Pedala: Od rimske "Magna Vie" kod Komina do nadaleko poznatih zelinskih vuglenica

Ova ruta nastala je kao dio projekta organizacije biciklističke mreže Zagrebačke županije koji vodi turistički ured Turističke zajednice Zagrebačke županije. Uz ovaj opis preporučamo koristiti tiskanu kartu broj 10 formata 1:40 000 kako bi se što lakše snašli u prostoru. Tiskana karta dostupna je u turističkom uredu Turističke zajednice Zagrebačke županije, Preradovićeva 42, Zagreb, uredovno vrijeme pon-pet 08:00-16:00, www.tzzz.hr.

Opis rute

Ovom vam rutom najprije želimo skrenuti pozornost na današnje naselje Komin, u kojem je pronađeno čak 95 kg kasnorimskog novca, što je samo potvrdilo pretpostavke o postojanju naselja Pyrri u vrijeme Rimljana baš ovdje gdje je prolazila jedna od glavnih državnih cesta, "magna via", koja je povezivala Poetovio (Ptuj) i Sisciu (Sisak), tj. sjeverne pokrajine i Panoniju. Rimska prometnica ostala je važna i u srednjem vijeku kada su put uz nju nadzirali gospodari Zelingrada, te drugi velikaši i plemstvo kojih je na ovom području bilo mnogo. Zbog važnosti ove prometnice, rasla je i važnost ovog područja, pa se tako područje razvijalo. Tako je kraljevske povlastice području Zeline i Moravča ban Mikac dodijelio već 1328. g., te Zelinu pretvorio u slobodno trgovište podno Zelingrada, a pravo održavanja sajma četvrtkom utjecalo je i na tadašnji naziv Zeline, četvrtkovec. Nekoliko stoljeća kasnije (pol. 19. st.), ali na temeljima spomenute povijesti, razvilo se ovdje i jako obrtničko središte, pa su tako uz najbrojnije mesare, čižmare, postolare, mlinare, kovače, stolare, nastali i neki drugi predstavnici zanata narodnog gospodarstva, kao što su vuglenari i vapnari, jer je materijala i za jedno i za drugo bilo na ovim prostorima. Zadržimo se na vuglenarima i vuglenicama, starim zidanim prostorijama, nalik igluu, u kojima se paljenjem drva dobivao drveni ugljen. Imati ćete prilike upoznati stare vuglenice u Zrinščini, ako odaberete baš ovu rutu. Ruta je lagana, više rekreativna, ali nadasve zanimljiva i lijepa. U dijelu prema Rakovcu bili smo je slobodni nazvati čak i pastoralna, jer se uz mnoge sabirnice mlijeka tvrtke Lura, po selima još mogu vidjeti i krave na ispaši. Započinje na uzvišenju 1 pokraj crkve Sv. Tri Kralja u Kominu. Pored crkve je parkiralište, a s parkirališta se pruža lijepa panorama na područje koje ćete obići biciklom. Od crkve krenite desno nizbrdo kroz uličice prema raskrižju u centru Komina. Prilagodite brzinu jer vozite kroz selo! Na raskrižju 2 treba biti oprezan, jer je vrlo prometno i pomalo nepregledno. Radi se o staroj varaždinskoj cesti, preporuka je korištenje obližnjeg pješačkog prijelaza. U centru se nalazi Osnovna škola Dragutina Domjanića, trgovina i pošta. Od raskrižja nastavite u smjeru nadvožnjaka preko autoceste.

Prelaskom autoceste ulazite u Gornji Tomaševec. Na T raskrižju 3 na 1.5 km od početka rute u G. Tomaševcu nastavite ravno uzbrdo. Odavde započinje vožnja brežuljcima koji karakteriziraju ovo područje. Uzbrdica je prilično konstantna i jaka stoga čuvajte snagu. Nakon 4.3 km od starta dolazite, nakon jedne jake i dugačke nizbrdice, na Y raskrižje 4 u mjestu Radoišće. U Radoišću treba biti oprezan jer je lako previdjeti raskrižje i nastaviti glavnom cestom prema Križevcima! Zato uz osnovnu školu desno uz cestu na raskrižju skrenite desno u smjeru Zrinščine. Ruta dalje kratko nastavlja dolinom potoka Cukovec uz livade, te pokraj travnatog nogometnog igrališta, a odmah potom se kratkim, ali strmim usponom penjemo na fantastične grebenske dijelove na ruti. Ubrzo nakon uspona, na 6 km od početka rute, dolazite na Y raskrižje 5 u Mojčecima. Ovdje ruta dalje nastavlja glavnom cestom desno od raskrižja. Preporuka je ipak skrenuti lijevo odvojkom ili skretanjem s rute B1 i/ili B2, za dodatnih 1.8 km, koje će vas odvesti do prave povijesne poslastice B1. Poslastice se zovu vuglenice, a naselje Zrinščina. To su tradicijske peći u kojima lokalno stanovništvo na stoljetni način priprema drveni ugljen. Ovdje u zelinskom kraju bili su nadaleko poznati vuglenari, ali i vapnari. Vapno (ili kreč) se radilo iz kamena koji se palio (ili kurio) u vapnenicama, a drveni ugljen se radio iz drva koje se palilo u vuglenicama. Neka poljoprivredna domaćinstva ovog kraja su novcem od prodaje ugljena (ili vuglena) poboljšavala vlastite prihode, a nekima je to bio i osnovni izvor prihoda. Osim vuglenica možete obići i jezero Zrinščina skretanjem s rute B2. Jezero je izuzetno maštovito uređeno isključivo ljubavlju i trudom lokalnog stanovništva, što je vidljivo iz mnogih detalja kao što je “Otok ljubavi” usred jezera i drveni mostići, zato molimo ukoliko skrenete na ovaj lokalitet čuvajte red i mir, te pokažite dužno poštovanje. Prilaz jezeru je nešto strmiji makadam, stoga oprez! Biciklistička ruta dalje nastavlja lagano nizbrdo asfaltiranom grebenskom cestom u smjeru Salnika. U Salniku prolazite pokraj kapele Majke Božje Bistričke, ubrzo nakon nje i pokraj grkokatoličke crkve Sv. Petke. Vožnja grebenskom cestom daje vam priliku za uživanje u fantastičnim vidicima. Nakon 11 km od početka rute ulazite u mjesto Valetić u kojem se nalazi jedinstveni vidikovac s ceste, tako vam prema istoku pogled pada na planinu Kalnik (najviši vrh Vranilac, 643 m) i stijene stare utvrde Kalnik (iz 13. st., popularnog alpinističkog penjališta), dok se na sjever pruža pogled prema Ivanščici (1061 m, vršna livada poznato paragliding uzletište).

Dalje nastavite kroz mjesto Gornje Dvorišće i nakon 13.2 km od starta, prije mjesta Donje Dvorišće, na Y raskrižju 6 u zavoju skrenite naglo lijevo s glavne ceste. Oprez radi preglednosti ceste! Nakon raskrižja ruta dalje nastavlja preko mosta i ubrzo dolazite na kratak, ali strmi uspon. Nakon uspona prolazite Y raskrižje, držite desnu stranu i vozite prema Hruškovcu. Na 14.8 km od starta, a prije ulaska u Hruškovec, na Y raskrižju 7 skrenite ponovo desno. Prolazite Hruškovcem i dolazite na T raskrižje 8 16 km od početka rute. Na raskrižju skrenite desno prema Rakovcu, lijevo se odvaja cesta prema Vrbovcu. Oprez prilikom skretanja, jer izlazite na nešto prometniju cestu! Na 17 km od starta nalazite se u središtu Rakovca, pogodnom za kraći odmor i osvježenje u lokalnom kafiću i trgovini. Ruta dalje nastavlja uz župnu crkvu, pa lijevo, te nakon još jedne trgovine na Y raskrižju 9 skrenite desno prema Krečavesi. Prije Krečavesi obratite pozornost lijevo na makadamski odvojak za izvor termalne vode tzv. Jokobanju, mi smo ga nazvali “tuš usred polja”, ovdje lokalno stanovništvo liječi duh i tijelo. Na T raskrižju 10 u Krečavesi na 20.5 km od početka rute skrenite desno i nastavite vožnju u smjeru Novog Mjesta i kapele Sv. Petra. Cesta vas dalje vodi kroz mjesta Donje, a potom i Gornje Polonje, proći ćete i kroz Keleminovec i nakon 28 km od početka rute dolazite ponovo na T raskrižje s početka rute u Gornji Tomaševec. Na T raskrižju 3 skrenite lijevo i još jednom prijeđite nadvožnjak preko autoceste da biste se vratili do impozantne, barokne ljepotice, crkve Sveta Tri Kralja u Kominu. Ponovo budite oprezni pri prijelazu stare varaždinske ceste, a dojmove s ove rute prije odlaska kući možete srediti u kominskom restoranu “Tonček”, koji preporučamo kako po finoj kuhinji, tako i po dobrim vinima.

Tehnički opis rute

Početak rute je u Kominu na parkiralištu pored crkve Sv. Tri Kralja.
Oprez! Vrlo prometno raskrižje u centru Komina. Prijelaz preko stare varaždinske ceste. Nastavite u smjeru nadvožnjaka preko autoceste.
T raskrižje, ovdje nastavite ravno uzbrdo prema Radoišću. Ruta je kružna pa ćete cestom koju ostavljate s desne strane doći u povratnom dijelu ove rute.
T raskrižje u mjestu Radoišće, ovdje skrenite desno uz osnovnu školu u smjeru Zrinščine.
Y raskrižje na kojem ruta nastavlja desno za Salnik. Lijevo se odvajaju skretanja s rute B1 prema vuglenicama i B2 prema jezeru Zrinščina.
Oprez! Y raskrižje gdje s glavne ceste skrenite lijevo preko mostića, te nastavite uzbrdo u smjeru Hruškovca.
Y raskrižje skrenite desno prema Hruškovcu i Rakovcu.
Oprez izlazak na prometniju cestu! T raskrižje ovdje skrenite desno za Rakovec.
Y raskrižje u Rakovcu. Ovdje nastavite desno u smjeru Krečavesi. Spoj plave i smeđe rute.
T raskrižje u Krečavesi, ovdje umjesto ravno preko nadvožnjaka, skrenite desno u smjeru Novog Mjesta i Keleminovca.

Kulturno-povijesne, etnološke i prirodne vrijednosti

Crkva Sv. Tri Kralja, Komin s kapelom posvećenom seljaku Prevareku, Komin – ovaj je barokni biser sjeverne Hrvatske, uz iznimno bogatu opremu interijera, izniman i po svom lijepom, uzdignutom položaju nad cestom za Varaždin, odakle dominira cijelim krajem. Crkva je barokna, posvećena 1699. g., proštenjarska je crkva ograđena cinktorom koji pruža zaklon hodočasnicima. Ovo je jedna od rijetkih crkava s kompletnom unutrašnjosti prekrivenom iluzionističkim freskama i štukaturom – ženskim likovima kao alegorijama darova Duha Svetoga (oko 1776.g.) i obiljem vedrog rokoko ornamenta i cvijeća. Vjerojatno ju je oslikao u 18. st. Antun Archer, koji je radio u zagrebačkoj crkvi Sv. I. Krstitelja u Novoj Vesi. Glavni oltar zauzima punu širinu svetišta, a potječe iz radionice biskupa Branjuga iz 1728. g. Lijep je i pobočni oltar Sv. Elizabete. Od sakralnog slikarstva još se ističu oltarna slika gl. oltar "Poklonstvo kraljeva" iz 1729. g. i slika Sv. Elizabete, nepoznati slikar iz 1735. g. Izuzetnu vrijednost ima i barokna propovjedaonica iz 1748. g. Vezano uz mali zatvoreni oltar u zidu sa sjeverne vanjske strane crkve, među mještanima Komina i danas se prepričava događaj o prvom pronalasku rimskog novca u 18. st. i seljaku Bolti Prevareku čiji su volovi oruči njivu zapeli za posudu s novcem, poplašili se, otrgnuli i pobjegli, a seljak je kleknuo i molio Boga zavjetujući se da će ukoliko se volovima ništa ne dogodi sagraditi kapelicu. Događaj je navodno sretno završio, a seljak je izvršio zavjet, o čemu svjedoče inicijali B.P. u kapeli, reljef seljaka u klečećem položaju i upisana 1710. g. Zvonar i ključ od crkve: Župni ured Bisag ili zvonar Josip Dužaić, tel. 01 2067 054.
Vuglenice, Zrinščina – vuglenica se radila od drva (najboljim se smatrala jalšovina) okomito složenog u stožac, a složena drva potom su se zatrpavala zemljom. No, na nekoliko mjesta ostavljani su mali otvori tzv. žarnice gdje su se drva zapalila, a kasnije su se žarnice naizmjenično zatrpavale zemljom. Tako zatvorena vuglenica održavala se zapaljena (ili kurila se) 5 do 7 dana, što je zahtijevalo danonoćnu nazočnost vuglenara, a zatim je ostavljena da se ohladi. S ohlađene vuglenice skidala se zemlja, a drveni ugljen dobiven ovim postupkom tovario se na kola s konjskom zapregom i razvozio od kovačnice do kovačnice, jer kovači su skoro jedini tada koristili drveni ugljen za kovačke mjehove, dok se u domaćinstvima vrlo rijetko koristio. Današnje vuglenice u Zrinščini i ovaj tradicijski način proizvodnje opstale su baš radi obitelji Đure Posilovića iz Zrinščine 31, tel. 01 2063 044 i obitelj Josipa Zajeca iz Zrinščine 63, tel. 01 2063 052.
Vapnenica se radila od kamena vapnenca u obliku kule s time da su se sve do vrha ostavljali prolazi za dim – tzv. cugi, a potom se isto kao i vuglenica, zatrpavala zemljom i palila, a na dnu je ostavljen samo jedan otvor. Tu se palila vatra 3 dana uz stalnu nazočnost vapnara, jer se nije smjela ugasiti, a onda se taj otvor zatvorio blatom i vapnenica hladila jedan dan. Tako dobiveno vapno isto se tovarilo na kola i prodavalo u velikim količinama jer se osim pri gradnjama koristilo i za krečenje prostorija te kod prskanja vinograda. Iz većih vapnenica promjera i do 10 m dobivalo se i do 7000 kg vapna, a kupovalo se na vagane (1 vagan = 50 l). Zadnja vapnenica bila je u selu Kladeščica na Zelinskoj gori, vapnara Mate Prugovečkog. (Izvor: “Po zelinskoj gori”, 2. izdanje, 1997., str. 17–21)
Crkva Sv. Jurja, Rakovec, župni ured: Rakovec 58, tel. 01 2798 013 – Rakovec je poznat kao vlastelinstvo još od 13. st. Izmjenjivali su se brojni velikaši: Ivaniš Korvin, Zrinski, Erdody, Zagrebački kaptol, itd. Rakovec je 1435. g. dobio povlastice trgovišta, a krajem 1495. gradi se utvrda. U 15. st. tako postaje utvrđen grad, a u 16. st. trgovište. U vrijeme osmanskih provala i 1562. g. jedina je utvrda koja nije pala. Stara je utvrda navodno razorena u seljačkoj buni 1755. g. Crkva je gotička, povećana i pregrađena (barokizirana) 1750. g., obnavljana je 1973.–1975. g. U njoj je sačuvan barokni inventar sv. Jurja, sv. Antuna, sv. Barbare, sv. Marije Magdalene i sv. Bartola. U crkvi je neko vrijeme kapelan bio poznati pisac Tituš Brezovački.
Kapela Sv. Petra, Novo Mjesto – ima zvonik na pročelju, pojačanja na uglovima, gotički križni svod u svetištu i romanički oblikovan prozor. Prema stilskim oznakama kapela je pretežito romanička, s nekim stilskim naznakama gotike. Uz kapelu Sv. Mihovila u Samoboru, najstarija je sakralna građevina na području županije. Da je bila velikaška dvorska crkva pokazuje emporij iznad ulaza s galerijom s koje je velikaš pratio misu. U crkvi su očuvane srednjevjekovne freske iz 14. i 15. st., apostola na zidovima svetišta, a zanimljiv je vrlo rijetki motiv Jesejeva stabla. U 16. st. navodi se kao župna crkva, a od 1574. g. kao "prazna" bez župnika. Kapela je doživjela dvije obnove i to 1667. i 1678., te 1898. i 1913. g. (Pod upravom župni ured Sv. I. Zelina)

Smještaj, ugostiteljska ponuda, sport i rekreacija

Planinarski dom na Kladešćici (460 m), Zelinska gora, HPD "Zelina", tel. 01 2061 544, otvoreno uz najavu.
Vinogradarstvo i vinarstvo Jarec–Kure, Munđakova 6, Biškupec, tel. 01 2060 363, www.vina-jarec.com.hr
Vinogradarstvo i vinarstvo Stjepan i Nataša Puhelek, Gornje Psarjevo 152, tel. 01 2069 051
Vinogradarstvo i vinarstvo Kukovačec, Gornje Psarjevo 123, tel. 01 2069 050
Vinogradarstvo i vinarstvo Kos–Jurišiš, Nespeš 8, tel. 01 2043 491
Vinogradarstvo i vinarstvo Kos, Hrnjanec 110, tel. 01 2069 251, www.vina-kos.com
Krčma-grill Zdenec, Drenova Gornja 1d, tel. 01 2069 788
Obiteljsko seljačko gospodarstvo Kušiš, Psarjevo Donje 11, tel. 01 2069 375, www.gospodarstvo-kusic.com
Restoran Ljubekov gaj, Smrndiši 10, Blaževdol, tel. 01 2065 755, 2065 754
Vinogradarstvo i vinarstvo Zdravko Puhelek, Fučkani 22, tel. 01 2065 494
Vinogradarstvo i vinarstvo Nikola i Dražen Smrndiš, Blaževdolska 99, tel. 01 2065 756
Vinogradarstvo i vinarstvo Nada i Branko Ćegec, Marinovec Zelinski 24,  tel. 01 2060 927
Restoran-pansion Milenij, Filipoviši 1f, Komin, tel. 01 2067 713, 2067 712
Restoran Tonček, Komin 13c, tel. 01 2067 606, 2067 181
Restoran-pansion Šumski dvor, Hrastje 1b, tel./fax: 01 2067 302
Caffe bar Plac, Trg A. Starčeviša 9, tel. 01 2058 464
Pizzeria 4M, Šulinec 4a, tel. 01 2062 339
Buffet Renome Klub, Turkovčina 3, Bedenica, tel. 01 2064 100
Bistro Marija, Rakovec 29c, tel. 01 2798 034
Snack bar Mali raj, Rakovec 29, tel. 01 2798 018

Servisne informacije

Turistička zajednica grada Sv. I. Zelina i Muzej Zelina, tel. 01 2061 544, www.zelina.hr
Klub zelinskih biciklista SIC, Gajeva 11, mob. 091 515 5859, www.klub-sic.hr
Poglavarstvo grada Sv. I. Zelina, Trg A. Starčevića 12, 01 2060 022, 2060 024
Policijska postaja Sv. I. Zelina, Zagrebačka 30, tel. 01 2060 106
Dom zdravlja i Hitna pomoć Sv. I. Zelina, Bocakova 5, tel. 01 2060 314
Pošta Sv. I. Zelina, Zagrebačka 3, tel. 01 2060 406
Trgovina Sv. I. Zelina, Trg A. Starčevića 5, tel. 01 2065 010
Vulkanizer Damir Antolković, Hrastje 70, mob. 098 616 927
Bankomati ZABA i PBZ, Trg A. Starčevića 2; HVB-Splitska i RBA, Trg A. Starčevića 14 i 5
Benzinska postaja, Zagrebačka bb, tel. 01 2060 260
Općina Bedenica, Bedenica 112, tel. 01 2043 550
Pošta Bedenica, tel. 01 2064 490
Trgovina Bedenica-Promet, Bedenica 138, tel. 01 2064 330
Općina Rakovec, Rakovec 54, 10347 Rakovec, tel. 01 2798 005
Ambulanta Rakovec, Rakovec 52, tel. 01 2798 105
Pošta (kao bankomat), Rakovec 54, tel. 01 2798 419
Trgovina Mobaco, Rakovec 144, tel. 01 2798 105

Autori: Lidija Mišćin i Robert Rigo
Objavljeno: Rujan 2006.

Primjetite li bilo kakve izmjene na stazi, a koje nisu izmjenjene/dodane u opisu, molimo Vas da nam javite promjene na email: rigo@pedala.hr