|
19. međunarodna škola krša "Klasični krš", koja je održana od 20. do 25. lipnja 2011. u
Postojni, tradicionalni je znanstveni skup kojeg jednom godišnje
organizira Institut za istraživanje krša Slovenske akademije
znanosti i umjetnosti.
Tema ovogodišnjeg skupa bila je zaštita krškog
podzemlja s naglaskom na špilje i jame. Skupu je
prisustvovalo 211 znanstvenika, stručnjaka i studenata iz 26 zemalja
(59 sudionika iz Hrvatske). Održana su 23 predavanja, prezentirano
šezdesetak postera i više stručnih izleta
(program skupa).
Skup je organiziran uz potporu Slovensko-hrvatskog
europskog projekta (OP IPA Slovenia-Croatia 2007-2013), Službe vlade
Republike Slovenije za lokalnu samoupravu i regionalnu politiku,
Agencije Republike Slovenije za istraživačku djelatnost,
Znanstvenoistraživačkog centra Slovenske akademije znanosti i
umjetnosti i ureda nacionalne komisije za UNESCO.
Posebni naglasci skupa dani su na:
- stanje zaštite krškog podzemlja i špilja u različitim zemljama
- monitoring i planiranje zaštite (uloga speleologa i stručnjaka
različitih profila)
- institucionalne probleme u provedbi zaštite (često je zaštita
krškog podzemlja u nadležnosti više ministarstava i agencija ovisno
o kojem se aspektu zaštite radi).
Kada se govori o ulozi speleologa u zaštiti špilja,
iz prezentiranih radova proizlazi da su speleolozi aktivni sudionici
u procesu zaštite špilja. Premda se u nekim specifičnim slučajevima
može govoriti o prekomjernim posjetima špiljama (u zemljama s malim
brojem špilja i velikim brojem zainteresiranih), činjenica je da bez
speleološke djelatnosti zaštita špilja nije moguća. U Hrvatskoj na
primjer u preko 90% špilja ili jama mogu ući samo uvježbani timovi
speleologa. Veliki broj neistraženih i neinventariziranih špilja i
jama jedan je od uzroka njihove slabe zaštite. Pored izrade
speleološke baze podataka, i uvođenja europskih sustava zaštite
poput Nature 2000, neophodno je da speleolozi u suradnji sa
nadležnim ustanovama naprave bazu podataka ugroženih špilja i jama,
kako bi se mogla planirati njihova sanacija i zaštita.
Ovdje
predstavljamo popis radova hrvatskih sudionika. Značajan dio autora su speleolozi,
članovi KS HPS, HSS i HBSD.
Predavanja:
Dalibor Paar, Darko Bakšić, Damir Lacković, Andrej
Stroj: Karst underground protection in Croatia
Marko Lukić, Jana Bedek, Branko Jalžić, Roman Ozimec:
Conservation of Dinaric cave type localities
Roman Ozimec: Red list of Croatian (Dinaric)
subterranean fauna
Posteri:
Ivana Adžić, Luka Bažić: Protection and damage risk
of underground karst in Paklenica national park, Croatia
Neven Bočić: Geoheritage in the karst underground of
Croatia and problems of their protection
Neven Bočić, Nenad Buzjak: Explorations and
documentation of the caves in function of theri protection -
examples from Cave park Grabovača and Cerovačke caves, Croatia
Kristijan Brkić, Dušan Klenovšek, Matej Simičić,
Nikolina Vuglešić, Tatjana Vujnović: The water conservation project
"Springs of life" at border of karstic area of Bela Krajina,
Slovenia and Žumberak-Samoborsko gorje nature park, Croatia
Suzana Buzjak, Nenad Buzjak: Floristic diversity and
ecological features of selected cave entrances on Medvednica Mt.
(Croatia)
Ana Komerički, Helena Bilandžija: New localities and
the first population size estimate of highly endangered Dinaric cave
clam, Congeria kusceri, Bole 1962
Kristina Krklec, Roman Ozimec, Dražen Perica: Quartz
sand mines on Vis isla, Dalmatia, Croatia - Dinaric and
Mediterranean geoheritage
Anita Kulušić, Magdalena Pandžić, Goran Rnjak, Robert
Rosić, Goran Radulović, Ivan Vlašić, Jakov Kalajžić: Contamination
of karst underground in Miljevci plateau (Croatia)
Tihomir Marjanac, Ana Marija Tomša, Ljerka Marjanac,
Phil Hughes, Petervan Calsteren: Karstifield clasts in South Velebit
Mt. moraines, Croatia - evidence of glaciation of karstified
mountain range
Kazimir Miculinić, Jana Bedek, Ana Komerički:
Flooding of the caves by hydro-accumulation "Lešće" in Croatia - a
year later
Ksenija Protrka, Roman Ozimec, Hrvoje Škrabić:
Monitoring of speleological objects in Nature park Biokovo
Ana Marija Tomša, Tihomir Marjanac: A working model
of karst as an educational tool
Tatjana Vujnović, Morena Želle: Application of the
speleological research in nature protection, example of the
Žumberak-Samoborsko gorje nature park, Croatia
(D.Paar)
Križna jama
 OBJAVLJENO:
29.06.2011.
17:01 |
