17. stoljeæe

KARTOGRAFIJA I PUTOPISI

Mijo Korade

Stjepan Glavaè (1627-1680) objavio je 1673. prvi domaæi zemljovid banske i tada slobodne Hrvatske, nakon što je pregledao i izmjerio teren, nacrtao kartu i sam ju urezao u bakar. U njemu se koristi hrvatskom miljom, a preciznošæu i mnogim podacima veliki je pomak u hrvatskoj kartografiji. Kratkotrajan misionarski rad u Meksiku jednog od prvih hrvatskih prekomorskih misionara, isusovca Ivana Ratkaja (1647-1683), ostavio je znaèajne rezultate u putopisnoj literaturi i kartografiji. Iz Amerike je poslao tri izvješæa, u prvom opisuje svoje putovanje iz Beèa do Mexico Cityja (1678-1680), u drugom put od glavnog grada do pokrajine Tarahumare, a treæem, poslanom nekoliko mjeseci prije smrti, kraj, ljude, obièaje i rad misionara u toj sjevernomeksièkoj pokrajini. To su najstariji opisi tamošnjih krajeva i Indijanaca, a odlikuju se izvrsnim stilom, mnoštvom pojedinosti i neposrednim pripovijedanjem autora. Zadnjem izvješæu priložio je Ratkaj zemljovid Tarahumare, s oznaèenim geografskim širinama i duljinama, ucrtanim misijskim postajama i španjolskim utvrdama. Prvi zemljovid toga kraja ujedno je i jedan od prvih kartografskih radova hrvatskih autora.



POPIS
KATALOŠKIH
JEDINICA

MARIJAN GAJŠAK, STJEPAN GLAVAÈ, Zagreb, 1990. god., Sjemenište Augustin Bea., Fratrovac 38

STJEPAN GLAVAÈ (STEPHANUM GLAVACH), NOVA ... PARTIUM ... REGNI SCLAVONIAE ET CROATIAE ... DESCRIPTIO, Klagenfurt, 1673. god., Grafièki kabinet HAZU, Zagreb (vlasnik: Nadbiskupija zagrebaèka)

GIACOMO CANTELLI DA VIGNOLA, PARTE DELLA SCHIAVINIA OVERO SLAVONIA ..., Rim, 1690. god., Nacionalna i sveuèilišna biblioteka, Zagreb

NEPOZNATI AUTOR, PORTRET IVANA RATKAJA (1647-1683) - MISIONARA I ISTRAŽIVAÈA U MEKSIKU, nakon 1727. god., Hrvatski povijesni muzej, Zagreb

IVAN RATKAJ, ZEMLJOVID POKRAJINE TARAHUMARE, Jesus Carichic, Meksiko, 1683. god., Archivum Historicum S.I., Roma, Hist. Soc. 150



DETALJAN OPIS KATALOŠKIH JEDINICA

MARIJAN GAJŠAK
STJEPAN GLAVAÈ


plaketa

Zagreb, 1990. god.

patinirani gips, vel. 22 cm

Sjemenište Augustin Bea., Fratrovac 38


Stjepan Glavaè (1627-1680), isusovac, profesor matematike, filozofije, teologije i prava, nezadovoljan dotadašnjim zemljovidima "naše domovine" prihvatio se izrade nove zemljopisne karte. Nakon prikupljanja kartografskog materijala, razgledanja terena i izraðivanja skica i itinerera sastavio je generalnu topografsko-administrativno-historijsku kartu u mjerilu oko 1:220.000 dijela Hrvatske i Slavonije. Kartu je samostalno izradio i priredio je za tisak urezavši je bakropisom u ploèu. Konstruirao ju je na geografskoj koordinatnoj mreži, a za mjerilo je uzeo hrvatsku milju. Do tada najpotpunijim sadržajem obuhvaæenog dijela Hrvatske koristili su se strani autori prenijevši ga u svojim kartama u europsku kartografiju, zajedno s hrvatskom miljom (Milliaria Croatica). Isusovac o. Marijan Gajšak, slikar i kipar, u nastojanju da se zaslužne liènosti isusovaèkog reda pamte i putem osobnog lika izradio je nekoliko uspjelih plaketa, poprsja i slika. Nema sumnje da je njegovo poznavanje povijesti i uopæe djelatnosti isusovaèkog reda pridonijelo uspješnoj karakterizaciji obraðivanih likova, o èemu govori i ovaj portret Stjepana Glavaèa, koji æe kao i Glavaèev kartuš s njegova zemljovida znakovito prenositi važnost povijesnog razvoja jedne znanosti.

Lit.

neobjavljeno



Ž.Š.





STJEPAN GLAVAÈ (STEPHANUM GLAVACH)
NOVA ... PARTIUM ... REGNI SCLAVONIAE ET CROATIAE ... DESCRIPTIO


zemljovid

Klagenfurt, 1673. god.

otisak na papiru, rontoliran na platno, 84 cm 88,8 cm

Valvasorova zbirka, VZ VII-12

Grafièki kabinet HAZU, Zagreb (vlasnik: Nadbiskupija zagrebaèka)


Isusovac Stjepan Glavaè (Varaždin, 1627. - Trnava, 1680), doktor teologije i filozofije, djelovao je kao profesor matematike, filozofije, teologije i kanonskog prava na Sveuèilištu u Grazu, Celovcu i Trnavi. Razgledavši teren tada slobodnog teritorija Hrvatske, nacrtao je kartu na papir, a potom je urezao na bakrenu ploèu, s nakanom da ispravi netoènosti u dotadašnjim zemljovidima, te pruži korisno sredstvo za upoznavanje hrvatskog teritorija i njegove obrane od Turaka. Glavaèev zemljovid Nova ... Partium ... Regni Sclavoniae et Croatiae ... Descriptio prikazuje hrvatski prostor pod neposrednom banskom vlašæu 1673. godine, saèuvan u dosad jedinom poznatom primjerku, i kapitalno je djelo hrvatske kartografije. Sastavljen je na osnovi terenske oèevidnosti, skica i itenerera, na matematièkoj osnovi geografske koordinatne mreže u mjerilu utemeljenom na hrvatskoj milji, jedinci koja proistjeèe iz dimenzija Zemlje (1 hrvatska milja = 11130 m = 1/10 duljine ekvatorskog stupnja). Po sadržaju, hidrografiji, reljefu, šumama i naroèito po broju i oblicima 600 toponima, to je prvorazredna opæa topografska karta svog vremena. Zemljovid je vrlo unapreðeni kartografski model u odnosu na sve preðašnje modele istog teritorija u do tada najkrupnijem mjerilu, neprevladan za daljih 100 godina. Sadržaj Glavaèeva zemljovida prenosilo je više autora ili je u cjelini kasnije kopiran. U svjetsku kartografiju njen sadržaj i hrvatsku milju uveo je znameniti kartograf Giacomo Cantelli da Vignola (1643-1695) u više karata, a najpotpunije svojim kartama Parte della Schiavonia i La Croatia iz 1690. godine. Nažalost, ne imenovavši autora izvornika.

  1. Zemljovid Hrvatske. Ovu je kartu izradio i g. 1673. tiskom izdao Varaždinac o. Stjepan Glavaè Isusovac. Nanovo je izdana u naravnoj velièini, g. 1937. na spomen 300-godišnjice varaždinske gimnazije. Naklada zbornika "Vrela i prinosi", Sarajevo. Reprodukcija 1:1, ofset, vel. 90 cm x 90 cm (U omotu 31,5 cm x 23 cm s priloženim èlankom M. Vanina iz kalendara "Napredak").
  2. Zemljovid Hrvatske iz 1673. godine, koji je izradio i izdao varaždinski profesor Stjepan Glavaè D.I. Pretisak ove karte u nešto smanjenom obliku naèinjen je u povodu 350-godišnjeg jubileja postojanja Gimnazije u Varaždinu u 1986. godini. Tisak i tehnièka obrada Tiskara "Mladost", Zagreb. Reprodukcija 1:0,75, ofset, vel. 68 cm x 88,5 cm.

Lit.

  1. M. Vanino, Stjepan Glavaè autor prve domaæe geografske karte Hrvatske (1673). Kalendar Napredak za 1937. godinu, Sarajevo, 1936, str. 75-78.
  2. M. Vanino, O postanku zemljovida Hrvatske od Stjepana Glavaèa (1673). Hrvatski geografski glasnik, 8-10 (1939) 247-252.
  3. P. Novosel, Geografski glasnik, 35 (1973) 195-203.
  4. M. Markoviæ, Hrvatska na karti Varaždinca Stjepana Glavaèa iz 1673. godine. Radovi Zavoda za znanstveni rad JAZU, knj. 2, Varaždin, 1988.
  5. Ž. Richter, Milja hrvatska (Milliaria Croatica). Hrvatski leksikon, Zagreb, 1995.



Ž.Š.





GIACOMO CANTELLI DA VIGNOLA
PARTE DELLA SCHIAVINIA OVERO SLAVONIA ...


bakrorez

Rim, 1690. god.

papir (2 lista), 55,5 cm x 42,5 cm

Nacionalna i sveuèilišna biblioteka, Zagreb


Giacomo Cantelli da Vignola (1643-1695) znameniti je talijanski geograf i kartograf. Bio je pod utjecajem tada vodeæe francuske kartografije (N. DuVala, N. Sansona i M.A. Baudranda). Izraðivao je zemljovide svih dijelova svijeta po najnovijim izvorima. Izradio je više regionalnih karata Ugarske, Austrije i susjednih zemalja i objavljivao ih u radionici braæe De Rossi u Rimu. Sve su mu karte izašle u poznatom atlasu "Mercurio Geografico" u Rimu 1692. godine.

Važnost je njegovih karata "La Schiavonia ..." i "La Croatia ...", kao i drugih koje su obuhvatile Hrvatsku, u tome što se za njihovo sastavljanje koristio najnovijim i najboljim izvorima tj. Glavaèevom kartom. I to tako da je u smanjenom mjerilu prenio gotovo doslovno sav njen sadržaj i bogatu toponimiju, te s nje preuzeo i hrvatsku milju. Time je u svjetsku kartografiju unio Glavaèevo djelo, no nažalost bez uobièajenog navoðenja autora izvornika.

Lit.

  1. A. Pandžiæ, Pet stoljeæa zemljopisnih karata Hrvatske, Zagreb, 1988, str. 85-86.
  2. M. Markoviæ, Descriptio Croatiae, Zagreb, 1993, str. 116-117 i 124-125.



Ž.Š.





NEPOZNATI AUTOR
PORTRET IVANA RATKAJA (1647-1683) - MISIONARA I ISTRAŽIVAÈA U MEKSIKU


nakon 1727. god.

ulje na platnu, vel. 141 cm 117 cm

inv. br. PMH 2422

Hrvatski povijesni muzej, Zagreb


Ivan Ratkaj (1647-1683) iz poznate hrvatske plemiæke obitelji, u mladosti služi kao paž na dvoru cara Leopolda u Beèu, postaje isusovac i nakon studija odlazi kao misionar u Meksiko. U pokrajini Tarahumara djeluje meðu istoimenim Indijancima samo tri godine jer su ga uroðenici otrovali. Napisao je tri opširna izvješæa u kojima opisuje svoje putovanje u Meksiko, prirodne znaèajke kraja, naèin života i obièaje Indijanaca. To je najstariji opis zemlje i naroda Tarahumare. Slika sadrži ovalno poprsje misionara s pozlaæenim ukrasima, a okolo su èetiri kartuše - medaljoni s prizorima iz Ratkajeva života: paž na beèkom dvoru, dolazak u Družbu Isusovu, brodolom na putu u misije i otrovan od Indijanaca. Uz kartuše i na dnu su latinski natpisi.

Lit.

  1. M. Schneider, Portreti 16-18. stoljeæa, Povijesni muzej Hrvatske, Zagreb, 1982, str. 164-165 (sl. 8).
  2. M. Korade, Ivan Ratkaj (1647-1683), misionar i istraživaè u Meksiku, Vrela i prinosi, 18 (1990/91) 132-167.



M.K.





IVAN RATKAJ
ZEMLJOVID POKRAJINE TARAHUMARE


Jesus Carichic, Meksiko, 1683. god.

crtež na papiru, faksimil, vel. 28 cm 22 cm

Archivum Historicum S.I., Roma, Hist. Soc. 150


Svojem zadnjem izvješæu, koje je Ratkaj poslao iz svoje misije Jesus Carichic nekoliko mjeseci prije smrti, priložio je zemljovid pokrajine Tarahumare. U njemu je ucrtao isusovaèke misije i španjolske utvrde, a površno planine i rijeke. Sa strane je oznaèio geografske širine i duljine, strane svijeta i položaje pokrajinskih indijanskih plemena. To je najstariji zemljovid te meksièke pokrajine. Izvornik vel. 43,5 cm x 31,5 cm èuva se u centralnom isusovaèkom arhivu u Rimu (ARSI), a umanjenu kopiju objavio je E. J. Burrus, u La obra cartografica de la Provincia Mexicana de la Compania de Jesus (1567-1767), Madrid 1967, P. II. carta Nr. 16.

Lit.

  1. M. Korade, Ivan Ratkaj - misionar, putopisac, istraživaè i kartograf, Kaj, XXIV (1991) 2-3 i 103-114.
  2. M. Korade, Izvješæe Ivana Ratkaja o Tarahumari iz 1683, Gazophylacium, 1 (1993) 105-127.



M.K.