|
Arhiva ugroženih hrvatskih krških krških fenomena, zakonskih propisa i drugih dokumenata
U strategiji se govori i o speleološkim objektima i speleološkom katastru.
Zaštita pojedinih speleoloških objekata u okviru ekološke mreže Natura 2000 Na radionici u okviru konzultacijskog procesa za ekološku mrežu Natura 2000 u Hrvatskoj održanoj u Zagrebu 16.10.2008., na kojoj su pored ostalih sudjelovali predstavnici KS i HSS, mogli su se doznati neki detalji o kriterijima selektivnog uključivanja speleoloških objekata u tu mrežu. Kako je rečeno, jedini kriterij za odabir objekata koji će biti u ekološkoj mreži, bili su podaci o prikupljenoj fauni i pripadnim lokacijama speleoloških objekata. Postavljeno je više pitanja i primjedbi u vezi stručnih i znanstvenih kriterija zaštite speleoloških objekata. Ostalo je još niz otvorenih pitanja, posebice koliko je uključivanje u tu ekološku mrežu ograničavajući faktor za eventualna buduća speleološka istraživanja u tim objektima. Postavljeno je i pitanje navođenja izvora informacija te znanstvenih referenci. Odgovor DZZP u vezi uključivanja Špilje u kamenolomu Tounj u mrežu NATURA 2000 "Špilja u kamenolomu Tounj nalazi se u okviru šireg područja prijedloga mreže NATURA 2000 - HR2000592 Ogulinsko-Plaščansko područje gdje su, između ostaloga ciljna staništa 8310 Špilje i jame zatvorene za javnost. Samim time, špilja je uključena u prijedlog mreže NATURA 2000." Zašto jedini veći postupak zaštite špilje od stupanja na snagu Zakona o zaštiti prirode (zaštita špilje u kamenolomu Tounj) nije dovršen ni nakon više godina te devastacija te izuzetno vrijedne špilje traje i u ovom trenutku? DZZP je 24. 10. 2005. godine izradio stručno obrazloženje za preventivnu zaštitu ove špilje te je 25. srpnja 2008. godine Ministarstvo kulture donijelo Rješenje o preventivnoj zaštiti špilje u kamenolomu Tounj. Molimo da komentirate činjenicu da se unatoč maksimalnoj zaštiti špilja i jama Zakonom o zaštiti prirode, istim tempom nastavljaju devastacije špilja u kamenolomima, smeće i opasni otpad se bacaju u jame ili odlažu na krškom terenu s trajnim posljedicama za podzemne vode i osjetljive podzemne ekosustave koji su vrlo malo istraženi. Sve ovo su ilegalne radnje za koje postoje odgovarajuće sankcije sukladno važećim zakonima RH. Naravno, ovdje se radi prvenstveno o nekulturi pojedinaca ... ►► Odgovori DZZP na pitanja postavljena na radionici vezana uz speleologiju. Centar za gospodarenje otpadom Splitsko-Dalmatinske županije u krškom području Lećevice Krško područje je zbog značajne propusnosti i cirkulacije vode u podzemlju jako osjetljivo na bilo kakve vidove zagađenja. Postojanjem mogućeg izvora zagađenja ugroženi su ne samo speleološki objekti u tom području (koji su zajedno s faunom u njima maksimalno zaštićeni Zakonom o zaštiti prirode), već i izvori i rijeke u znatno širem području. Zbog toga je prije svake intervencije u kršu potrebno izraditi odgovarajuću studiju utjecaja na okoliš koja mora uzeti u obzir brojnost speleoloških objekata u širokom području, njihove prirodne vrijednosti i endemsku faunu. Također treba izraditi analizu mogućeg zagađenja vode u podzemlju te odgovarajući izvedbeni plan kako da se zagađenje spriječi. Ako navedenu studiju nije moguće u potpunosti napraviti u Hrvatskoj, mogu se angažirati inozemne stručne ustanove koje imaju iskustva s zagađenjima krškog podzemlja poput Inštituta za raziskovanje krasa u Postojni. Zato tražimo da se prije razmatranja izgradnje bilo kakvih objekata u krškom području Lećevice izradi nova studija utjecaja na okoliš, koja mora uz navedene činjenice i zaštitu speleoloških objekata koju pruža Zakon o zaštiti prirode, uključiti i najnovije spoznaje o posebnim vrijednostima speleoloških objekata, kojih ima do sada preko 300 evidentiranih u tom području. (Komisija za speleologiju HPS-a, 5.12.2007.) Jama Omerovica, Kučići, Rabotek Speleolozi SK Špiljara u Jami Omerovici na području Kučića, nedaleko od zaselka Raboteg, inače poznatoj po svojoj ljepoti, pronašli su tone smeća. Time je i direktno ugrožena rijeka Cetina udaljena samo nekoliko stotina metara od jame. (SD Špiljar, 17.3.2008.) Markova špilja nalazi se na poluotoku Pelegrin na otoku Hvaru i uz svoje ostale vrijednosti, izuzetno je vrijedno arheološko nalazište. Umjesto da se područje rta Pelegrin proglasi zaštićenim područjem, najavljena je urbanizacija tog područja čime bi se direktno ugrozila ta i desetak drugih špilja. (Laura Blažetić, 25.5.2006.) Najavljena je skora gradnja HE Ombla na Rijeci Dubrovačkoj. Radi se o izuzetno osjetljivom zahvatu u kršu, gdje se injektiranjem u bušotine planira napraviti podzemna akumulacija. Zbog hidrološke povezanosti krškog podzemlja sigurno je da će takav zahvat uzrokovati posljedice na šire područje ponornice Omble, koje nije moguće potpuno predvidjeti. Pored devastacije tog krškog fenomena ugrozile bi se i životinjske vrste u tom području, posebice šišmiši kojima tada prijeti nestanak iz Rijeke Dubrovačke. Bez velikih najava počeli su radovi na budućoj hidroelektrani Lešće na rijeci Dobri, kod sela Gorinaca. Dovršavaju se pristupni putovi i počeo se raditi tunel kroz brdo u koji će se skrenuti rijeka kako bi se dio vodotoka isušio radi gradnje brane. Gradnjom HE Lešće potopit će se kanjon Dobre u dužini 13 kilometara i pretvoriti u akumulacijsko jezero. Studija utjecaja na okoliš HE Lešće napravljena je, ali još potkraj osamdesetih godina prošlog stoljeća pa je u današnjim uvjetima zastarjela. Danas je cijela rijeka Dobra dio preliminarne nacionalne ekološke mreže koja uključuje područja važna za očuvanje ugroženih tipova staništa te ugroženih životinjskih i biljnih vrsta. (Gordana Petrovčić, Vjesnik, 6.5.2006.) Fužine, 2.5.2005. Neodgovorna osoba bacila je štednjak u Stupinu jamu, koji se zaglavio na prvoj polici unutar jame. Stupina jama je sa svojih 413 m dubine jedan od najznačajnijih krških fenomena Gorskog Kotara. Arhiva dokumenata: Republika hrvatska: Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti: Strateški cilj - krš i podzemlje Propisi na području zaštite prirode Zakon o zaštiti prirode (donesen 8.6.2005.) Za razinu zaštite krških fenomena u Hrvatskoj posebno su odgovorni stručnjaci zaštite prirode i okoliša koji djeluju u raznim ustanovama. Prijašnje aktivnost vezane uz zaštitu pojedinih krških fenomena
Devastacija špilje u kamenolomu Debeljača u subotu 16. svibnja 2009. članovi Speleološkog odsjeka Velebit posjetili su Špilju u kamenolomu Debeljača kod Lovinca i zatekli mnogobrojna i znatna oštećenja u ulaznom dijelu gornjeg dijela špilje. Na temelju tragova dokumentiranih priloženim fotografijama može se nedvojbeno utvrditi da su nepoznate osobe izvršile u jedan ili više navrata devastaciju gornjeg ulaznog dijela špilje, pri čemu su namjerno uništene brojne sige. Špilja je otkrivena 2004. godine kada se tijekom miniranja u kamenolomu Debeljača otvorila 25-metarska jama. Članovi SO PDS Velebit su je istražili tijekom 2004. i 2005. godine do 908 m duljine i 63 m dubine. Špilju karakteriziraju veliki sigasti saljevi, stalagmiti, kaskade, heliktiti, strujnice velikih dimenzija, specifični oblici kanala kao posljedica ranijih faza speleogeneze te brojni koraloidi pri njenom kraju. Do sada je o špiji izrađen jedan diplomski rad i više stručnih radova. Znanstvena istraživanja njenih vrijednih i izuzetno raznolikih siga i drugih sedimenata tek predstoje. |
OBJAVLJENO:17.02.2010. 15:34