UZGOJ ZIMOVKI

Priprernio: Ivan Žitnik

UVOD

Na izložbama u evropskim zemljama stalno su u većem broju prisutne domestificirane zimovke. To znači da je uzgoj ovih dragih ptica u stalnom usponu. Nema razloga da tako ne bude i kod nas, stoga u ovom članku prenosim iskustva poznatih njemačkih uzgajatelja koji se bave ovim područjem. To su gospođa Dana Preuss i gospodin Th. Wendt. Gospođa Preuss godišnje uzgoji toliko zimovki da ih, prema posebnom programu koji je sama razradila, u većem broju pušta natrag u prirodu. Ona uzgaja zimovke isključivo u letarkama i protivnik je uzgoja u kavezima.

UZGOJ ZIMOVKI (prema Dani Preuss)

Jako važan preduvijet uspješnog uzgoja je da se partneri sami pronalaze u zajedničkoj letarki. Prisilno sparivanje često dovodi do neuspjeha, pa čak i do usmrćivanja partnera, jer je ženka izbirljiva u odabiru oca i hranitelja svog potomstva. Nakon što su se partneri sami izabrali, što se promatranjem lako utvrđuje, odvajamo ih u zasebne letarke.Tada počinje priprema uzgojnog para. Već od siječnja treba im dati po 3 ličinke brašnara dnevno. Nakon kratkog privikavanja oni će uskoro postati njihova poslastica. Privikavanje na živu hranu je neophodno u uzgoju zimovki. Čim se u prirodi pojave prvi sitni pužići odmah treba prekinuti davanje ličinki brašnara i zamjeniti ih pužićima. Ishrana malim puževima je jako važna za pripremu ženke. Ženka u to vrijeme treba veće količine proteina kao i kalcija za formiranje ljuske jajeta, a kalcij se nalazi u kućicama puževa. Također je potrebno dodavati i usitnjene ljuske kokošjih jaja (dezinficirane kuhanjem). Krajem ožujka i početkom travnja pticama treba davati materijal za gradnju gnjezda. Prije svega to su male grančice jele (smreke, omorike), zatim 10-20 cm duge komade povijuše (npr. Clemantis vitalba). U prirodi je zapaženo da navedeni materijali služe prvenstveno gradnji temelja gnjezda. Za dogradnju gnjezda dajemo puno korjenčića (suhih i vlažnih), pastirsku torbicu, kokosova i sisalova vlakna. Neposredno prije dodavanja materijala za izradu gnjezda u letarku je potrebno unijeti jelu ili smreku visoku oko 1,5 m. Ukoliko bismo drvo stavili ranije zimovke bi ga dobrano unakazile sječući kljunovima grančice. Smreka treba biti dovoljno gusta kako bismo paru zimovki stvorili dobre uvjete za gradnju gnjezda. Ubrzo po formiranju gnjezda ženka će snijeti jaja. Kontrolu gnjezda smijemo vršiti samo kada ga ženka dobrovoljno napusti. Nakon 13, 14 dana izvaliti će se mladi ptiči. U prvim danima života mladih ptiča roditeijima dajemo 3 puta po 3 pužića (dakle 9 pužića dnevno). Rastom ptica ponudu puževa povečavamo tako da od 7. dana dobivaju 15 komada, a od 12. dana 18 komada dnevno. Potrebno je također davati i lisne uši. Cijelo vrijeme rasta i razvoja mladih zimovki roditeljskom paru dajemo svježe u prirodi ubrano raznoliko poluzrelo sjemenje kao i poluzrelo sjeme svih vrsta žitarica (autorica navodi više od 70 vrsta biljaka koje ona koristi u ishrani zimovki). Uz navedeno bilje potrebno je dodavati i kupljenu sjemensku hranu za šumske ptice i sjemenke šarenog suncokreta. Ove sjemenke dajemo kao nabubrenu ili proklijalu hranu u uzgojnom periodu.

  1. Nabubreno sjemenje dobijemo tako da ga prelijemo hladnom vodom u kojoj ostaje 12 sati. Tijekom namakanja potrebno je sjemenje više puta ispirati hladnom vodom u cjediljki ili malom situ.
  2. Proklijalo sjemenje dobijemo tako da ga nakon 12 sati namakanja i ispiranja stavljamo u klijalište u kojem ostaje 24-36 sati uz povremeno dolijevanje vode. Proklijalu hranu treba dobro isprati vodom prije nego li ju dajemo pticama.

Nabubreno i proklijalo sjemenje potrebno je nakon ispiranja razvući na flanelskoj krpi kako bi se malo posušilo (nije ga dobro davati dok se ljepi u grudice). Prema mom iskustvu (op. prev.) umjesto sušenja na flanelskoj krpi proklijalu hranu možemo odmah davati umješanu s Orlux-ovom jajnom hranom za šumske ptice. S klijavom hranom moramo biti krajnje oprezni i davati je 2 puta dnevno , nakon čega je potrebno izbaciti ostatke i dobro očistiti hranilicu. U najboljem slučaju to je hrana samo zajedan dan. Bubriti se može svaka kvalitetna mješavina sjemena, ali klijati treba samo onu koja ima brzu klijavost i prilagođena je vrsti ptica. Najbolju sjemensku hranu za klijanje ima "ZOO-FACHGESCHÄFT" gospodina M. Christ-a, koji se nalazi u Njemačkoj u blizini grada LUDWIGSHAFEN na adresi : Bollwerkstr. 23, Lambusheim, tel 06233 ili 54614. Negdje oko 13 dana starosti mladunci često sjede na rubu gnjezda ili na grani u neposrednoj blizini gnjezda. Tada ih se ne smije uznemiravati jer bi mogli u stresu napustiti gnjezdo što bi dovelo do kobnih posljedica. Nakon 14. dana oni sami napuštaju gnjezdo, a već nakon nekoliko dana počinju malo-pomalo samostalno jesti iako će ih roditeiji hraniti još otprilike 14 dana. Ako je ženka u tom periodu snijela nova jaja, što se često događa, brigu o mladuncima preuzima mužjak koji je do sada vrlo predano sudjelovao u hranjenju. U ovom periodu su poletarci posebno osjetijivi na bolesti , stoga treba posebnu pozornost usmjeriti na čistoću vode, poda i prečki.

MITARENJE

Mnogi uzgajatelji zimovki vjeruju da će nakon promjene perja izblijediti lijepa crvena boja mužjaka uzgojenih u letarki ili kavezu. No ne mora biti tako ako u vrijeme mitarenja dodajemo odgovarajuću hranu. Nepesredno prije ovog perioda pticama treba u izobilju davari bobe jarebike i gloga, što nastavljamo i za vrijeme promjene perja, kao i dovoljne količine zelene hrane. Potrebno je naglasiti da ni u priroidi svi mužjaci nemaju isti intenzitet obojenja crvenog perja.

SOCIJALIZACIJA

lzvan uzgojnog perioda zimovke je potrebno držati u letarki sa ostalim vrstama ptica, što istinski pridonosi dobroj socijalizaciji. Uzgojene zimovke su vrlo pitome i drage ptice.

ISHRANA I UZGOJ ZIMOVKI (premaTh.Wendt-u)

Osnovnu hranu čini sjemenska hrana za šumske ptice od firme BLATTNER kojoj treba dodati nesto sjemenki konoplje, glanca i šarenog suncokreta. Potrebno je davati sjemensku ishranu iste firme specijaliziranu za zimovke (GIMPEL 1). Rado jedu i hranu za krstokljune (GIMPEL 3) koja između ostalog sadrži sitne i krupne sjemenke omorike, bora, bobe jarebike, te razno drugo crnogorično sjemenje. Cijele godine im je potrebno davati sezonsku zelenu hranu koju nalazimo u prirodi. To su prije svega: glavice i list

  1. radiča,
  2. mišjakinje,
  3. kostriša,
  4. i nekoliko vrsta kiselice ( samo stapka s sjemenkama jer je list blago otrovan).

Od voća vole slatke jabuke, a od povrća krastavce. Prije sezone parenja zimovkama treba davati velike količine voćnih mladica sa razvijenim pupoljcima koje jedu vrlo pohlepno. Sad im treba pružiti dovoljno proklijale hrane koja je najbolja zamjena za prirodnu ishranu. Gospodin Wandt ovu hranu nabavlja od gospodina Christ-a čija je adresa već prije navedena. Radi se o klijavoj hrani za šiljatokljune zrnojede (češljugar, čižak i sl.) i o specijaliziranoj klijavoj hrani za zimovke. Obje hrane treba mješati u omjeru 1:1, dodati joj sjemenke šarenog suncokreta i takvu mješavinu klijati u klijalištu kakvo mozemo kupiti u nekim ZOO trgovinama u Austriji, Italiji, Njemačkoj ...

Od hrane životinjskog podrijetla potrebno je davati ličinke brašnara svih veličina. Prije davanja pticama ličinke ćemo :

  1. poprskati mješavinom maslinovog i ribljeg ulja,
  2. zatim posipati

Korisno je još dodati:

  1. mravlja jaja,
  2. lisne uši i
  3. "livadni plankton" (razni insekti ulovljem sitnom mrežicom za leptire iznad livadne trave u brzom hodu).

Osim gore navedenog možemo još davati jajnu hranu spremljenu po vlastitom receptu. Konstantno trebamo davati zelenu hranu dnevno svježe ubranu u prirodi. Kada ženka snese jaja i sjedne na njih par obično prestane jesti živu i mekanu hranu, ali i dalje jede pupoljke i proklijalu hranu. Čim se izvale ptiči roditelji će opet željno jesti živu i mekanu hranu koju zimovke koriste u ishrani potomstva. U početnoj fazi ishrane mladih zimovke koriste 38% hrane životinjskog porijekla, da bi nakon 12. dana starosti ptiča koristile samo 10% hrane životinjskog porijekla. Naravno, veći ptiči jedu više hrane, ali u postocima je to kako je ranije navedeno.

RUČNO HRANJENJE MLADUNACA I OSAMOSTALJIVANJE

Ako zbog bilo kojeg razloga treba mlade zimovke ručno hraniti, to činite na sljedeći provjeren način. Kao hranu koristite:

  1. mravlja jaja,
  2. male vitamnizirane i mineralizirane ličinke brašnara,
  3. svojeručno izrađenu jajnu hranu,
  4. i gotovu hranu za ručno hranjenje mladih ptica (npr. firme QUIKO).

Ručno hranjenje na ovakav način prolazi gotovo bez problema. Prilikom osamostaljivanja mladih ptica smanjujemo količinu hrane životinjskog porijekla, a povečavamo količinu klijave i prirodne hrane, dok na kraju ne počnu jesti suhu mješavinu sjemenja koja mora biti stalno prisutna. Jedan je njemački uzgajatelj konstatirao kako je najbolje rezultate u uzgoju zimovki imao onda kada nije pretjerivao sa hranom životinjskog porjekla. To govore i moja iskustva.

SAŽETAK

Za uspješan uzgoj zimovki potrebno je dobro poznavanje njihove biologije. Prirodne zahtjeve moramo poštivati do krajnosti. Naročito pažljivo trebamo promatrati ptice i voditi računa o zapažanjima, jer ipak je svaka zasebna jedinka. Sve je to jako važno za uzgoj, zdravlje i ugodno osjećanje u zatvorenom prostoru. Dakle, tko želi uzgajati zimovke treba im stvoriti optimalne uvjete, tada rezultati neće izostati, a i vaše će zadovoljstvo biti potpuno.

BILJKE KOJE KORISTIMO U ISHRANI ZIMOVKI
Prema Dani Preuss:

omorika - sjeme, pupoljci, mladice
bor - sjeme, pupoljci, mladice
crna topola - pupoljci, mladice
srebrna vrba - pupoljci, mladice
vrba iva - pupoljci, mladice
siva vrba - pupoljci, mladice
košaračka vrba (rakita) - pupoljci, mladice
obična ljeska - pupoljci, muške resice
grab - pupoljci
breza - sjeme, pupoljci
joha (siva i cma) - sjeme, pupoljci
bukva - pupoljci
hrast - pupoljci
jarebika - pupoljci, plod
vatreni trn - plod
crni glog (trnula) - pupoljci, plod
glog - pupoljci, plod
lipa - plod
javor - plod
kopriva - sjeme
mišjakinja - sjeme
kiselice (tupolisna, močvarna, kovrčava, livadna) - sjeme
dvornik pjegavi - sjeme
ptičji dvornik - sjeme
divlja maćuhica - sjeme
kostriš - sjeme
pastirska torbica (rusomača) - sjeme i sjemene mahune
dragušac - sjeme
poljska potočnica - sjeme
trputac (širokolisni, šiljatolisni) - sjeme
kamilica - sjeme
različak - sjeme
obični podbjel - sjeme
vratić - sjeme
radič - sjeme, lisni korjen
stričak - sjeme
trave (više vrsta) - sjeme
sve vrste vočaka (divlje i kultivirane) - pupoljci, koštice, plod ( jabuka, kruska)
divlja kupina - pupoljci, meso, koštice
šumska malina - pupoljci, meso, koštice
sve vrste žitarica u mliječnoj zriobi.  

Sve navedeno sjeme dajemo u svim fazama zriobe. Od nekih biljaka gimpli jedu još list i koru. Naveo sam veći broj biljaka koje koristi gospođa Preuss. Ovakav izbor bilja daje uzgajateljima veće mogućnosti u ishrani zimovki, a time i bolju vitalnost njihovih ptica. Odabir biljaka u ishrani uvjetuje godišnje doba, tj. to je sezonska hrana. Pri ishrani treba poštivati određena pravila koja navode da je važno davati što raznovrsniju biljnu hranu uvijek svježu, dnevno ubranu u prirodi. Među ponuđenim biljem postoji i takvo koje ima ljekovita svojstva. Pretjeranim korištenjem biljaka s ljekovitim svojstvima možemo postići negativan učinak zato postoji osnovno pravilo u ishrani biljem koje glasi: "Nl U ČEMU PRETJERIVATI !"

LITERATURA:

"Nachrichten" - sječanj 1999.
"Gefiederte welt" - lipanj 1991