vijećnicom, tri zvijezde i polumjesecom te srebrnom gredom u dnu. Grb je korišten, vjerojatno bez odobrenja Ministarstva uprave, a vjerojatno je i izmijenjen na njihovu inicijativu.

Vrbovec

1:2

Likovno rješenje grba zasniva se na prijedlogu koji je na natječaj održan u studenom 1995. poslao Tomislav Goluban. Rješenje kombinira elemente dvije vrbovečke najvažnije obitelji (važne za Hrvatsku i inače) - Zrinskih i Patačića od Zajezda. Oba obiteljska grba sadržavaju crna krila, a kula je daljnja modifikacija zrinske kule. Zastava je bijela s grbom u sredini.
Mala stolna suvenirska zastavica je okomita inačica zastave s nešto većim grbom i imenom "GRAD VRBOVEC" iznad njega crnim slovima.

Zaprešić

1:2

Grb Zaprešića opisuje se heraldičkim jezikom ovako: preko raščetvorenog plavog i srebrnog polja križ u izmijenjenim bojama. Zastava je žuta s grbom u sredini. Prema nepotvrđenoj priči, na izbor žute boje zastave utjecala je posjeta pape Ivana Pavla II Hrvatskoj 1994.

Zaprešić je bio u sastavu grada Zagreba, do 1993. kao zasebna općina, a 1995. godine dobiva status grada.

Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World