ŠPILJE

 

Špilje i jame su prirodno formirane podzemne šupljine u Zemljinoj kori, dulje ili dublje od 5 m, u koje može ući čovjek. Općenito, prirodne podzemne šupljine nazivamo speleološkim pojavama, a najčešće ih dijelimo na špilje i jame.

U svjetskoj literaturi špilja - cave je svaka speleološka pojava. U Hrvatskoj, ovaj se naziv koristi ako je prosječni nagib kanala manji (prema nekim definicijama manji od 45°). Točnija definicija bi bila da je špilja ona speleološka pojava kojoj geomorfološka svojstva uvjetuju horizontalnije pružanje kanala. Jama je speleološka pojava sa vertikalnijim pružanjem kanala (prema nekim definicijama, ako je prosječni nagib kanala veći od 45°). Međutim neke špilje ili jame imaju vertikalne ulaze i često ih se onda definira kao jame bez obzira na ukupno prosječno pružanje kanala.

Kaverne su prirodne podzemne šupljine u koje nema prirodnih ulaza s površine terena. Njihovo otkrivanje vezano je uz veće  građevinske zahvate na krškim terenima i kamenolome. Načinom postanka i geomorfološkim osobinama, kaverne se ne razlikuju od špilja i jama, osim što je ulaz u njih umjetno otvoren.

U Hrvatskoj prevladavaju špilje i jame oblikovane u krškom reljefu u naslagama vapnenca i dolomita. U svijetu postoje još špilje u gipsu, magmatskim stijenama, ledu i dr., ali u puno manjem broju. Prosječna starost špilja u svijetu je od nekoliko do desetak milijuna godina.

Špilje karakteriziraju različite vrste taloga od kojih su najzanimljivije sige. One su značajne ne samo zbog estetskih vrijednosti, već i zbog toga što sadrže precizne klimatske zapise iz naše daleke prošlosti. Postoje deseci vrsta siga čiji oblik ovisi o mineralnom sastavu i uvjetima nastanka.

Istraživanjem špilja se bavi speleologija koja je kao znanost nastala u drugoj polovici 19.stoljeća. Ljudi koji se bave istraživanjem špilja nazivaju se speleolozi. Glavni rezultat speleoloških istraživanja je speleološki nacrt. Na temelju nacrta izračunavamo osnovna svojstva: dubinu, ukupnu duljinu, horizontalnu duljinu, volumen i dr. Stručno i znanstveno istraživanje u speleologiji obuhvaća proučavanje procesa speleogeneze, podzemne hidrologije krša, te bogate špiljske faune.

Najdulja špilja na svijetu je Mammoth Cave System dugačak preko 590 km. Najdulja hrvatska špilja je Jamski sustav Kita Gaćešina-Draženova puhaljka na Južnom Velebitu, dugačak preko 19 km.

Specifični nazivi speleoloških objekata proizlaze iz njihovih klimatskih ili hidrogeoloških specifičnosti.

Ledenice i sniježnice su špilje ili jame u kojima se tijekom većeg dijela ili cijelu godinu zadržava led ili snijeg, a obično se javljaju u planinskom dijelu krškog područja. 

Ponori su špilje ili jame, u koje stalno ili povremeno ponire (utječe) voda. Vrlo su česti uz rubove krških polja.

Estavele su specifični speleološki objekti također vezani uz krška polja. U kišnim razdobljima, kao posljedica podizanja razine podzemnih voda, iz njih izbija voda i plavi polje. Za vrijeme povlačenja vodnog vala, voda iz polja ponire kroz otvore istih objekata.

Vrulje su povremeni ili stalni izvori ispod razine mora. Razvoj i postojanje podmorskih izvora slatke ili bočate vode najvećim je dijelom posljedica klimatskih promjena, odnosno pleistocenskih glacijacija, koje su uvjetovale promjenu globalne razine mora i preplavljivanje prethodno okršenih dijelova nekadašnjeg kopna. Neke od vrulja nastale su potapanjem speleoloških objekata, te ih je i danas moguće fizički istraživati, naravno, uz uporabu ronilačke opreme.

Kod aktivnih speleoloških objekata uvijek postoji opasnost od naglog podizanja razine podzemnih voda ili nailaska površinske vode, koja može djelomično ili u cijelosti potopiti takve objekte. Zbog toga se istraživanje stalno ili povremeno aktivnih objekata treba provoditi oprezno, poznajući lokalne hidrogeološke i hidrološke uvjete.

Podjela speleoloških pojava s aspekta morfologije, speleogeneze, hidroloških karakteristika i hidrogeološke funkcije  detaljno je razrađena u Tumaču zapisnika speleoloških istraživanja (Čepelak i Garašić 1976, 1982) :

Podjela prema morfološkom tipu: 1. jednostavan 2. razgranat 3. stubasti ili koljenasti 4. etažni 5. sustav	Podjela prema hidrološkim karakteristikama: 1. suh 2. s nakapnicom 3. s povremeno stajaćom vodom 4. sa stajaćom vodom 5. s povremenim tokom 6. sa stalnim tokom 7. povremeno potopljen 8. potopljen
Podjela prema speleogenezi: 1. tektonski 2. abrazijski 3. erozijski 4. korozijski 5. vulkanogeni 6. poligenetski	Podjela prema hidrogeološkoj funkciji: 1. povremeni izvor 2. stalan izvor 3. povremen ponor 4. stalan ponor 5. estavela 6. vrulja 7. protočan