Kanarinci se u grubo mogu podijeliti na slijedeće skupine: kanarinci pjesme , kanarinci boje , kanarinci oblika i stasa .

Svaka od ovih skupina dalje se dijeli na podskupine. Ove skupine i podskupine određene su takmičarskim klasama i razredima koje propisuje C.O.M. Uzgoj kanarinaca kojim se bave naši članovi takmičarske je prirode i naši su članovi postigli zapažene uspjehe na takmičenjima svih rangova, od društvenih, regionalnih, preko državnih do međunarodnih i svjetskih izložbi i takmičenja.

Divlji kanarinac (Serinus Canarius) potječe sa Kanarskih otoka. Tamo su ga, zbog njegovog očaravajućeg pjeva prvi uočili španjolci. Oni su ga i prvi udomačili. Oko 1600. godine su također talijani i englezi počeli uzgajati kanarince, a uskoro i francuzi. Međutim, svatko od njih je imao svoj put u uzgoju kanarinaca.
U Engleskoj su se kanarinci počeli uzgajati u gradovima i na dvorovima. Još i danas pojedine vrste kanarinaca nose imena engleskih gradova i pokrajina. Kasnije, kada su se kanarinci namnožili, počeli su ih uzgajati i ostali staleži.
Engleski uzgajivači su najviše pažnje posvećivali vanjskom izgledu i držanju ptice, a ne pjesmi. Oni su tako uzgojili mnoge vrste kanarinaca oblika i stasa od kojih su neke vrlo omiljene među uzgajivačima, dok su neke u međuvremenu izumrle.
Talijanski su uzgajivači kanarince držali uglavnom zbog pjesme.Oni su ih prenijeli preko Alpa gdje su Tirolski rudari shvatili da uzgoj kanarinaca može biti dodatni izvor zarade. Kasnije, kada je u Tirolu rudarenje prekinuto, to je područje postalo trgovinski centar toga doba za kanarince.
Mnogi su tirolski rudari potražili posao u drugim gradovima, a sa sobom su ponijeli i kanarince. Na taj način je nastala i poznata vrsta kanarinaca pjesme "Harzroller". Početkom 19. stoljeća Harzroller je bio poznat i omiljen diljem Evrope, a 1842. godine prenesen je i u Ameriku.U počeku je u Ameriku izvezeno 15000 kanarinaca, zatim se taj broj popeo na 70000 da bi do kraja 1900. godine dosegao pola miliona. Na prijelazu stoljeća ta je trgovina dosegla svoj vrhunac.
Danas se kanarinci uzgajaju u cijelom svijetu, od hladnih kajeva kanade pa do vručeg podneblja Afrike.
Na prijelazu stolječa u zapadnim se zemljama počinju osnivati društva ljubitelja i uzgajivača kanarinaca, a također se organiziraju izložbe i takmičenja.
1860. godine u Belgiji, u mjestu Mechelen uzgojena je i predstavljena nova vrsta kanarinaca pjesme nazvanih "Malino". Belgijanci su također uzgojili i još neke vrste kanarinaca oblika i stasa, među kojima i kovrđave. Ovi kovrđavi kanarinci postali su posebno omiljeni u Francuskoj gdje je uzgojena vrsta "Pariški kovrđavi".
Zadnjih su desetlječa među uzgajivačima popularni kanarinci boje, koji se razlikuju po svojoj lipokromskoj i melaninskoj obojenosti i crtežu. Tako je poznato oko 320 vrsta kanarinaca boje, u različitim kombinacijama obojenosti i crteža. Zato je danas u svijetu najviše uzgajivača kanarinaca boje.

Svjetska ornitološka organizacija C.O.M. priznaje četiri vrste kanarinaca pjesme:

HARZ ROLLER
Ova vrsta spada među najstarije poznate vrste kanarinaca. Uzgojeni su metodom selekcije krajem 18. i početkom 19. soljeća. Iz gorja Harz raširili su se po cijeloj Evropi. Zlatno doba za ove kanarince je bilo između 1880. godine pa do prvog svjetskog rata.

MALINO
Pojavili su se 1850. godine u Mechelnu, Belgija. Ova vrsta kanarinaca pjeva nešto glasnije od Harz rollera i za njih je definirano 13 pravilnih načina pjeva. Belgijski su relativno dugo selektirali ovu vrstu kanarinaca, pa je vjerojatno zato ona relativno kasno prihvačena od strane uzgajivača širom Evrope. Naglo širenje je ova vrsta doživjela nakon drugog svjetskog rata.

TIMBRADOS
Ovu su vrstu kanarinaca predstavili španjolski uzgajivači negdje izmeđi 1920. i 1930. god. I za ovu vrstu kanarinaca je definirano 13 pravilnih načina pjeva. C.O.M. je ovu vrsu kanarinaca priznao 1968. god.

AMERIčKI KANARINAC PJESME
Ova je vrsta kanarinaca uzgojena u Americi. To je križanac između Harz rollera i border kanarinca. U Evropi je ova vrsta još relativno nepoznata.

Kanarinci boje dijele se u dvije osnovne grupe:

• lipokromske kanarince i
• melaninske kanarince.

Lipokromske boje su tzv. masne boje i to su crvena, žuta i bijela. Melaninske ili tzv. suhe boje su crna i smeđa.
Lipokromski kanarinci ne posjeduju melaninske boje, dok je kod melaninskih kanarinaca prisutna i lipokromska obojenost.
Prema intenzitetu obojenosti kanarinci se dijele na intenzivne, neintenzivne te mozaične.
Kombinacijom gore navedenih osnovnih boja, mutacijama nad njima, te intenziteta obojenosti, danas postoji čitava paleta kanarinaca boje.

Lipokrom žuti	Normal melanin crveni

Za determinaciju kanarinaca boje Svjetska ornitološka organizacija (C.O.M.) je definirala ključ koji se naziva i COM ključ.

Belgijski Bossu	Pariški kovrđavi

Kanarinci oblika i stasa

Dimenzije prstenova za kanarince i ostale vrste ptica definirane su od strane C.O.M.-a.