|
DULJINA ILI DUŽINA
Dalibor Paar
U speleološkoj literaturi često možemo naći:
dužina objekta je ...
duljina špilje je ....
Koje je ispravno?
Sa stručnog gledišta, u hrvatskom jeziku zbrke nema.
Profesorica Dubravka Glasnović u svojoj
Etimologiji riječi u nastavi matematike kaže: "Učenici često
miješaju pojmove dužina i duljina zbog njihove sličnosti. Zato je
potrebno posvetiti posebnu pažnju na tu razliku: dužina je skup točaka,
dok je duljina apstraktan pojam koji se odnosi na broj koliko je ta
dužina duga."
Pojedini lektori povezuju pojam dužina s geometrijskim
varijablama a duljina isključivo s vremenskim varijablama. Međutim, to
nije ispravno, jer nema uporište u definiciji tih pojmova.
Dužina je geometrijski pojam koji označava skup
točaka koje se nalaze na pravcu omeđene početnom i konačnom točkom.
Dužina nema nikakvih mjernih jedinica, niti dodatnih značenja.
Duljina je fizikalna varijabla. Duljinu izražavamo
odgovarajućom mjernom jedinicom. Najčešće se radi o prostornoj
varijabli (osnovna jedinica metar) ili vremenskoj (osnovna jedinica
sekunda). Na primjer:
Duljina od točke A do točke
B je 20 metara.
Duljina urona u sifon bila je 40 minuta.
U matematici možemo reći: Duljina dužine AB je 20
metara. U speleologiji možemo reći: Duljina kamenog bloka je 4 m.
Da zaključimo. Definicija pojma duljine i dužine
proizlazi iz matematike, te se isto primjenjuje u fizici i drugim
prirodnim znanostima. Stoga je, što se speleologije tiče jedino
ispravno:
Duljina špilje je 260 m.
Horizontalna duljina špilje je 245 m.
|
