IV. IZVANPARNIČNI POSTUPCI

1. Opće odredbe o izvanparničnim postupcima

Član 348.

(1) Do donošenja odluke o glavnoj stvari sud će rješavanjem obustaviti izvanparnični postupak ako utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima parničnog postupka.Postupak će se nakon pravomoćnosti rješenja nastaviti po pravilima parničnog postupka pred nadležnim sudom.

(2) Radnje koje je proveo izvanparnični sud (uviđaj, vještačenje, saslušavaanje svjedoka i dr.) nisu bez važnosti samo zato što su poduzete u izvanparničnom postupku. Te rdnje ponovit će se samo ako je izvanparnični učinio neku od bitnih povreda odredaba parničnog postupka (član 354. Zakona o parničnom postupku).

(3) Kad se odluka suda donesena u izvanparničnom postupku, a postupak je trebalo provesti po pravilima parničnog postupka, ta se odluka može pobijati pravnim lijekovima ako je izvanparnični sud učinio neku od bitnih povreda odredaba parničnog postupka.

Član 349.

U izvanparničnom postupku u prvom stepenu sudi sudac pojedinac.

Član 350.

(1) Ročišta se održavaju pred sucem uz prisustvo zapisničara.

(2) Izjave stranaka i drugih sudionika u postupku koje se daju izvan ročišta mogu uzimati na zapisnik stručni suradnici.

Član 351.

(1) Sud može donijeti odluku i bez održavanja usmene rasprave, ako smatra da rasprava nije potrebna.

(2) Odluka suda može se temeljiti i na dokazima koji nisu izvedeni pred sudom koji donosi odluku.

(3) Izjave stranaka i drugih sudionika u postupku mogu se davati i pismenim putem.

(4) Izjave stranaka i drugih sudionika u postupku mogu se davati i kad ostale stranke odnosno sudionici nisu prisutni. Sud ne mora u svakom slučaju dati stranci priliku da se izjasni o tim izjavama.

(5) Odredbe stava 1. do 4. ovoga člana neće se primjenjivati kad među strankama postoji spor o činjenicama o kojima ovosi donošenje odluke o glavnoj stvari.

Član 352.

Stranke u izvanparničnom postupku su, osim osoba i organa koji su po odredbama ovog zakona ovlašteni pokrenuti postupak, i druge osobe o čijim se pravima ili pravnim interesima odlučuje u postupku.

Član 353.

Sud može dozvoliti da radi ostvarivanja svojih prava i interesa pojedine radnje u postupku poduzima i stranka koja nema poslovne sposobnosti, ako smatra da je u stanju shvatiti značenje i pravne posljedice tih radnji.

Član 354.

(1) O radnjama obavljenim u postupku u pravilu se sastavlja zapisnik. Zapisnik će se uvijek sastaviti o radnjama koje su obavljene na ročištu.

(2) O manje važnim izjavama stranaka i obavještenjima koje sud prikuplja može se umjesto zapisnika staviti samo bilješka na spisu.

(3) Zapisnik potpisuju stranke koje su prisustvovale radnjama u postupku, sudac i zapisničar odnosno stručni suradnik koji je sastavio zapisnik.

(4) Bilješku na spisu potpisuje osoba koja ju je sastavila.

Član 355.

U izvanparničnim postupcima nema mirovanja postupka.

Član 356.

(1) Odluke se donose u obliku rješenja.

(2) Rješenje protiv kojeg je dopuštena posebna žalba i rješenje drugostepenog suda mora biti obrazloženo.

Član 357.

(1) Kad se u rješenju nalaže izvršenje neke radnje sud će odrediti rok u kome je stranka dužna izvršiti ovu radnju.

(2) Sud može odrediti da radnju treba izvršiti odmah, ako je to potrebno radi zaštite osoba o kojima sud vodi naročitu brigu (član 306).

Član 358.

(1) Kad se rješenjem suda mijenja osobno stanje (status) stranke ili njena prava i dužnosti, pravne posljedice rješenja nastaju kad ono postane pravomoćno.

(2) Sud može odrediti da pravne posljedice rješenja nastaju prije pravomoćnosti, ako je to potrebno radi zaštite osoba o kojima sud vodi naročitu brigu.

Član 359.

(1) Protiv rješenja donesenog u prvom stepenu dozvoljena je žalba, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

(2) Žalba se podnosi u roku od petnaest dana od dostave rješenja.

(3) Pravovremeno podnesena žalba zadržava izvršenje rješenja odnosno nastanak pravnih posjedica rješenja, ako drukčije nije određeno ovim zakonom ili odlukom suda (član 357. i 358).

Član 360.

(1) Prvostepeni sud može povodom pravovremeno podnesene žalbe ukinuti ili preinačiti svoje rješenje, ako se time ne vrijeđaju prava drugih osoba koja se osnivaju na tom rješenju.

(2) Ako prvostepeni sud ne ukine ili ne preinači svoje rješenje, dostavit će žalbu sa svim spisima drugostepenom sudu. Ovako će sud postupiti bez obzira da li je žalba podnesena u roku koji zakon određuje.

(3) Drugostepeni sud može odlučivati o osnovanosti žalbe koja nije pravovremeno podnesena, ako se time ne vrijeđaju prava drugih osoba koja se osnivaju na rješenju prvostepenog suda.

Član 361.

(1) Protiv pravomoćnog rješenja donesenog u drugom stepenu ne može se izjaviti revizija.

(2) Protiv rješenja kojim je postupak pravomoćno završen javni tužilac može podići zahtjev za zaštitu zakonitosti.

Član 362.

(1) Protiv rješenja kojim je postupak pravomoćno završen ne može se podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka.

(2) Stranka koja stekne mogućnost da iznese nove činjenice ili predloži nove dokaze koji bi mogli dovesti do drukčije odluke suda, može zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku ukine ili preinači rješenje kojim je pravomoćno završen raniji postupak.

Član 363.

U izvanparničnim postupcima odgovarajuće će se primjenjivati odredbe Zaskona o parničnom postupku, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

2. Mjesna nadležnost sudova u izvanparničnim postupcima

Član 364.

U izvanparničnim postupcima koji se provode po odredbama ovoga zakona mjesno ne nadležan:

Član 365.

(1) Ako se u toku potupka promijene okolnosti na kojima se temelji mjesna nadležnost, sud pred kojim je pokrenut postupak može predmet ustupiti sudu koji je postao mjesno nadležan, ako je očigledno da će se tako lakše provesti postupak ili ako je to potrebno radi bolje zaštite osoba o kojima sud vodi naročitu brigu (član 306).

(2) Prije ustupanja predmeta sud će zatražiti mišljenje organa starateljstva, ako je taj organ sudjelovao u postupku.

Član 366.

(1) Stranke ne mogu sporazumom mijenjati nadležnost suda.

(2) Iznimno od odredbe iz stava 1. ovoga člana, stranke se mogu sporazumjeti da im u postupku u kojem se odlučuje imovina među bračnim drugovima (član 286) odnosno o određivanju mjara radi upravljanja zajedičkom imovinom bračnih drugova (član 282) sudi sud koji nije mjesno nadležan, ako u imovini bračnih drugova nama nekretnina.

3. Postupak za lišenje i vraćanje poslovne sposobnosti

Član 367.

(1) Postupak za lišenje poslovne sposobnosti pokrenut će sud po službenoj dužnosti ili na prijedlog organa starateljstva, javnog tužioca, bračnog druga osobe o kojoj se provodi postupak, njenih krvnih srodnika u pravnoj liniji, u pobočnoj liniji do drugog stupnja te svih drugih koji s tom osobom žive u zajedničkom kućanstvu.

(2) Kada je osobi o kojoj se provodi postupak već postavljen staratelj, prijedlog za pokretanje postupka može podnijeti i staratelj uz odobrenje organa starateljstva.

(3) Prijedlog za pokretanje postupka može podnijeti i osoba o kojoj će se provoditi postupak, ako je u stanju shvatiti značenje i pravne posljedice svog prijedloga.

Član 368.

(1) U prijedlogu za pokretanje postupka moraju se navesti činjenice na kojima se temelji prijedlog i predložiti dokazi kojima se utvrđuju ove činjenice.

(2) Sud može pozvati podnosioca prijedloga da podnese lječničku svjedodžbu ili druge isprave o psihofizčkom stanju osobe o kojoj se provodi postupak.

Član 369.

(1) Sud će pozivati na ročišta osobu koja je podnijela prijedlog za pokretanje postupka, osobu o kojoj se provodi postupak, njenog staratelja i organ starateljstva.

(2) Osobama iz stava 1. ovog člana i organu starateljstva sud će omogućiti da se izjasne o svim zahtjevima i navodima iznesenim u toku postupka, da sudjeluju pri izvođenju dokaza i da raspravljaju o rezutatima cjelokupnog postupka.

(3) Sud će nastojati da sasluša osobu o kojoj se provodi postupak. Ako se ta osoba nalazi u ustanovi za lječenje duševnih bolesti, saslušat će se u pravilu u toj ustanovi.

(4) Sud može odustati od toga da poziva i saslušava osobu o kojoj se providi postupak, ako bi to moglo biti štetno za njeno zdravlje ili ako saslušanje nije moguće s obzirom na njeno psihofizičko stanje.

Član 370.

(1) Kad se o nekoj osobi provodi postupak za potpuno ili djelomično lišenje poslovne sposobnosti zbog duševne bolesti, zaostalosti, prekomjernog uživanja alkohola ili opojnih droga, senilnosti ili drugih razloga koji se tiču njenog psihofizičkog stanja, tu osobu treba po naredbi suda pregledati liječnik koji će o rezultatima pregleda dati pismeni nalaz i mišljenje.

(2) Sud može odustati od liječničkog pregleda, određenog u stavu 1. ovog člana, ako je osoba koju bi trebalo pregledati već po odluci suda smještena u ustanovu za liječenje duševnih bolesti i ako iz izvještaja te ustanove o njenom primanju i liječenju proizilazi potreba da se ona liši poslovne sposobnosti.

(3) Sud može narediti da se osoba koju treba pregledati privremeno, najduže za vrijeme od tri mjeseca, smjesti u ustanovu za liječenje duševnih bolesti, ako je po mišljenju liječnika potrebno radi utvrđivanja njenog duševnog stanja i ako to nije štetno po njeno zdravlje.

Član 371.

(1) Kada se utvrdi da neku osobu treba jelomično lišiti poslovne sposobnosti zbog prekomjernog uživanja akohola ili opojnih droga, sud može zastati s postupkom i odložiti donošenje odluke ako se ta osoba podvrgla liječenju u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi.

(2) Sud može u toku postupka upozoriti osobu koju treba lišiti poslovne sposobnosti na mogućnost odlaganja donošenja odluke, ako se podvrgne liječenju u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi.

(3) Vrijeme na koje se odlaže donošenje odluke ne može biti kraće od šest mjeseci ni duže od godinu dana, ali sud može opozvati svoju odluku ako osoba koju treba lišiti poslovne sposobnosti napusti ustanovu za liječenje, ili bude iz nje otpuštena zbog narušavanja reda, ili ako na drugi način osujeti liječenje.

(4) Kod donošenja odluke o prijedlogu za djelomično lišenje poslovne sposobnosti sud će uzeti u obzir i rezultate liječenja u zdravstvenoj ustanovi.

Član 372.

(1) Riješenje suda o lišenju poslovne sposobnosti dostavlja se osobi odnosno organu koji je podnio prijedlog za pokretanje postupka, osobi koja se lišava poslovne sposobnosti, njenom staratelju i organu starateljstva.

(2) Sud ne mora odluku dostaviti osobi koja se lišava poslovne sposobnosti, ako ona ne može shvatiti značenje i pravne posljedice odluke ili ako bi to bilo štetno za njeno zdravlje.

(3) Sud će po službenoj dužnosti obavijestiti organ starateljstva o pravomoćnosti odluke o lišenju poslovne sposobnosti odnosno o nastanku pravnih posljedica te odluke, kad te posljedice nastaju prije pravomoćnosti, a javnog tužioca samo ako je postupak pokrenut na njegov prijedlog.

Član 373.

(1) Kad prestanu razlozi iz člana 205. ovoga zakona sud će odlučiti o vraćanju poslovne sposobnosti osobi koja je ranijim rješenjem potpuno ili djelimično bila lišena poslovne sposobnosti.

(2) Sud može odlučiti da osoba koja je ranijim rješenjem bila potpuno lišena poslovne sposobnosti bude samo djelomično lišena te sposobnosti (djelomično vraćanje poslovne sposobnosti), ako se za to steknu zakonski uvjeti.

Član 374.

(1) Kada odbije prijedlog za potpuno ili djelomično vraćanje poslovne sposobnosti, sud može odlučiti da se prije isteka određenog roka, ali ne duže od godine dana, ne može ponovno tražiti vraćanje poslovne sposobnosti, ako iz rezultata postupaka s velikom vjerojatnošću proizlazi da za određeno vrijeme ne treba očekivati izliječenje ili znatno poboljšanje psihofizičkog stanja osobe koja je lišena poslovne sposobnosti.

(2) Prijedlog za vraćanje poslovne sposobnosti koji je podnesen prije isteka roka iz stava 1. ovoga člana sud će odbaciti.

Član 375.

U postupku za potppuno ili djelimično vraćanje poslovne sposobnosti odgovarajuće će se primjenjivati odredbe ovog zakona o postupku za lišenje poslovne sposobnosti.

Član 376.

(1) Kada osoba koja se lišava poslovne sposobnosti ima nekretnina, sud pred kojim se provodi ostupak obavijestit će zemljišnoknjižni sud o pokretanju postupka i o donošenju odluke o lišenju poslovne sposobnosti radi zabilježbe u zemljišne knjige.

(2) Zemljišnoknjižni sud obavijestit će se i o odluci o vraćanju poslovne sposobnosti radi brisanja zabilježbi iz stava 1. ovoga člana.

4. Odredbe o drugim izvanparničnim postupcima

Član 377.

U postupku radi produženja roditeljskog prava i prestanka produženja tog prava (član 91. i 92) odgovarajuće će se primjenjivati odredbe o postupku za lišenje i vraćanje poslovne sposobnosti, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Član 378.

(1) Protiv odluke suda kojom se odbija zahtjev za davanje dozvole za stupanje u brak zbog maloljetnosti (član 34. stav 2.) žalbu može podnijeti samo maloljetna osoba koja namjerava stupiti u brak i osoba s kojom ona namjerava stupiti u brak.

(2) Protiv odluke suda kojom se dozvoljava stupanje u brak maloljetnoj osobi, žalbu mogu podnijeti njeni roditelji odnosno njen staratelj.