Pedala: Stopama svetog Martina – dugoselska gradska ruta

Ova ruta nastala je kao dio projekta organizacije biciklističke mreže Zagrebačke županije koji vodi turistički ured Turističke zajednice Zagrebačke županije. Uz ovaj opis preporučamo koristiti tiskanu kartu formata 1:40 000 kako bi se što lakše snašli u prostoru. Tiskana karta dostupna je u turističkom uredu Turističke zajednice Zagrebačke županije, Preradovićeva 42, Zagreb, uredovno vrijeme pon-pet 08:00-16:00, www.tzzz.hr.

Opis rute

Kratka, ali vrlo pitoreskna gradska ruta po najužem centru i najatraktivnijem brijegu Dugog Sela, Martin Bregu, vodi vas u srce dugoselskih vinograda, vikendaškog naselja, izletničkog Martin Brega, ali i do ostataka najstarijeg spomenika štovanja svetog Martina u ovim krajevima, gdje je danas postavljena prva hrvatska stopa europskog kulturnog puta "Stopama sv. Martina" (www.culture-routes.lu). Vodimo vas manje prometnim, pitoresknijim cesticama, kombinacijom asfaltne i makadamske podloge, kako bi vam upoznavanje Dugog Sela bilo sigurnije i svakako zanimljivije. Vožnju započnite u središtu Dugog Sela 1 kod Željezničkog kolodvora Dugo Selo. Ukoliko trebate parkirališni prostor, najbliže parkiralište je u Sajmišnoj ulici. Na početku druženja sa gradom Dugo Selo predstavljamo vam željeznički kolodvor, koji putnicima i izletnicima pruža najbrži i najsigurniji način prijevoza iz Zagreba prigradskim vlakom preko Sesveta do samog centra Dugog Sela. Kolodvor je također značajan, jer je od kraja 19. st. Dugo Selo jedno od najznačajnijih željezničkih čvorišta sjeverozapadne Hrvatske. Prvi je vlak kroz Dugo Selo prošao 4. siječnja 1870. kada je u promet puštena pruga Zagreb – Koprivnica, a 29. studenoga 1897. puštena je u promet i pruga Dugo Selo – Novska. Nova zgrada željezničke postaje podignuta je 1957. godine, jer je ona stara bombardirana 1941. godine. Kako biste, prije ili nakon vožnje, posložili dojmove o "zemlji sv. Martina" ili popili piće, preko puta kolodvora je lokalni caffe bar "Stari krovovi" (Kolodvorska 40), čija terasa i dvorište ljeti pruža nezamjenjivo debelu i ugodnu hladovinu. Iz Kolodvorske ulice skrenite desno 2 u Sajmišnu ulicu, a iz Sajmišne lijevo u Oborovsku ulicu, kojom dolazite na glavnu prometnicu kroz Dugo Selo, Ulicu Josipa Zorića. Oprez pri prelasku ceste radi gustog prometa! Pogledate li desno uočavate toranj župne crkve sv. Martina iz 1900. godine, djelo Hermana Bolléa, tzv. "Malu katedralu", zbog njene sličnosti sa zagrebačkom prvostolnicom, u znatno manjim dimenzijama. Na pješačkom prijelazu prjeđite cestu 3 i skrenite desno u Ulicu Marije Jurić Zagorke.

U ovoj ulici je Pub Cork (Marije J. Zagorke 55), mjesto poznato među dugo-selskim biciklistima. S lijeve strane ceste je Dom zdravlja Dugo Selo i kompleks Dječjeg vrtića Dugo Selo u Perivoju Ivane Brlić Mažuranić. Na raskrižju skrenite desno u Ulicu Dragutina Domjanića, vrlo mirnu ulicu s nizom obiteljskih kuća i lijepo uređenih okućnica. U ulici je caffe bar "Uno" (D. Domjanića 21), pogodan za stanku. Iz Ulice D. Domjanića 4 skrenite lijevo u Šaškovečku ulicu, početak laganog uspona. Šaškovečka ulica vodi direktno do Kleti obitelj Bunčić i Martin Brega, no mi smo se odlučili za manje prometnu i pitoreskniju varijantu uspona. Kod točke 5 iz Šaškovečke ulice skrenite desno u Vrbovečku ulicu, gdje počinje makadamski dio ceste. Ulica lagano skreće lijevo, ulazite u Ulicu Rožarija. Slijedi manja makadamska nizbrdica, potreban je oprez, a potom iz Ulice Rožarija skrenite lijevo u Žumberački put. Na obije strane pružaju se lijepi vidici na okolicu. Puno je voćnjaka, vinograda i starih, drvenih vinskih klijeti, ali i onih adaptiranih ili potpuno novih. Imate li ovdje prijatelja, dobrog dugoselskog vinara, u nekoj od vinskih klijeti možda vam se posreći kušati zeleni silvanac, rajnski rizling, sauvignon, traminac, crni pinot ili osvježavajuću mješavinu sorata. Na lijevo je krasan pogled na restoran-izletište Klet obitelji Bunčić, s ponudom domaćih specijaliteta i vina dugoselskog kraja, i staru crkvu sv. Martina iz 1209., danas ruševinu, smještenu na samom vrhu Martin Brega. Na desnu stranu od hrpta kojim se vozite, vide se tornjevi dviju crkava u Kloštru Ivaniću i objekt vinskog podruma Božjakovina na vrhu obližnjeg brijega. Na kraju makadamskog dijela ceste skrenite desno u Martinsku ulicu, a potom kod točke 6 skrenite lijevo u Grgošićevu ulicu lagano nizbrdo prema Prozorju.

Desno se na pitomim padinama smjestilo naselje Kozinščak. Vozeći nizbrdo, na brijegu ispred vas u daljini, uočite toranj crkve Sv. Brcka u obližnjim Brckovljanima. Na nizbrdici je desno i odvojak (cestica s rampom) za Lovački dom Dugo Selo (izloženi domaći i inozemni trofeji dr. Boška Milojevića). Na raskrižju 7 iz Grgošićeve ulice skrenite lijevo u Prozorsku ulicu. Ispred vas se pruža lijep pogled na greben Medvednice skroz od zapada preko najvišeg dijela Sljemena prema istočnim, prigorskim obroncima. Na raskrižju 8 iz Prozorske ulice skrenite lijevo u Grabersku ulicu. Ovo je ujedno i početak jačeg, konstantnog uspona na Martin Breg. Na kraju uspona, 9 skrenite lijevo u Martinsku ulicu. Ravno ispred vas otvara se pogled na toranj stare, danas ruševne, crkve sv. Martina, najljepši vidikovac na dugoselskom području. Odmorite i nagradite se kratkom stankom na vidikovcu usred Trga sv. Martina. Pogledajte novopostavljenu "stopu sv. Martina". Na trgu uočite drveni kip dugoselskog sveca zaštitnika, rad kipara Josipa Cikača. Na samom raskrižju 10 sa desne strane ceste je Turistička kuća i vinograd Turističke zajednice Dugo Selo. Prije nego što nastavite Šaškovečkom ulicom, zaustavite se i pogledajte Staro groblje na Martin Bregu, gdje je grobnica grofovske obitelji Drašković i nadgrobni spomenik vjeroučitelju i dugogodišnjem dugoselskom župniku (od 1865. g. na prijedlog grofa Draškovića), rodoljubu, pučkom piscu i prosvjetitelju hrvatskog puka Josipu Zoriću, čije ime nosi glavna dugoselska ulica. Nakon što prođete uz kapelu-poklonac Ranjenog Isusa, obnovljenu 1998. godine i izletište-restoran-prenoćište "Klet obitelji Bunčić", pogodno za odmor, okrijepu i stanku, ali i lijepi vidi-kovac na cijeli kraj, skrenite desno na makadamsku cestu u Vincelersku ulicu. Oprezno i lagano nizbrdo vozite po makadamskom putu.

S desne strane ceste uočljiv je veliki plamen iz postrojenja Naftaplin. Plin se ovdje eksploatira od 1957. godine na oko 10 ha zemljišta na Martin Bregu. Na raskrižju 11 nastavite ravno po makadamu Ulicom Stjepana Ferenčaka stalno lagano nizbrdo. Kod kompleksa Srednje škole Dugo Selo i nove sportske dvorane sa desne strane ceste, počinje asfaltna cesta. Na raskrižju Ulice S. Ferenčaka i Sportske ulice, nastavite ravno prema centru grada. Početak kraćeg makadamskog dijela puta. Na raskrižju Ulice S. Ferenčaka i Ulice Josipa Zorića 12 nastavite desno preko pješačkog prijelaza. Oprez radi prometne ceste. Skrenite lijevo u Ulicu Josipa Predavca u smjeru Oborova i Rugvice. Vozite do raskrižja prije same željezničke pruge 13 i skrenite lijevo u Ulicu Matije Gupca, odnosno do početka ove kratke, ali lijepe i lagano rekreativne gradske rute, koja vam je sigurno otkrila mnoge pojedinosti koje niste znali ili možda još niste imali prilike čuti o Dugom Selu.

Tehnički opis rute

Početak rute Željeznički kolodvor Dugo Selo.
Skrenite iz Kolodvorske desno u Sajmišnu ulicu (parkiralište u Sajmišnoj ulici kod gradske tržnice).
Nakon pješačkog prijelaza preko Ulice Josipa Zorića skrenite desno u Ulicu Marije Jurić Zagorke
Iz Ulice Dragutina Domjanića skrenite lijevo u Šaškovečku ulicu, počinje lagana uzbrdica.
Skrenite desno iz Šaškovečke u Vrbovečku ulicu. Počinje makadamska cesta. Ulica lagano skreće lijevo, ulazite u Ulicu Rožarija i dalje vozeći po makadamu. Držite lijevu stranu na skretanjima i nastavite ulicom Žumberački put.
Na raskrižju Martinske i Grgošićeve ulice pratite smjerokaz lijevo za Prozorje, skrenite u Grgošićevu ulicu i i vozite laganom nizbrdicom prema Prozorju.
Iz Grgošićeve ulice skrenite lijevo u Prozorsku ulicu. Desno je Kozinščak.
Iz Prozorske ulice skrenite lijevo u Grabersku ulicu, ovo je ujedno i početak jače uzbrice i ponovni uspon na vidikovac na Martin Bregu.
Iz Graberske ulice, na kraju uzbrdice, skrenite lijevo u Martinsku ulicu i nastavite do Trga sv. Martina na Martin Bregu. Vidikovac pored stare crkve i stope sv. Martina.
Nastavite vožnju Martinskom ulicom u smjeru putokaza Klet obitelji Bunčić. Iz Martinske ulice skrenite desno u Šaškovečku ulicu. Lijevo je kapela-poklonac Ranjenog Isusa. Nakon Kleti obitelji Bunčić, iz Šaškovečke ulice skrenite desno na makadam po Vincelerskoj ulici.
Na raskrižju cesta nastavite ravno, lagano nizbrdo po makadamu između obiteljskih kuća Ulicom Stjepana Ferenčaka.
Pješački prijelaz na glavnoj, Zagrebačkoj ulici. Iz Zagrebačke ulice skrenite lijevo u Ulicu Josipa Predavca i nastavite vožnju u smjeru Oborova i Rugvice.
Na raskrižju ulice Josipa Predavca i Ulice Matije Gupca, prije željezničke pruge, skrenite lijevo u Ulicu Matije Gupca i nastavite do Željezničkog kolodvora Dugo Selo gdje ruta završava.

Kulturno-povijesne, etnološke i prirodne vrijednosti

Sveti Martin, svetac zaštitnik lutalica, izletnika i putnika, vinogradara i vinara, te gostiju hostela. Martin je uopće, jedan od najpoznatijih i najštovanijih svetaca Europe, "heroj narodnih običaja (folklora)". Rođen je u Szombathelyu u Mađarskoj, vojnik, asket, biskup, dobročinitelj, koji je davne 371. godine u francuskom gradu Toursu 4. srpnja izabran za biskupa. Poznat je čin svetog Martina zajedništvo, nesebično dijeljenje s drugima, a najpoznatija je epizoda iz Martinova života kada je kao vojnik, za vrijeme jedne strašne francuske zime 354. godine, dio svog vojničkog kaputa podijelio sa siromašnim, golim čovjekom na vratima grada Amiensa, i tako ga zaštitio i spasio od sigurne smrti smrzavanjem. Štovanje i slavljenje svetog Martina 11. studenog najvažniji je događaj u cijeloj Europi, vrijeme kada se jede guska, te kuša i krsti mlado vino. U mnogim zemljama, Martin iz Toursa jeglavi lik religijskih ilustracija. I danas su očuvane skulpture ili minijature koje pripovjedaju njegov život, vrline i čuda koja je činio (npr. u gradovima: katedrala u Toursu, Marmoutier, Chartres, Saint Florentin, Lucca i dr.), ili vitraji, potom freske (npr. Assisi) i tapiserije (npr. Angres, Montpezat i dr.) Umro je u Candes Saint Martin (Indre-de-Loire) 8. studenoga 397. godine, a pokopan je u Toursu 11. studenoga. Njegov grob u Toursu postao je mjesto hodočašća, najviše posjećivano od strane vjernika iz Francuske, Italije i Njemačke, i danas je to treće najveće hodočasničko mjesto ovog stoljeća nakon Jeruzalema i Rima. Projekt"Evropskog kulturnog puta – stopama svetog Martina iz Toursa" zaživio je u rujnu 2005. godine. Uključuje mnoge zemlje u kojima je živio, radio ili pohodio sv. Martin, a u Hrvatskoj je prvi na evropsku kartu 4. srpnja 2007. godine uvršten grad Dugo Selo. Na staru crkvu sv. Martina na Martin Bregu postavljen je odljev stope sv. Martina, rad franc. kipara Michel Audiarda. U gradu Dugo Selo djeluje udruga "Baština svetog Martina" koja štuje i prenosi novim generacijama riječ o Zemlji svetog Martina na Martin Bregu od 1209. godine i templarskom redu – Božjacima, njihovim posjedima i ulozi u životu vjernika. Obzirom na čin zajedništva i dijeljenja koje je zagovarao sv. Martin, uz projekt europskog kulturnog puta, osmišljeni su i "Europski dani zajedništva" od 8. do 11. studenoga. (Izvor: www.culture-routes.lu). Svetom Martinu su na području Zagrebačke županije posvećene župe: Ščitarjevo, Pisarovina (Jamnica Pisarovinska), Sveti Martin pod Okićem i Dugo Selo.
Templari ili hramovnici, crkveno-viteški red – Osnovan je 1119. g. u Palestini, a njegovi su članovi bili plemići, koji su polagali posebni redovnički zavjet. Red se još na istoku obogatio i postao snažna feudalna organizacija. Stekli su mnoga imanja po svim europskim zemljama, a razvili su i velike novčarske poslove. U Hrvatskoj su se pojavili 1169. g. Uživali su posebnu naklonost ugarskih kraljeva Emerika i Andrije ii koji su im poklonili goleme posjede. Njihovo glavno središte za Hrvatsku i Ugarsku nalazilo se u Vrani, a u Primorju su držali Senj (do 1269. g.), Belu u Zagorju, Glogovnicu, dio Pokuplja, u istočnoj Slavoniji Našice, Lješnicu i Rasašku, itd. Na svojim vlastelinstvima imali su samostane kojima su upravljali preceptori. Jedan takav samostan "kuća sv. Martina vojske Hrama" postojao je i u Božjakovini 1311. g. Sudbina templarskog reda određena je početkom 14. st. događajima u Francuskoj. Njihovi novčarski dužnici su mnogi vladari, pa tako i francuski kralj Filip iv Lijepi (1285–1314). Uspio je prenijeti sjedište papa u Avignon (1308.) i podrediti pape svom utjecaju. Da bi se riješio svojih dugova, 1307. g. pohapsio je templare i optužio ih za različite zločine, te je avinjonski papa Klement v nakon procesa objavio ukidanje templarskog reda, s tim da se njihovi posjedi u svim zemljama predaju drugom crkveno-viteškom redu – ivanovcima ili hospitalcima, redom osnovanim 1120. uz gostinjac sv. Ivana u Jeruzalemu. Nakon raspuštanja templara 1312. g. ivanovci u Hrvatskoj prezimaju sve posjede vransko priorata, a među njima i vlastelinstvo sv. Martina (Božjakovinu). Izvor: "Po dragome kraju dugoselsko područje", Zagreb, 1981. g.
Župna crkva sv. Martina, Dugo Selo – Crkva je iz 1900., građena po nacrtu arhitekta Hermana Bolléa na poticaj Izidora Kršnjavog i velikim zalaganjem župnika Josipa Zorića. Uzor je bila trobrodna crkva u Bernsfeldenu arhitekta Cadena. U unutrašnjosti je postignuta dojmljivost skladom oslikane arhitekture, historicističkog drvenog inventara te vitrajima na prozorima. Na glavnom oltaru nalazi se lik sv. Martina te kipovi sv. Nikole i sv. Augustina, izrađeni u drvu. Öetiri pokrajnja oltara, visoke kvalitete izrade u drvu, posvećena su sv. Vidu, sv. Josipu, Majci Božjoj i Srcu Isusovu. Posebnost: Građena je u neogotičkom stilu, a uslijed sličnosti sa Zagrebačkom katedralom naziva se i "katedrala u malom". U duhu historicizma izrađena je propovjedaonica, ispovjedaonica i klupe. Vrijedne orgulje izradili su domaći majstori Heferer i sin iz Zagreba. Svi vitraji u crkvi rad su Josipa Biffela, akademskog slikara. Glavni župni blagdan: 11. 11., na spomen sv. Martina iz Toursa. Otvorenost: u vrijeme misa (svaki dan u 18 sati). Kontakt: Župni ured Dugo Selo, J. Zorića 84, župnik: S. Kresonja, tel. 01 2750 207.
Crkva sv. Martina na Martin Bregu – Najstarija crkva na dugoselskom području, danas u ruševinama, spominje se već daleke 1209. godine. Kao župna crkva spominje se 1334. godine, a nadzemni ostaci građevine potječu iz 16. st. Posebnost: Pretpostavlja se da je prva crkva bila u posjedu templarskog viteškog reda. O templarima na ovom području Institut za arheologiju provodi od 2002. godine sustavna arheološka istraživanja. Crkva sv. Martina zbog svog iznimnog smještaja na uzvisini s koje se pruža pogled na cijelu dolinu, a u daljini se vidi Zagreb i Medvednica, privlači brojne posjetitelje. Drvena skulptura sv. Martina na trgu ispred crkve, rad Josipa Cikača, u umanjenoj replici službeni je dugoselski suvenir. Kontakt: Župni ured Dugo Selo, J. Zorića 84, župnik S.Kresonja, tel. 01 2750 207.
Obitelj Drašković kroz povijest dugoselskog kraja – Draškovići su staro hrvatsko feudalno plemstvo, podrijetlom iz Bužana u Lici. Geneaologiju ove obitelji može se pratiti od Jurja I. koji je živio oko 1450. g. pa do danas. Grofovi Drašković su dva stoljeća, od 1685., upravljali jedinstvenim vlastelinstvom Božjakovina. 1687. g. posjed postaje još značajniji jer dobiva i sajamsko pravo. Podignut je kasnobarokni dvor na kat, građen u ključ, izvana dosta izmijenjen, iznutra s još nekoliko i danas očuvanih stilskih detalja. Uz dvor su gospodarske zgrade i park sa egzotičnim drvećem, kojeg je navodno jedan vrtlar uredio poput parka uz dvor Laxenburg. I danas je kuriozitet ovog parka – arboretuma (zapušten, iako je proglašen spomenikom parkovne arhi-tekture 1965. g na 7 ha površine), jedan mamutovac (divovska sekvoja), predstavnik najvećih, najstarijih i najtežih živućih organizama na svijetu (skretanje s rute B2). Prepoznati ćete je po crvenkastoj, izbrazdanoj kori. I ona je danas zaboravljena, zato je pokušajte pronaći i barem nakratko posjetiti. Omanji jednokatni dvor ili kurija u Štakorovcu pripadao je također vlastelinstvu Božjakovina, a od kraja 18. st. vlasnik mu je obitelj Antuna grofa Erdčdya. Kurija je smještena na brijegu, pročeljem okrenuta prema dolini rijeke Lonje. Izgrađena je u 17. st., a u 19. st. dograđivana. Danas su brojne historicističke pojedinosti nekada slikovite i dopadljivo uređene kurije gotovo neprepoznatljivo, moderno obnov-ljene za novu rezidencijalnu namjenu. U gradskom parku nalazi se samo ostatak nekadašnjeg malog dvorca ili kurije Drašković. To je jedan od dva zidana produžetka nekadašnje drvene kurije koji su joj prigrađeni u 19. stoljeću. Danas su u njemu stanovi. Svjetlija budućnost očekuje još jednu kuću obitelji Drašković odmah uz gradsko pogla-varstvo, jer ondje je u planu uređenje Kulturnog i turističkog centra grada Dugog Sela sa vrlo interesantnom prezentacijom i interpretacijom povijesti templara na ovim prostorima. Na starom groblju na Martin Bregu i danas je, kao svjedok dugog boravka obitelji Drašković u ovim krajevima, obiteljska grobnica o čijem uređenju brine grad, jer su posljednji članovi obitelji danas u Švicarskoj.
Crkva sv. Brcka, Brckovljani – Crkva je iz druge polovice 14. st. (skretanje s rute B1). Srednjovjekovnu crkvu sv. Brcka ili Brikciusa podigli su ivanovci o čemu svjedoči njihov isklesani grb na zaglavnom kamenu svoda. Na glavnom oltaru nalazi se kip sv. Brcka, a sa strane su kipovi sv. Petra i sv. Pavla, te ugarskih kraljeva sv. Stjepana i sv. Ladislava, zaštitnika Zagrebačke biskupije. Posebnost: Tijekom godina više je puta pregrađivana, da bi u doba baroka jednostavna kasnogotička jednobrodna crkva dobila križni tlocrt prigradnjom bočne kapele i sakristije. Od crkvenog inventara najznačajnija je propovjedaonica iz 1758. godine, koju je dao izraditi grof Ivan Drašković čiji su inicijali urezani na propovjedaonici. Blagdan sv. Brcka slavi se 13. 11. Otvorenost: u vrijeme misa (svaki dan u 17 sati). Kontakt: Župni ured Brckovljani, tel. 01 2757 789, www.brckovljani.hr
Sveti Brcko (Brikcius lat.), biskup – povjesna je činjenica da je Brcko bio učenik osobe izuzetne svetosti, slavnog biskupa iz Toursa, svetog Martina. Brcko je bio vrlo nesređen i nezgodan redovnik, no sv. Martin je bio dalekovidan čovjek pa je shvatio da i njegov nesređeni đakon jednoga dana može ipak doći do duhovnog savršenstva. Prorekao mu je da će ga čak i nasljediti na biskupskoj stolici, ali da će kao biskup imati poteškoća te morati puno trpjeti. Brcko ga je i nasljedio krajem 4. st. na biskupskoj stolici u Tours, gdje je biskupovao gotovo pola stoljeća, a u tom razdoblju uvidio i veliku svetost svoga nekadašnjeg učitelja sv. Martina, te svoje nesmotrenosti prema njemu iskupio gradnjom prve bazilike na njegovu grobu. U istoj je bazilici i on pokopan, nakon što je 444. godine umro u dubokoj starosti. Slavi se 7. 11., a jedina župa u Hrvatskoj posvećena sv. Brcku uz brckovljansku župu je kalnička župa sa srednje-vjekovnom crkvom sv. Brcka iz 1509. godine.
Kapela B. D. Marije, Brckovljani – Ovu kapelicu 1743. godine podiže Franjo pl. Praszkach kao grobnicu sebi i svojim potomcima. Od 1862. do 1864. na mjestu već ruševne kapele sagrađena je nova neogotička kapela Marijina Pohođenja. Kapela je jednobrodna građevina koja ima poligonalno svetište, dvije pobočne kapele koje tvore tlocrt križa, i tornjić nad glavnim ulazom poviše kojeg je rozeta. U njoj se nalazilo i pjevalište. Gradio ju je graditelj Pfeifenberger, a oslikali slikari Zasche i Prokše. Od slika valja spomenuti "Pohod Marije Elizabeti" (1857. g.), "Sv. Valentin blagoslivlja" (1861. g.), "Sv. Antun Padovanski s Isusom" (1861. g.), "Sv. Franjo Ksaverski krsti crnca" (1861. g.). 1894. godine, slikar M. Antonini obnavlja stare i dodaje nove slike. Zadnji popravci na kapeli rađeni su 1961. godine. Kapela je danas osuđena na propadanje. Dio slika je prenesen u župnu crkvu sv. Brcka, dok se slika "Sv. Franjo Ksaverski krsti crnca" nalazi u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu. Od ostalog inventara poznato je da se zvono iz ove kapele nalazi u Kapeli Srca Isusovog u Lonjici.
Kapela Presvetog Trojstva, Majkovec – Prva kapela Presvetog Trojstva sagrađena je u vii. stoljeću. Pavao Öešković 1721. ﬁnancira gradnju nove kapele koja je sagrađena od hrastovine. 1779. godine na tom se mjestu nalazi zidana kapela sa tri oltara. Danas postoji samo jedan oltar Presvetog Trojstva. Dotrajali toranj prekriven je bakrom 1997. g., a krov na lađi je promjenjen 1998. godine. Misa se slavi svake druge nedjelje (9.30) i svake druge subote (navečer) naizmjenično s misom u crkvi Srca Isusovog u Lonjici. Proštenje je na svetkovinu Presvetog Trojstva (kraj svibnja), na Pavlovo (obraćenje svetog Pavla, nedjelja iza Spasova) i na svetog Roka. Kontakt: Župni ured Brckovljani.
Poljska raspela (poklonci) – Takva su raspela oduvijek postojala višemanje u svim selima dugoselske i brckovljanske župe i zabilježena su ne samo u katastarskim mapama nego i u geografskim kartama specijalkama radi orijentacije stranim prolaznicima. Zato je čuvanje poljskih raspela ili križeva stvar koliko vjernika toliko i drugih činitelja. Za uzdržavanje pojedinog raspela brinu se vjernici pojedinog sela sporazumno sa župnikom. U posljednje vrijeme podignuta su raspela: 1926. u Majkovcu, 1931. u Hrebincu, 1932. u Gračecu i Banjem Selu, 1937. u Prikraju, 1967. popravljeno je raspelo u Štakorovcu, itd.
Crkva Bl. Augustina Kažotića, Lupoglav (izvan ruta) – za znalce i ljubitelje kvalitetnih radova kipara Antonia Michelazzia iz Rijeke (1743.–47.), naručene kao ukras zagrebačkoj katedrali, a danas smještene u ovoj župnoj crkvi iz 1818. g., posvećenoj učenom dominikancu i zagrebačkom biskupu (1303.–1318.) rođenom u Trogiru, izdvajamo kameni glavni oltar s mramornim kipovima sv. Augustina, bl. Augustina Kažotića i biskupa Karla Boromejskog, te mramorni reljef sv. Franje Ksavera, sličan kao i u katedrali u Grazu, iz 1745. g.

Smještaj, ugostiteljska ponuda i sport i rekreacija

Restoran-izletište Klet obitelji Bunčić, Šaškovečka bb, Martin Breg, tel. 01 2781 133, 2781 140, www.buncic.hr
Gostionica sa sobama San, Bjelovarska 67, Lukarišće, tel. 01 2763 649, www.semper.hr
Motel i restoran Sveti Nikola, Bjelovarska 69, Lukarišće, tel. 01 2763 165, 2756 082, www.mild-trade.hr
Gostionica sa sobama Ježevo, Ježevska bb, Rugvica, tel. 01 2775 668, spenava@inet.hr
Restoran Ribarska koliba (ribnjaci Ciglana), Rugvička bb, tel. 01 2753 393, www.buncic.hr
Restoran Dioniz, J. Zorića 31, Dugo Selo, tel. 01 2759 760, restoran.dioniz@email.t-com.hr
Konoba Barba, J. Zorića 59, Dugo Selo, tel. 01 2753 947
Gostionica sv. Brcko, Stjepana Radića 28, Brckovljani, tel. 01 560 2912 (zatvoreno nedjeljom)
Slastičarnica Slastice kod Katice – templarski kolači, J. Zorića 12, Dugo Selo, tel. 01 2752 005, 091 5898 766

Servisne informacije

Turistička zajednica grada Dugo Selo, A. Mihanovića 1, 10370 Dugo Selo,
tel. 01 2751 404, fax: 01 2751 405, tzdugoselo@tzzz.hr, www.dugoselo.hr
Biciklistički klub Dugo Selo 2001., Domobranska 4, 10370 Dugo Selo, tel. 01 2753 868, mob.: 098 693 276 (Dragan Mikulić-Mika), 098 781 254 (Maja Micić), 098 178 6779 (Tomislav Mažar), dragan.mikulic@bk-dugoselo.hr, www.bk-dugoselo.hr
Poglavarstvo grada Dugo Selo, J. Zorića 1, 10370 Dugo Selo, tel. 01 2753 705, www.dugoselo.hr
Poglavarstvo općine Brckovljani, J. Zorića 1, Dugo Selo, tel. 01 2753 524, www.brckovljani.hr
Poglavarstvo općine Rugvica, Trg J. Predavca 1, Dugo Selo, tel. 01 2764 215
Dom zdravlja Dugo Selo, D. Domjanića 12a, Dugo Selo, tel. 01 2785 500,
Hitna medicinska pomoć: 01 2753 094, 2785 555
XII Policijska postaja Dugo Selo, A. Mihanovića 2, Dugo Selo, tel. 01 2753 044,
2753 083 ili 92
Željeznički kolodvor Dugo Selo, M. Gupca 5, tel. 01 2753 277, vozni red: www.hznet.hr
Skela na Savi Oborovo – Vrbovo Posavsko, skelar Damir Obrstar, tel. 01 2761 129, mob. 098 376 517, ne vozi za visokog vodostaja rijeke Save
Skela na Savi Lijevi Dubrovčak – Desni Dubrovčak, skelar Boris Sučec, tel. 044 716 017, mob. 098 9898 297, ne vozi za visokog vodostaja rijeke Save
Bike shop i biciklistički servis Ljubičić, Bjelovarska 79, 10360 Sesvete,
tel./fax: 01 2009 676, mob. 091 5855 933, 098 9380 813
Vulkanizer BELI, autopraonica i vulkanizer, J. Predavca 26, Dugo Selo, tel. 2751 254, radno vrijeme od 8 do 17h
Benzinske postaje INA, Zagrebačka bb, tel. 01 2753 773, 2753 786 i Bjelovarska bb – Božjakovina, tel. 01 2753 366
Benzinska postaja OMV, Bjelovarska 69, Lukarišće, tel. 01 2763 165
Benzinska postaja TIFON, Zagrebačka bb, tel. 01 2751 457
Bankomati: Zagrebačka banka, J. Zorića 17, Kolodvorska 1 i Zagrebačka 108; Privredna banka Zagreb d.d., A. Mihanovića 2; Raiffeisenbank Austria d.d., Zagrebačka 13; Erste & Steiermarkische Bank d.d., J. Zorića 17; Volksbank, Zagrebačka 15; Hrvatska poštanska banka d.d., J. Zorića 26 i Oborovska 22; HVB Splitska banka d.d., Zagrebačka 7; Kreditna banka Zagreb d.d., Oborovska 61 (Super Konzum); Podravska banka d.d., J. Zorića 23

Autori: Lidija Mišćin i Robert Rigo
Objavljeno: Siječanj 2008.

Primjetite li bilo kakve izmjene na stazi, a koje nisu izmjenjene/dodane u opisu, molimo Vas da nam javite promjene na email: rigo@pedala.hr