|
Vladimir Muljeviæ
| |
| Multimedijski obrađen velikan Faust Vrancic, nalazi se u sklopu prezentacije "16 velikana hrvatskog prirodoslovlja" |
 |
POPIS |
NEPOZNATI AUTOR, FAUST VRANÈIÆ, Venecija,
1605. god., Muzej grada Šibenika, Šibenik; Tehnièki
muzej, Zagreb
FAUST VRANÈIÆ, DICTIONARIUM QUINQUE
NOBILISSIMARUM EUROPAE LINGUARUM..., Venecija, 1559. god.,
Nacionalna i sveuèilišna biblioteka, Zagreb
FAUST VRANÈIÆ, DICTIONARIUM PENTAGLOTTUM,
Požun (Bratislava), 1834. god., Nacionalna i sveuèilišna
biblioteka, Zagreb
FAUST VRANÈIÆ, DICTIONARIUM QUINQUE
NOBILISSIMARUM EUROPAE LINGUARUM..., Zagreb, 1971. god., Nacionalna
i sveuèilišna biblioteka, Zagreb
FAUST VRANÈIÆ, DICTIONARIUM QUINQUE
NOBILISSIMARUM EUROPAE LINGUARUM..., Zagreb, 1992. god., Tehnièki
muzej, Zagreb
FAUSTI VERANTII, M A C H I N A E N O V A E...,
FAUST VRANÈIÆ, N O V I S T R O J E V I, Venecija,
oko 1615. god., Nacionalna i sveuèilišna biblioteka,
Zagreb
FAUSTI VERANTII, MACHINAE NOVAE, FAUST VRANÈIÆ,
N O V I S T R O J E V I, reprint djela , Zagreb, 1993. god., Tehnièki
muzej, Zagreb
FAUSTI VERANTII, M A C H I N A E N O V A E,
FAUST VRANÈIÆ, N O V I S T R O J E V I, naslovnica,
reprint djela, Heinz Moos Verlag, München, 1965. god., Tehnièki
muzej, Zagreb
FAUST VRANÈIÆ, MOLAE CUM TECTO MOBILI
(MLIN S POMIÈNIM KROVOM), Venecija, oko 1615. god., Tehnièki
muzej, Zagreb
FAUST VRANÈIÆ, MOLAE TURRIS QUADRATAE
(MLIN U ÈETVEROUGLASTOM TORNJU), Venecija, oko 1615. god.,
Tehnièki muzej, Zagreb
FAUST VRANÈIÆ, MOLAE TURRRIS ROTUNDAE
(MLIN U OKRUGLOM TORNJU), Venecija, oko 1615. god., Tehnièki
muzej, Zagreb
FAUST VRANÈIÆ, MOLAE IN FRETO MARIS
POSITAE (MLIN POSTAVLJEN U MORSKOM TJESNACU), Venecija, oko
1615. god., Tehnièki muzej, Zagreb
FAUST VRANÈIÆ, MOLAE ASINARIAE
(MAGAREÆI MLIN), Venecija, oko 1615. god., Tehnièki
muzej, Zagreb
FAUST VRANÈIÆ, MOLAE CUM PONDERIBUS
(MLIN S TERETIMA), Venecija, oko 1615. god., Tehnièki muzej,
Zagreb
FAUST VRANÈIÆ, MOLAE CUM ROTA CALCATORIA
(MLIN S NAGAZNIM KOLOM), Venecija, oko 1615. god., Tehnièki
muzej, Zagreb
FAUST VRANÈIÆ, PONS FERREUS (ŽELJEZNI
MOST), Venecija, oko 1615. god., Tehnièki muzej, Zagreb
FAUST VRANÈIÆ, HOMO VOLANS (LETEÆI
ÈOVJEK), Venecija, oko 1615. god., Tehnièki muzej,
Zagreb
FAUST VRANÈIÆ, NAVICULA AXILLARIS
(BROD KOJI SE MOŽE NOSITI), Venecija, oko 1615. god., Tehnièki
muzej, Zagreb
FAUST VRANÈIÆ, MACHINA FUNDUM MARIS
PURGANS (NAPRAVA ZA ÈIŠÆENJE MORSKOG DNA),
Venecija, oko 1615. god., Tehnièki muzej, Zagreb
FAUST VRANÈIÆ, MOLA PRO IMPRESSORIBUS
(KOLO ZA BAKROTISKARE), Venecija, oko 1615. god., Tehnièki
muzej, Zagreb |
DETALJAN OPIS KATALOŠKIH JEDINICA |
Venecija, 1605. god. ulje na platnu Original je u vlasništvu obitelji Draganiæ-Vranèiæ, u Šepurinama, a kopija se èuva u Muzeju grada Šibenika. U Tehnièkom muzeju u Zagrebu nalazi se kopija koju je izradila akademska slikarica Marijana Muljeviæ, 1973. godine. 112 cm x 83 cm
Muzej grada Šibenika, Šibenik; Tehnièki
muzej, Zagreb Faust Vranèiæ roðen je u _Šibeniku_ 1551. godine. Još kao djeèak otišao je iz rodnoga grada u Ugarsku svome stricu biskupu Antunu Vranèiæu. Studirao je na Sveuèilištu u Padovi pokazujuæi osobito zanimanje za prirodne znanosti, a nakon studija živi i radi na dvoru cara Rudolfa II. u Pragu. Na dvoru se svakodnevno susreæe s nizom istaknutih znanstvenika onog vremena, izmeðu ostalih s astronomima Tychom Bracheom i Johannesom Keplerom, graditeljem Jacopom de Stradom... što ostavlja jak utjecaj na njegov rad.
Godine 1594. napušta dužnost dvorskog tajnika
u Pragu te živi malo u Šibeniku, a uglavnom u Veneciji.
Od 1598. djeluje u Maðarskoj kao biskup od Chanada, te kraljevski
tajnik za poslove Ugarske i Transilvanije. God. 1609. odlazi u
Rim, gdje upoznaje crteže Leonarda da Vincija, što produbljuje
njegovo zanimanje za tehniku. Zbog bolesti napušta 1615.
godine Rim i želi svoje zadnje dane proživjeti u rodnom
Šibeniku, no zaustavlja se u Veneciji, gdje objavljuje knjigu
Logica nova. U Veneciji je i umro 27. veljaèe 1617. godine,
a prema oporuènoj želji njegovo je tijelo sahranjeno
u domovini u crkvi Sv. Marije (Prviæ Luka na otoku Prviæ
kraj Šibenika). Lit.
M.M. |
 |
FAUST VRANÈIÆ Venecija, 1559. god. 13,5 cm x 19,5 cm x 1,5 cm Sign. R II C-80-59
Nacionalna i sveuèilišna biblioteka,
Zagreb Petojezièni rjeènik Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum Latinae, Italicae, Germanuicae, Dalmatiae, & Ungaricae, Šibenèanina Fausta Vranèiæa tiskan je u Veneciji 1595. godine. Drugo izdanje izašlo je u Pragu 1605. godine u dopunjenom obliku, jer je Petar Loderecker dodao u njemu i èeške i poljske rijeèi, pa je Lodereckerov Dictionarium septem diversum linguarum. Treæe je izdanje tiskano 1834. u Požunu (Bratislavi), a èetvrto u Zagrebu 1971. godine (Liber).
Peto izdanje objavljeno je u Zagrebu u èasopisu
Bridge 1990, a u Zagrebu je tiskano i šesto izdanje 1992
(Novi Liber). Lit.
M.M. |
|
FAUST VRANÈIÆ Požun (Bratislava), 1834. god. 13,5 cm x 19,5 cm x 1,5 cm Sign. R II 8o - 608
Nacionalna i sveuèilišna biblioteka,
Zagreb
Reprint izdanje petojeziènog rjeènika
pod naslovom Dictionarium pentaglottum, Šibenèanina
Fausta Vranèiæa objavio je 1834. godine maðarski
leksikograf J. Torok_ Tiskano je u nakladi Belnayanis, u Požunu
(Bratislavi). Lit.
M.M. | |
|
FAUST VRANÈIÆ Zagreb, 1971. god. 13,5 cm x 19,5 cm x 1,5 cm Sign. 435.546
Nacionalna i sveuèilišna biblioteka,
Zagreb
Reprint izdanje petojeziènog rjeènika
Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum Latinae,
Italicae, Germanicae, Dalmatiae, & Ungaricae, Šibenèanina
Fausta Vranèiæa tiskano je u nakladi Liber, tada
izdavaèkog poduzeæa Instituta za znanost o književnosti
Filizofskog fakulteta u Zagrebu, 1971. godine. Ovo je i prvo bibliofilsko
reprint izdanje, jer je u svemu vjerno venecijanskom prvotisku
iz 1595. godine, èak ni tiskarske greške nisu ispravljane,
kako bi bila ostvarena maksimalna vjernost izvorniku. Pogovor
je napisao Valentin Putanec. Lit.
M.M. | |
|
FAUST VRANÈIÆ Zagreb, 1992. god. 13,5 cm x 19,5 cm x 1,5 cm inv. br. 4757
Tehnièki muzej, Zagreb
Reprint izdanje petojeziènog rjeènika
Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum Latinae,
Italicae, Germanicae, Dalmatiae, & Ungaricae, Šibenèanina
Fausta Vranèiæa tiskano je u nakladi Novi Liber,
Zagreb, 1992. godine, prema izvorniku iz 1595. Uz rjeènik
je tiskan i tekst "Dikcionar" Fausta Vranèiæa,
Ljudevita Jonkea, a pogovor je napisao Valentin Putanec_ Lit.
M.M. | |
|
FAUSTI VERANTII, M A C H I N A E N O V A E.. Venecija, oko 1615. god. knjiga, papir, tvrdi uvez 46 cm x 64 cm x 4,5 cm, 4,0 kg Sign. R II F 2_o - 6
Nacionalna i sveuèilišna biblioteka,
Zagreb
Prvo izdanje knjige Machinae Novae Fausti
Verantii Siceni, Šibenèanina Fausta Vranèiæa,
tiskano je vjerojatno u Veneciji oko 1615. godine. Neki autori
pretpostavljaju da je ovo prvo izdanje s tekstovima na latinskom
i talijanskom jeziku objavljeno u Firenci 1595. U njemu na 49
bakroreza velikog formata uz prateæe opise Vranèiæ
daje prikaz 56 razlièitih naprava, konstrukcija i tehnièkih
rješenja, pa je to djelo svojevrstan tehnièki priruènik
onog vremena. Iako svi opisani projekti nisu sasvim novi, oni
zorno prikazuju razinu tehnièkog razvoja u njegovo vrijeme,
a veæina od njih ipak su izvorno Vranèiæevi
i susreæemo ih prvi put u tehnièkoj literaturi. Nema
nikakve sumnje da je ovo djelo znaèilo izvanredan doprinos
tadašnjoj tehnici, posebno zato što su sve Vranèiæeve
konstrukcije i usavršenja temeljene na tehnièkoj stvarnosti,
dakle ostvarive u svakodnevnoj praksi. Lit.
M.M. | |
|
FAUSTI VERANTII, MACHINAE NOVAE reprint djela Zagreb, 1993. god. 23 cm x 32 cm x 1,5 cm inv. br. 4756
Tehnièki muzej, Zagreb
Reprint - izdanje knjige Machinae Novae tiskane
u Veneciji oko 1615. godine, sa slikama otisnutim prelomljeno
na dvije stranice i reprintom izvornih tekstova na latinskom jeziku,
te prvim hrvatskim prijevodom V. Muljeviæa_ Osim toga, u
knjizi su objavljeni tekstovi: V. Muljeviæ: Osnovna tehnièka
literatura do XVI. stoljeæa, V. Muljeviæ: O knjizi
Fausta Vranèiæa Machinae Novae, Ž. Dadiæ:
Faust Vranèiæ, život i prirodoznanstveni rad.
Lit.
M.M. | |
 |
FAUSTI VERANTII, M A C H I N A E N O V A E naslovnica, reprint djela Heinz Moos Verlag, München, 1965. god. knjiga, papir, tvrdi uvez 25 cm x 36 cm x 3,5 cm, 2,5 kg inv. br. 1675
Tehnièki muzej, Zagreb
Reprint izdanje_ knjige Machinae Novae tiskane
u Veneciji oko 1615. godine, sa slikama otisnutim prelomljeno
na dvije stranice i reprintom tekstova na latinskom, talijanskom,
španjolskom, francuskom i njemaèkom jeziku.
Lit.
M.M. |
 |
FAUST VRANÈIÆ slika 11_ iz djela Fausta Vranèiæa "Machinae Novae" Venecija, oko 1615. god. fotografija crteža, papir, 46 cm x 32 cm inv. br. 4756
Tehnièki muzej, Zagreb "Ovaj mlin u krovu pokreæe se preko krova, koji je podijeljen u više malo zakrivljenih i izmeðu dva zida zatvorenih krila, koja na jednoj strani hvataju vjetar, a na drugoj ga ispuštaju." Prijevod: Vladimir Muljeviæ_
Crtež prikazuje Vranèiæevu konstrukciju
mlina s pogonom na vjetar koji tjera lopatièno kolo postavljeno
na vertikalno vratilo. Vranèiæ govori o tome da su
krila zatvorena izmeðu dva zida, dakle unutar konstrukcije
koja se _cijela okreæe u horizontalnoj ravnini i tako prilagoðava
smjeru djelovanja vjetra. Okretanje rotora prenosi se sustavom
drvenih zupèanika na žrvanjsko kamenje. Lit.
M.M. |
 |
FAUST VRANÈIÆ slika 12. iz "Machinae Novae" Venecija, oko 1615. god. fotografija crteža, papir, 46 cm x 32 cm inv. br. 4756
Tehnièki muzej, Zagreb "Mlin u èetverouglastom tornju okreæe vratilo, koje je u sredini tornja uspravljeno uvis, a ima èetiri ili osam krila. Ova tjera vjetar koji puše unutra kroz prozore tornja. Ali prozori moraju biti naèinjeni jedan nasuprot drugom, da bi vjetar mogao kroz jedan uæi, a kroz drugi opet nesmetano iziæi, ostala dva prozora, koja su izlišna, neka budu zatvorena kako bi vjetar to veæom silom propuhao kroz otvorene." Prijevod: Vladimir Muljeviæ_
Prikazan je mlin koji se za svoje pogon koristi vjetrom.
Zanimljivost konstrukcije leži u èinjenici da u njoj
Vranèiæ primjenjuje i nepokretni dio, koji usmjerava
vjetar, dakle "s t a t o r"_ Sama konstrukcija je vrlo
jednostavna i lako ostvariva, a "stator" umnogome poveæava
njenu djelotvornost. Lit.
M.M. |
 |
FAUST VRANÈIÆ slika 13. iz "Machinae Novae"_ Venecija, oko 1615. god. fotografija crteža, papir, 46 cm x 32 cm inv. br. 4756
Tehnièki muzej, Zagreb "Ovaj je mlin jednako tako ureðen kao onaj u predhodnom tornju. Ali ovaj je toranj okrugao i u svojem gornjem dijelu na stranicama, gdje vratilo ima svoja krila, svuda otvoren, ali ipak podijeljen zidovima u prozore, koji su postavljeni zakrivljeno, kako vjetar ne bi ulazio ravno, nego koso u toranj, te tako pokretao krila vratila. Ova naprava ima tu osobitost da vjetar, ako bi sav savcat ulazio, ne bi nailazio ni na kakvu zapreku, veæ bi samo došlo do njegovog prolaženja. Ovo neka za sada bude kazano o mlinovima na vjetar, a sada æemo raspravljati o mlinovima na vodu." Prijevod: Vladimir Muljeviæ_
Ponovno je prikazan mlin koji se za svoje pogon koristi
vjetrom. Kod ove konstrukcije primjenjuje "stator" i
"rotor" u okruglom obliku, tako da ona upadljivo podsjeæa
na konstrukcije s u v r e m e n i h vodnih turbina (Francisova
turbina). Vranèiæ potanko i toèno opisuje
ulogu koju mirujuæi dio ("stator") ima u ovom
sklopu. I ova je konstrukcija vrlo jednostavna i u praksi lako
ostvariva. Lit.
M.M. |
|
FAUST VRANÈIÆ slika 17. iz "Machinae Novae" Venecija, oko 1615. god. fotografija crteža, papir, 46 cm x 32 cm inv. br. 4756
Tehnièki muzej, Zagreb "Tko je do sada mogao prisiliti more da tjera mlinove, te da bude korisno i za druga pokretanja? Mislim da se to ipak može potpuno izvršiti, ali ne svuda, veæ na njegovim uskim mjestima. Treba se ipak pobrinuti da mjesto nije otvoreno i da nije izloženo bilo kojoj sili valova. Postoji i drugi naèin da more uèinimo korisnim. Na obali treba iskopati jezerce, toliko visoko koliko more obièava porasti, da bi, kad more nadolazi, jezerce bilo puno, ali kad se more ponovno povlaèi, da bi voda istjecala kroz žlijeb ili cijevi i tjerala mlin. Ali ovo æe se u oceanu moæi bolje zbiti zbog njegovog veæeg nadolaženja i povlaèenja. Ovo mi je nedavno povjerio jedan dobar prijatelj." Prijevod: Vladimir Muljeviæ_
Konstrukcija ovog mlina, koji se za svoje pogon koristi
plimom i osekom zaista je zadivljujuæa, i po samoj zamisli,
i po savršenoj jednostavnosti zamisli i tehnièkog
ostvarenja. Tek sredinom našeg stoljeæa izgraðena
je prva hidrocentrala na plimu i oseku (La Rance, Francuska).
Lit.
M.M. | |
|
FAUST VRANÈIÆ slika_ 21. iz "Machinae Novae" Venecija, oko 1615. god. fotografija crteža, papir, 46 cm x 32 cm inv. br. 4756
Tehnièki muzej, Zagreb "Ovi se mlinovi nazivaju po magarcima, jer ih ovi u Italiji i Grèkoj vuku i tjeraju. Ali u drugim krajevima gdje nema magaraca, tjeraju ih stoga konji ili volovi, jer ove životinje imaju veæu snagu. Ima i drugih naèina, ali neka nam ovi budu dovoljni, jer mi se èine najzgodniji." Prijevod: Vladimir Muljeviæ_
Crtež prikazuje mlin koji se za svoj pogon koristi
muskulatornom energijom životinja, što je u to vrijeme
bilo uobièajeno. Na slici je prikazan i prijenos drvenim
zupèanicima s radne osovine na žrvanjsko kamenje.
Vranèiæ piše da se ti mlinovi upotrebljavaju
u mnogim zemljama, dakle ovo nije njegova konstrukcija, a navodi
je kao primjer u praksi èesto primjenjivanog rješenja.
To nam još jednom pokazuje da su njegovi "Novi strojevi"
tehnièki priruènik vremena u kojem je živio.
Lit.
M.M. | |
|
FAUST VRANÈIÆ slika 22. iz "Machinae Novae" Venecija, oko 1615. god. fotografija crteža, papir, 46 cm x 32 cm inv. br. 4756
Tehnièki muzej, Zagreb "Ove mlinove tjeraju jedan ili dva èovjeka, ali imaju utege tako vezane na èetiri jaka križa, da daju jaki dodatni potisak. Umjesto križa mogli smo postaviti kolo i na njemu pridodati uteg, ali križ se lakše naèini, a izvrši jednak rad. Onaj tko æe znati ispravno primijeniti utege, izvršit æe izvanredne stvari." Prijevod: Vladimir Muljeviæ_
Prikazani mlin za svoj se pogon služi muskulatornom
energijom èovjeka, a posebnost konstrukcije leži u
primjeni utega na križnom nosaèu. Vranèiæ
naglašava da se uteg može postaviti i na kružni
nosaè, èime se zapravo dobiva kotaè zamašnjak,
karakteristièan zapravo za sve suvremene strojeve (stapne
parne strojeve, motore s unutrašnjim izgaranjem ....). Lit.
M.M. | |
|
FAUST VRANÈIÆ slika 23. iz "Machinae Novae" Venecija, oko 1615. god. fotografija crteža, papir, 46 cm x 32 cm inv. br. 4756
Tehnièki muzej, Zagreb "Ovo naše nagazno kolo gotovo je u svemu jednako onima koja se sada obièavaju upotrebljavati. Ali tko na ovo obrati pažnju, naæi æe da ga se mnogo lakše tjera. A tome je samo razlog mjesto sile, to jest mjesto u kojem ljudi hodajuæi gaze kolo. Naime, u drugim kolima ljudi hodaju u unutarnjem i na njihovom donjem dijelu, dok na našem kolu stoje izvana na sredini kola. Ali koliko su ova kola bolja od onih drugih nepotrebno je dokazivati matematièkim provjeravanjem, jer je ovo i neiskusnima oèevidno i poznato. Ovim se novim izumom pogona kola možemo opravdano pohvaliti, jer do sada nismo o takvima ništa èuli niti vidjeli. Ona uz to ne služe samo za tjeranje mlinova, veæ mogu biti od velike koristi i za druge pogone." Prijevod: Vladimir Muljeviæ_
Prikazan je mlin koji se za svoje pogon koristi muskulatornom
energijom èovjeka__. Posebnost konstrukcije leži u
èinjenici da u njoj Vranèiæ primjenjuje nepokretni
dio - platformu na kojoj stoje ljudi koji pokreæu kolo gazeæi
po njegovom vanjskom obodu, i to na mjestu na kojem stvaraju maksimalni
moment sile_ Ako se pojedinac treba odmoriti, on ne mora izlaziti
iz kola koje se okreæe, nego samo odstupiti korak unatrag.
Sam Vranèiæ naglašava originalnost ovoga svog
rješenja. Lit.
M.M. | |
|
FAUST VRANÈIÆ slika 34. iz "Machinae Novae" Venecija, oko 1615. god. fotografija crteža, papir, 46 cm x 32 cm inv. br. 4756
Tehnièki muzej, Zagreb "Ovaj se most zove stoga željeznim, jer je s mnogo lanaca obješen na dva tornja, sagraðena s obje strane vode. Tornjevi æe imati svoja vrata, kako bi se pješaci mogli propustiti ili zaustaviti. Prijevod: Vladimir Muljeviæ_
Prikazan je viseæi most na lancima, a ova Vranèiæeva
konstrukcija ušla je u povijest tehnike. Rijeè je,
naime, o prvom lanèanom mostu opisanom u mostogradnji,
rješenju koje se danas obilno primjenjuje, podjednako kao
i primjena metala za njegovo ovješenje. Lit.
M.M. | |
 |
FAUST VRANÈIÆ slika 38. iz "Machinae Novae" Venecija, oko 1615. god. fotografija crteža, papir, 46 cm x 32 cm inv. br. 4756
Tehnièki muzej, Zagreb "U èetverouglastom platnu za jedra, napetom pomoæu èetiri jednake motke i na èetiri ugla dobro privezanom užetima, može se èovjek bez ikakve opasnosti sigurno spustiti s tornja ili drugoga visokog mjesta. Pa ako tada i ne bi bilo vjetra, ipak æe snaga padajuæeg èovjeka proizvesti vjetar, koji æe zadržavati platno, kako ne bi prispio dole s treskom, nego se polagano spustio. Ipak èovjekova mjera mora biti toèno usklaðena s velièinom platna. Prijevod: Vladimir Muljeviæ_
Vranèiæeva konstrukcija p a d o b r
a n a ušla je u sve povijesti koje obraðuju nastanak
ove naprave. Vanèiæ vrlo dobro uoèava i naglašava
ovisnost površine padobrana o težini èovjeka
- padobranca. Zanimljivo je da i suvremeni padobrani imaju upravo
oblik kakav opisuje Vranèiæ kod svog leteæeg
èovjeka - pravokutan oblik_ Leonardo Da Vinci u svojim
crtežima padobrana opisuje napravu piramidalnog oblika, a
u ostvarenju se zadržao samo na modelima. Prema nekim indicijama
Vranèiæ je svoj padobran iskušao i u praksi,
uspješnim skokom s jednog tornja u Veneciji (1617. godine).
Lit.
M.M. |
|
FAUST VRANÈIÆ slika 39. iz "Machinae Novae" Venecija, oko 1615. god. fotografija crteža, papir, 46 cm x 32 cm inv. br. 4756
Tehnièki muzej, Zagreb "Ova naprava doduše sama po sebi nije brod, ali jer se može upotrijebiti kao brod, tako smo je željeli nazvati. Mnogo je korisnija i zgodnija nego brod. Osim toga, brod se lako može prevrnuti i one, koji se voze, izbaciti, ali u ovom se, sve da se i želi, ne može potonuti, èak ni smoèiti, makar netko imao odijelo sve do gležnjeva. K tome se ta naprava, pošto je ispušten zrak, može ispod ruke odnijeti. Prijevod: Vladimir Muljeviæ_
Na ovom Vranèiæevu crtežu lako
se prepoznaje pojas za spasavanje ispunjen zrakom. Rješenje
svjedoèi o Vranèiæevu zanimanju za svakodnevne
probleme koje rješava na najjednostavniji, èesto i
duhovit naèin. Slièno je i s njegovim prijedlozima
za konstrukcije satova (sat na vodu, sat na vatru, sat - budilica...)
pri èemu njegova domišljatost dolazi do punog izražaja.
Lit.
M.M. | |
|
FAUST VRANÈIÆ slika 41. iz "Machinae Novae" Venecija, oko 1615. god. fotografije crteža, papir 46 cm 32 cm inv. br. 4756
Tehnièki muzej, Zagreb "Ima svakojakih instrumenata za grabljenje kamenja i pijeska s morskog dna, od kojih se mnogi mogu vidjeti u Veneciji. Ali ovi su instrumenti veoma polagani i ne mogu zagrabiti dublje od šest stopa prema dnu. Ovaj naš instrument, meðutim, može se dobro upotrijebiti na svakoj dubini mora ili rijeke. Ipak se u rijekama, koje nisu preduboke i koje stoga treba èistiti, može dobro primijeniti i neki drugi instrument. Ovaj se naèini od dva toèka nabijena na dva mjesta na vratilo, a vratilo je postavljeno poprijeko broda, kao što je gore reèeno. Na spomenuto vratilo treba privezati lopatice za grabljenje, koje promiješaju dno, te tako podižu pijesak i krš, koje onda strujeæa rijeka, prije nego izaðu iz vode, otplavljuje i èisti. Prijevod: Vladimir Muljeviæ_
Vranèiæeva naprava prikazana ovim crtežom
predstavlja složenu konstrukciju koja u sebi sadrži
osnovne elemente suvremenoga ploveæeg jaružala_ Naravno,
za njen pogon služi mišiæna energija èovjeka,
jer do ostvarenja prvih strojeva bilo je još daleko. Vranèiæ
i ovom prilikom vrlo dobro prikazuje tehnièke pojedinosti
same konstrukcije, pa ovaj njegov crtež možemo smatrati
tehnièkim nacrtom onog vremena. Lit.
M.M. | |
|
FAUST VRANÈIÆ slika 46. iz "Machinae Novae" Venecija, oko 1615. god. fotografija crteža, papir, 46 cm x 32 cm inv. br. 4756
Tehnièki muzej, Zagreb "Èesto sam vidio kako knjigotiskare, tako i ove koji svakojaki urezani bakar tiskaju na papir, kako to s velikim trudom obavljaju, pa ipak tako tiskanje nije uvijek jednoliko, veæ sada bolje, sada slabije uspije, zbog nepostojanosti instrumenta i nejednakosti sile. Stoga sam, da ovo okonèam, pronašao prikladno kolo, koje kada se stavi u rad, može pokretati i svaki djeèak, a da uvijek jednako izbacuje slike. Prijevod: Vladimir Muljeviæ_
Ovo Vranèiæevo rješenje kod kojeg
se tekst koji treba otisnuti ne nanosi na ravnu površinu
nego na v a l j a k, predstavlja osnovu roto-printa suvremene
tiskarske tehnike. Vranèiæ i ovom prilikom pokazuje
svoju domišljatost i tehnièku inventivnost, te širinu
svog zanimanja. Lit.
M.M. | |
