SPIRIDION BRUSINA
ZOOLOG I PALEONTOLOG

Spiridion Brusina jedan je od najpoznatijih hrvatskih prirodoslovaca 19. stoljeæa. Više od trideset godina radio je u muzeju. Od 1868. god. kao pristav, od 1876. kao utemeljitelj i ravnatelj Hrvatskoga narodnog zoološkog muzeja. Bio je i prvi sveuèilišni profesor na katedri za zoologiju novoga zagrebaèkog Sveuèilišta (1876-1901), inicijator osnutka i jedan od osnivaèa Hrvatskoga naravoslovnog družtva (1885), pokretaè i prvi urednik njegova Glasnika, utemeljitelj i velikim dijelom tvorac bogate i vrlo vrijedne visoko struène i znanstvene knjižnice današnjega Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, pisac prvih prirodoznanstvenih bibliografija u Hrvata. Svojim organizatorskim sposobnostima mnogo je uèinio osobito za napredak bioloških znanosti i njihovo povezivanje sa svijetom. Svojim pak uže struènim i znanstvenoistraživaèkim radom u podruèju ornitologije, ihtiologije, malakologije i mamalogije stekao je velike zasluge u domovini, a svojim temeljitim istraživanjima faune neogenskih mekušaca Hrvatske i jugoistoène Europe postao je veoma poznat i u svijetu. Jedan je od klasiènih autora koji se i danas citira.

Roðen u Zadru 11. prosinca 1845. od oca Jurja (Giorgio, Gjuro), uèitelja, i majke Josipe roð. Degan. Bio je sedmo od petnaestero njihove djece. Djed mu Ivan doselio se poèetkom 19. stoljeæa iz Palmanove (Furlanija) u Zadar. Bio je trgovac, a oženio se Katarinom Radišiæ, iz benkovaèke trgovaèke obitelji. Živeæi u Zadru, kako æe Brusina potkraj života napisati, obitelj se tijekom tri naraštaja posve pohrvatila tako da se on isticao i kao gorljivi hrvatski rodoljub. Politièki, na poèetku se, kao gimnazijalac priklanjao autonomašima, ali se veæ kao maturant okrenuo idealima narodnjaka. Kasnije u životu slijedio je ideale narodnjaka kako ih je predstavljala struja Strossmayera, Raèkog i Mrazoviæa, priklonjen idejama slavenskog i jugoslavenskog zbližavanja. Zalagao se za sjedinjenje Dalmacije s ostalom Hrvatskom. Bio je takoðer velik poklonik talijanske kulture i kulturne tradicije, pa i one koja je ostavila traga u Dalmaciji. Umro je u Zagrebu, 21. svibnja 1908. godine.

Nakon završene zadarske gimnazije (1865) èetiri semestra studirao je prirodne znanosti na Sveuèilištu u Beèu. U jesen 1867. vratio se u Zadar i tri mjeseca bio suplent na gimnaziji. Tada je primljen za pristava u Prirodopisne odjele Narodnoga zemaljskog muzeja u Zagrebu, danas Demetrova 1. Službu je nastupio 1. sijeènja 1868. i tu radio do umirovljenja (1900). Osobito je zaslužan za napredak i razvoj zooloških i paleomalakoloških zbirki, koje je uredio i svrstao po naèelima muzejske struke. Meðu zoološkim zbirkama njegovom zaslugom obogaæene su i sreðene osobito ornitološka i malakološka zbirka, zatim zbirke kojima se prikazuje fauna Jadranskoga mora. Za njegova upravljanja Hrv. narodnim zoološkim muzejem ta ustanova stekla je velik ugled i bila je meðu najuglednijima u ovome dijelu Europe. Sam je bio strastveni prikupljaè i sistematièar. U Grloviæevu Albumu zaslužnih Hrvata (1899) èitamo: "Da stvori i pribavi muzeju što je trebalo, imao se boriti premnogim poteškoæama, trebao je težke borbe za prostorije, za ormare, za biblioteku... Osim zbirki koje je stvorio - ornitološke i opæe zoološke - osim izloženih zbiraka, ima zoološki muzej danas preko tisuæu pretinaca, a u njima mnogo stotina tisuæa primjeraka zareznika (tj. kukaca, o.p.), te recentnih i fosilnih mekušaca, dok 1868. nije bilo ni jednog pretinca." Kaže da je ornitološka zbirka od jedva nešto više od 200 prepariranih ptica, koje je imala 1868. god, narasla na 4000 primjeraka. Pa nastavlja: "Zbirke malakoložke jesu najznamenitije zooložkog muzeja i po broju i po izboru primjeraka kao i po razmjerno velikom broju unika. Za nas je dakako najznamenitija jadranska zbirka mekušaca, takove bo zbirke nema ni jedna evropska država sa svog mora. Da je tomu tako dokazuju oni mnogi struènjaci koji su prouèili tu zbirku..." U svome muzejskom radu težio je da prirodoslovni muzej bude mjesto gdje se prikupljaju i prouèavaju prirodnine kao dokumenti o stanju i mijenama tla (gee), flore i faune. "Muzejsko osoblje neka se iskljuèivo bavi istraživanjem zemlje i sastavljanjem domaæih zbiraka" (Brusina, 1905). Osobito se trudio da se i na taj naèin potvrdi naša doraslost u krugu kulturnih, znanstveno naprednijih naroda, tj. da sami prouèavamo prirodu Domovine i da dokazi o njoj ostaju ovdje. Napisao je kako su njegovim nastojanjem "nabavljene gotovo sve naše privatne zbirke, prije nego nam ih je moglo inozemstvo oteti, bilo da je hrvatska vlada veledušno dozvolila izvanrednu pripomoæ, bilo iz redovne godišnje dotacije muzeja".

Brusina je meðu prvima u nas spoznao golemu važnost sastavljanja znanstvenih bibliografija. Konkretno on je pokušao popisati autore, djela, razna izdanja koja se tièu zoologije u Hrvata (Jedan decenium naše zoologièke literature (1867-1877); 1876, Prirodne znanosti, osobito zoologièke u obæe i kod nas; od 1842-1885, Zoologija i Hrvati (1885), i dr.). Takvi popisi, s analitièkim i kritièkim primjedbama, kao informacija istraživaèima, bili su presudno važni za daljnja istraživanja. U tom sklopu, treba gledati i drugo veliko Brusinino djelo, a to je bogata i vrlo vrijedna zoologijska knjižnica koju je iz temelja stvorio. Sam je u rukopisu opisao njezin nastanak kao i svoje poglede o važnosti informacije u jednoj znanstvenoj ustanovi. Tako je napisao: "Muzeja nema i ne može biti bez struène knjižnice. Èudo neèuveno kod nas je i zato trebalo borbe. Znamo da sve naše istraživanje, sve naše zbirke ne mogu nam biti od koristi, ako nemamo literaturu da uzmognemo gradivo to oznaèivati i obraditi". Spretan i okretan kakav je veæ bio, veæinu knjiga i èasopisa, u više tisuæa naslova, uspio je dobiti na dar od prijatelja, znanstvenika, sa svih strana svijeta, pa i od ustanova, od vlada i sl. Iz vremena njegova upravljanja Muzejem ima knjiga od 17. do poè. 20. st. Osobito su vrijedni cijeli veliki nizovi, djela u mnogo svezaka izvješæa raznih istraživaèkih ekspedicija (Novara, Challenger, npr.), glasovita serija Folinovih Les Fonds de la Mer (1867-1883), zatim mnogobrojni naslovi važnih prirodoslovnih èasopisa, primjerice Annales des sciences naturelles (od 1834), Archiv für mikroskopische Anatomie (od 1865), Archives de Zoologie expérimentale et générale (od 1872), Zeitschrift für wissenschaftliche Zoologie (od 1848), Transaction of the Zoological Society of London (od 1835), Proceedings of the Zoological Society (od 1830), Annales de la Société Entomologique de France (od 1832). Tu su klasièna djela Linnaeusa, Lamarcka, Cuviera, Darwina i drugih velikih prirodoslovaca.

Govori se dakle s pravom o velikim Brusininim organizatorskim sposobnostima i o njegovoj pokretaèkoj ulozi u hrvatskoj prirodnoj znanosti druge polovice 19. st. Tu je nemoguæe previdjeti još dvije stvari. Najprije, njegovu ulogu pri osnutku Hrvatskoga naravoslovnog družtva (1885), zatim njegovo dalekovidno zalaganje (od 1886. nadalje) da se usnuje hrvatska postaja za istraživanje Jadranskog mora. Hrvatsko naravoslovno družtvo, od osnutka do danas, mjesto je okupljanja hrvatskih prirodoslovaca. Mnogo je pridonijelo raznim podruèjima istraživanja putem svojih sekcija, bilo je jezgra što je iz sebe rodila veæinu današnjih strukovnih prirodoslovnih društava u Hrvata, održala prirodoslovni èasopis (Glasnik, od 1886) kojim je Brusina, jer je objavljivao èlanke na svjetskim jezicima, prvi u nas uspostavio sustavnu razmjenu znanstvene literature, a pod imenom Periodicum biologorum, te kao glasilo matematièara i fizièara, izlazi i danas. Druga dalekovidna ideja o hrvatskoj postaji za istraživanje Jadrana ostvarena je tek 1930. osnutkom današnjega Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. U vezi s time, recimo ovdje još i to da je Brusina cijelog života nastojao sastaviti Faunu Jadranskog mora. Njegova znanstvena putovanja na hrvatski Jadran (1868, 1871, 1873), zatim znanstveno putovanje jahtom Margita na kojem je (1894) predvodio tim prirodoslovaca biologa i geologa, te putovanje 1901, dali su mu mnoštvo podataka tako da je posve na kraju života (1907 i 1908) mogao objaviti za tada najpotpuniju Faunu Jadrana popisavši èak 563 svojte krednjaka, žarnjaka, kolutiæavaca, spužava, mekušaca, rakova, ramenonožaca, mahovnjaka, bodljikaša, riba i sisavaca. Posebice je bilo vrijedno Brusinino istraživanje malakofaune Prukljanskog jezera (132 svojte, od kojih je bila 21 nova za Jadran!), zatim, što je otkrio neke nove vrste sjevernomorskih mnogoèekinjaša u Kvarneru, kojima se potvrðivala tzv. borealna teorija o postanku faune toga dijela Jadranskog mora.

Ipak, najpoznatiji je i u svijetu, svojim je doprinosom paleontologiji mekušaca. On je, naime, otkrio i opisao oko 600 za znanost novih svojti fosilnih puževa i školjkaša, gdje je 20 rodova i podrodova. Rezultate tih svojih istraživanja objavio je u tridesetak radova u inozemnim èasopisima. Istražio je osobito faunu melanopsidnih slojeva, posebice origocerase i neritodonte Dalmacije i Slavonije, zatim faunu pontskih oblika iz kongerijskih slojeva zagrebaèke okolice. Prouèavajuæi tercijarnu faunu mekušaca iz Markuševca utvrdio je neke sliènosti s recentnom takvom faunom Bajkalskog jezera. Nedavno su istraživaèi bili ugodno iznenaðeni kad su Brusinina kritiènost i oko velikog struènjaka bili fascinantno potvrðeni otkriæem predstavnika Brusinina fosilnog gastropodnog roda Orygoceras u podzemnim vodama Texasa. Napokon, osim spomenutih radova objavljenih u inozemstvu i više vrijednih èlanaka i studija na hrvatskom jeziku, tu su još dva vrlo važna monografska paleomalakološka djela, naime Gragja za neogensku malakološku faunu Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, uz neke vrste iz Bosne, Hercegovine i Srbije (1897) te atlas Iconographia molluscorum fossilium (1902). U Gragji je 21 tabla sa 655 slika; ukupno se prikazuje 224 vrste i 16 odlika. Iconographia ima 1582 slike na 30 tabli i ima 424 poglavito nove vrste. Struènjaci su djela izvanredno dobro prihvatili napisavši pohvalne prikaze (npr. Neumayer i Fuchs u Beèu, Kobelt u Frankfurtu, Dautzenberg u Parizu, Hoernes u Grazu). Brusinina paleomalakološka zbirka s velikim brojem originalnih primjeraka po kojima su odreðene mnoge nove vrste i rodovi èuva se danas u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu i proglašena je spomenièkom baštinom nulte-kategorije.

Bio je Spiridion Brusina èovjek goleme energije i širokih pogleda. Svoj zoološki muzej podigao je na zavidnu svjetsku razinu. Radove je objavljivao diljem svijeta, suraðivao je sa Smithsonian Institution u Washingtonu, predsjedao i sudjelovao na mnogim meðunarodnim kongresima, bio èlan mnogih akademija i struènih prirodoslovnih društava. Dopisivao se s mnogim sustruènjacima s kojima je razmjenjivao graðu, pomagao u determinacijama, tražio pomoæ, osobito zbog nedostatka skupe literature. Bio je dijete svog vremena, zadojen duhom slobodoumlja i pozitivizma, uz natruhe scientizma. Vrlo rano, valjda još kao zadarski gimnazijalac, prihvatio je darvinizam i 1869. kad je kanio utemeljiti društvo hrvatskih prirodoslovaca pisao je Darwinu o tome i zamolio ga da mu pošalje svoju fotografiju kako bi i njome ukrasio diplomu Društva. U svibnju 1869. Darwin mu je vlastoruèno odgovorio. Malo zatim, g. 1870. Brusina je održao u nas prvo javno predavanje o darvinizmu, prihvativši i braneæi Darwina. Glazbeno nadaren, odmah po dalasku u Zagreb, postao je èlanom Uprave Hrvatskoga glazbenog zavoda. Bio je i èlan masonske lože "Hrvatska Vila". Isto tako èlan Društva hrvatskih književnika od njegova osnutka (1900). Sahranjen je na Mirogoju. Njegov grob prije dvadesetak godina prodan je.

POPIS
KATALOŠKIH
JEDINICA

SPIRIDION BRUSINA, IZ BRUSININIH CRTICA O PRIRODOSLOVNOM OZRAÈJU U ZADRU, Zagreb, 1872. god., Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

ZADAR U VRIJEME SPIRIDIONA BRUSINE, Zadar, oko 1850. I oko 1905. god., Povijesni arhiv, Zadar

VLAHO BUKOVAC, SPIRIDION BRUSINA, Zagreb, 1895. god., Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb

TERENSKI DNEVNIK S. BRUSINE, MATURANTA ZADARSKE GIMNAZIJE, Zadar, 1864/65. god., Arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Brusinina ostavština, Zagreb,

BRUSINA KAO GIMNAZIJALAC NA I. HRVATSKOJ IZLOŽBI U ZAGREBU, Zagreb, 1864. god., Arhiv HAZU, Brusinina ostavština, Zagreb

IVAN K. SADRI, FRANE DANILO, ELENCO NOMINALE DEI GASTROPODI TESTACEI MARINI NEI DINTORNI DI ZARA, Zadar, oko 1865. god., Arhiv HAZU, Brusinina ostavština, Zagreb

SPIRIDION BRUSINA, BILJEŽNICA SPECIES INeDITAE, Beè, 1867. god., Arhiv HAZU, Brusinina ostavština, Zagreb

SPIRIDION BRUSINA, Zagreb, 1989. god., Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

SPIRIDION BRUSINA, Beè, Paris, Moskva, 1882., 1878., 1893. god., Hrvatski priridoslovni muzej, Zagreb

SPIRIDION BRUSINA, CONCHIGLIE DALMATE INEDITE, Beè, 1865. god., Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

SPIRIDION BRUSINA, VAŽNIJI ZNANSTVENI RADOVI IZ PODRUÈJA RECENTNE MALAKOLOGIJE, Zagreb, 1866.-1906. god., Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

BRUSININE ZA ZNANOST NOVE SVOJTE RECENTNIH MEKUŠACA, od 1865. do 1908. godine., Hrvatski prirodoslovni muzej, Zoološki odjel, Zagreb

SPIRIDION BRUSINA, PRILOZI PALEONTOLOGIJI HRVATSKOJ ILI KOPNENE I SLATKOVODNE TERCIJARNE IZKOPINE DALMACIJE, HRVATSKE I SLAVONIJE, Zagreb, 1874. god., Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb,

JOSIP JURAJ STROSSMAYER, Ðakovo, 1874. god., Arhiv HAZU, ostavština S. Brusine, Zagreb

ERNST HAECKEL, PISMO JENSKOG PROFESORA I BIOLOGA SPIRIDONU BRUSINI, Jena, 1875. god., Arhiv HAZU, Brusinina ostavština, Zagreb

SPIRIDION BRUSINA, FOSILNI PUŽ ZAGRABICA, Geološko-paleontološki odjel Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, Zagreb

BRUSININA PALEOMALAKOLOŠKA ZBIRKA, Geološko-paleontološki odjel Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Zagreb

HOLOTIPOVI I GENOTIPOVI FOSILNIH MEKUŠACA PO BRUSINI, Zagreb, 1974-1985. god., Geološko-paleontološki odjel HPM-a, Zagreb

SPIRIDION BRUSINA, ATLAS FOSILNIH MEKUŠACA, Zagreb, 1897, 1902. god., Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

BRUSININA ZNANSTVENA PUTOVANJA NA HRVATSKI JUG, Jadran, 1868.-1901. god., Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

SPIRIDION BRUSINA, DREDŽA, Zadar, 1868. god., Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

NEPOZNATI AUTOR, JAHTA "MARGITA", Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

SPIRIDION BRUSINA, Leiden, 1895. god., Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

SPIRIDION BRUSINA, IHTIOLOŠKI RADOVI, Zagreb, Rijeka, 1888-1889. god., Nacionalna i sveuèilišna biblioteka, Zagreb (radovi); Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb (primjerci)

SPIRIDION BRUSINA, PTICE HRVATSKO-SRPSKE S OBZIROM NA OSTALI SLOVENSKI JUG. PRIPREMA ZA HRVATSKO-SRPSKU ORNITOLOGIJU, Beograd, 1888. (1889), 1892. god., Nacionalna i sveuèilišna biblioteka i Arhiv HAZU, Zagreb

SPIRIDION BRUSINA, RIBA "MLIJEKO" U DALMATINACA, Zagreb, 1889. god., Nacionalna i sveuèilišna biblioteka, Zagreb

SPIRIDION BRUSINA, NARAVOSLOVNE CRTICE SA SJEVERO-ISTOÈNE OBALE JADRANSKOGA MORA, Zagreb, 1907-1908. god., Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

CHARLES DARWIN, PISMO SPIRIDIONU BRUSINI, Kent Down, svibanj, 1869. god., Arhiv HAZU, Zagreb

SPIRIDION BRUSINA, MOLBA KR. ZEMALJSKOJ VLADI ZA UTEMELJENJE DRUŠTVA HRVATSKIH NARAVOSLOVACA, Zagreb, 28. kolovoza 1885. god., Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

GLASNIK HRVATSKOGA NARAVOSLOVNOG DRUŽTVA, prvi znanstveni i struèni hrvatski prirodoslovni èasopis, Zagreb, 1886. god., Nacionalna i sveuèilišna biblioteka, Zagreb

IZ BRUSININE KNJIŽNICE, IZVJEŠÆA OCEANOGRAFSKE EKSPEDICIJE KORVETOM "CHALLENGER" (1872-76), Edinburgh, Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

SPIRIDION BRUSINA, DVA BIBLIOGRAFSKA PREGLEDA HRVATSKE ZOOLOGIJSKE LITERATURE, Zagreb, 1880, 1885. god., Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

SPIRIDION BRUSINA, VLASTORUÈNI POPIS 13 SUDJELOVANJA NA ZNANSTVENIM SKUPOVIMA, Zagreb, oko 1900. god., Arhiv HAZU, Brusinina ostavština, Zagreb

SPIRIDION BRUSINA, PISMO MALAKOLOŠKOG DRUŠTVA IZ LONDONA, London, 8.VI.1896. god., Arhiv HAZU, Brusinina ostavština, Zagreb

BRUSININA NAZOÈNOST U EUROPI NJEGOVA VREMENA, Hrvatski priridoslovni muzej, Zagreb

PRIJEDLOG U ÈLANSTVO AMERIÈKE AKADEMIJE ZNANOSTI, PISMO SPIRIDONU BRUSINI, Washington, 16. listopada 1877. god., Arhiv HAZU, Brusinina ostavština, Zagreb

SPIRIDION BRUSINA, POPIS ÈLANSTVA STRUÈNIH I ZNANSTVENIH DRUŠTAVA, Zagreb, oko 1897. god., Arhiv HAZU, Brusinina ostavština, Zagreb

SPIRIDION BRUSINA, Zagreb, 1874. god., Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb,

RATKO PETRIÆ, PLAKETA "BRUSINA", Zagreb, 1985. god., Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb

DETALJAN OPIS KATALOŠKIH JEDINICA

SPIRIDION BRUSINA
IZ BRUSININIH CRTICA O PRIRODOSLOVNOM OZRAÈJU U ZADRU

Zagreb, 1872. god.

citat (Lit. 1)

Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

S. Brusina je u svojim Naravoslovnim crticama napisao: "Za moje doba kad sam sedmi i osmi gimnazialni razred polazio (1864/65, o.p.) u Zadru je bilo 14 zbirka, veæinom samih konkilija, koje su posjedovali, osim gimnazialnoga kabineta, Vigil Baldo; Stiepan Barbieri, tajnik dalmatinske vlade; gimnazialni kateketa Jakop Bogliæ; gosp. Franjo Böhm, ravnatelj financije; gosp. Grüll, èinovnik glavnog vojnièkog zapovjedniètva; gosp. Josip plem. Höbert Schwarzthalski, vojni nadpovjerenik; gosp. Josip Ivaniæ, èinovnik okružnog naèelniètva; Katiæ, vojni tamnièar; Blaž Kleæak, èinovnik ravnateljstva financije; Miho Koludroviæ, èinovnik kod zemaljske glavne blagajne; Dragutin plem. Nagl, nadporuènik topniètva; mladi Ernest Torre i napokon ja, koj sam kod sve ove gospode stvari oznaèio i sistematièno uredio".

Lit.

1. S. Brusina, Naravoslovne crtice, Rad JAZU, knjiga 19, Zagreb, 1872, str. 18.
   

J.B.

ZADAR U VRIJEME SPIRIDIONA BRUSINE

Zadar, oko 1850. I oko 1905. god.

Litografija Zadra po crtežu V. Poireta i uveæana fotografija grada s poèetka 20. st.

Povijesni arhiv, Zadar

Litografijom želi se doèarati vrijeme u koje je stasao prirodoslovac S. Brusina, roðen u Zadru 1845. Želi se svratiti pozornost na razliku izgleda grada Zadra prema uveæanoj fotografiji s poèetka 20. stoljeæa kad je Brusina umro (Zagreb 1908). Na litografiji Zadar je, naizgled ali i stvarno, još tipièan srednjovjekovni primorski grad, opasan zidinama, što zacijelo budi osjeæaj sigurnosti, ali i statiène zatvorenosti. U njemu, meðutim, život vrije a novo vrijeme snažnoga društvenog, gospodarskog i kulturnog napretka "otvorit" æe ga do kraja stoljeæa i uèiniti mjestom velikih moguænosti, na što simbolièno podsjeæa fotografija. U nekom smislu, slika je to i domovine Hrvatske koja otprilike tada prolazi burno razdoblje ubrzane preobrazbe u graðansko društvo, uz razvoj prirodnih i drugih znanosti, uz snažan kulturni napredak i buðenje nacionalne hrvatske svijesti, te poèetke novog poduzetništva u raznim podruèjima gospodarskog života.

J.B.

VLAHO BUKOVAC
SPIRIDION BRUSINA

portret prijatelja i znanstvenika prirodoslovca

Zagreb, 1895. god.

Ulje na platnu

Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb

Ovaj je portret naslikao V. Bukovac svome prijatelju Brusini, vjerojatno za njegov 50. roðendan (nešto slabije èitljiv potpis pod slikom: "Prijatelju Brusini V. Bukovac"). Znanstvenik je naslikan skupa s omiljelim predmetima svog istraživanja, s kuæicama morskih mekušaca (tritonov rog, puzlatka, kapica).

Lit.

1. V. Bukovac, Katalog izložbe, Umjetnièki paviljon, Zagreb, 1989.
2. J. Balabaniæ, J. (ur.): Ex libris in honorem S. Brusinae. Brusini u poèast. Prirodoslovna mapa 1, Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb. 1990.
   

J.B.

TERENSKI DNEVNIK S. BRUSINE, MATURANTA ZADARSKE GIMNAZIJE

Zadar, 1864/65. god.

rukopis, 2 svešæiæa

papir, 10 x 17 cm

Sign. XV 48/B II 21(1) i (2)

Arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Brusinina ostavština, Zagreb,

Za razumijevanje prirodoslovnih sklonosti S. Brusine, njegovih ambicija, dobre upuæenosti u mnoga struèna pitanja, u njegov izvrstan dar zapažanja isl. talijanski pisane bilješke ovih dnevnika mnogo o njemu govore, a izvor su i drugih podataka. To su dva sveska bilježaka sa "znanstvenog putovanja" u zadarsku okolicu, na Velebit, u Bukovicu, šibensku Zagoru, na Krk i dr. u ljeto škol. god. 1864/65.

J.B.

BRUSINA KAO GIMNAZIJALAC NA I. HRVATSKOJ IZLOŽBI U ZAGREBU

Zagreb, 1864. god.

a) diploma

b) bilježnica

c) vlastoruène bilješke

Sign. XV 48 25c; B II 11

Arhiv HAZU, Brusinina ostavština, Zagreb

Ovi izlošci pokazuju Brusinino rano zanimanje za školjkaše Jadranskog mora, njegovu sustavnost i poduzetnost, znaèajke koje æe ga krasiti kasnije u istraživaèkom radu. To su a) Diploma Glavnog odbora dalm.hrv.slav. izložbe o dodjeli mjedene kolajne "za veoma liepu Conhilialnu sbirku" zadarskom sedmoškolcu gimnazijalcu S. Brusini 1864. godine, b) Bilježnica u kojoj je popis dalmatinskih školjaka što ih je S. Brusina, poslao na prvu hrvatsku izložbu u Zagreb, c) vlastoruèna bilješka: Èuvam rukopisni popis zbirke poslane mjeseca srpnja u Zagrebu (sic!) 1864, koja se sastojala od 750 vrsta i odlika u 1400 komada (ja sedmoškolac). To su: a) Diploma Glavnog odbora dalm.hrv.slav. izložbe o dodjeli mjedene kolajne "za veoma liepu Conhilialnu sbirku" zadarskom sedmoškolcu gimnazijalcu S. Brusini 1864. godine; b) Bilježnica u kojoj je popis dalmatinskih školjaka što ih je S. Brusina, poslao na prvu hrvatsku izložbu u Zagreb; c) vlastoruèna bilješka: Èuvam rukopisni popis zbirke poslane mjeseca srpnja u Zagrebu (sic!) 1864, koja se sastojala od 750 vrsta i odlika u 1400 komada (ja sedmoškolac)

Lit.

1. J. Balabaniæ, Brusina prirodoslovac, Hrvatski prirodoslovni muzej i Školska knjiga, Zagreb, 1988, str. 7.
   

J.B.

IVAN K. SADRI, FRANE DANILO
ELENCO NOMINALE DEI GASTROPODI TESTACEI MARINI NEI DINTORNI DI ZARA

prva znanstvena knjiga u posjedu Spiridiona Brusine

Zadar, oko 1865. god.

knjižica, 21 cm x 17 cm, 21 str.

Sign. xv 48/B II 21/16 (26)

Arhiv HAZU, Brusinina ostavština, Zagreb

U Brusininoj ostavštini ima knjižica što su je tiskali zadarski lijeènik i prirodoslovac Ivan K. Sandri lijeènik i gimnazijski (pa i Brusinin) profesor prirodopisa na Zadarskoj gimnaziji Frane Danilo. Sadrži popis morskih puževa i školjaka iz zadarske okolice koje su oni odredili. Brusina je svojom rukom napisao: Ovo je prva moja znanstvena knjiga koju sam imao.

J.B.

SPIRIDION BRUSINA
BILJEŽNICA SPECIES INeDITAE

popis dotad nepoznatih dalmatinskih školjaka Jadrana

Beè, 1867. god.

papir, 17 cm x 20 cm

Sign. XV 48/B II 21/15

Arhiv HAZU, Brusinina ostavština, Zagreb

Kao student prirodnih struka na Beèkom sveuèilištu Brusina (1865-1867) je održao nekoliko javnih predavanja na kojima je govorio o svojim prvim istraživanjima faune nekih mekušaca Jadranskoga mora. Ova bilježnica s naslovom Species ineditae, Vindebonae 1867. sadrži popis vrsta morskih puževa i školjkaša dotad nepoznatih za Jadransko more

Lit.

1. J. Balabaniæ, Brusina prirodoslova, Hrvatski prirodoslovni muzej i Školska knjiga, Zagreb 1988.
   

J.B.

SPIRIDION BRUSINA

Zagreb, 1989. god.

fotografija

Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

Gimnaziju je završio u Zadru, studirao prirodne struke u Beèu, bio pristav u zagrebaèkome Narodnom muzeju (od 1868), ravnatelj Hrv. narodnog zoološkog muzeja (do 1900), prvi profesor na Katedri za zoologiju novoga zagrebaèkog Sveuèilišta (od 1875. do 1900), utemeljitelj Hrvatskoga naravoslovnog družtva (1885), pokretaè i prvi urednik njegova Glasnika (od 1886), prvi javni pristaša i promicatelj darvinizma u Hrvatskoj, èlan Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Društva hrvatskih književnika (od osnutka 1900), ravnateljstva Hrvatskoga glazbenog zavoda, mnogobrojnih akademija znanosti i prirodoslovnih društava u Europi i Americi. Bio svestrani zoolog, sa zapaženim radovima s podruèja ihtiologije, ornitologije, malakologije i mamalogije. Svjetski poznat svojim istraživanjima u paleontologiji mekušaca Hrvatske i jugoistoka Europe. U tom znanstvenom podruèju sveukupno je odredio oko 600 novih neogenskih vrsta i podvrsta mekušaca, od kojih se velik dio u znanosti održao. Velike su mu zasluge i u organizaciji muzejskoga prirodoslovnog rada. U svome zoološkom muzeju popunio je i uredio dragocjene zbirke mekušaca, ptica, riba i drugih životinja, uèinivši ga jednim od poznatijih u ovom dijelu Europe. Prvi se u nas zalagao za hrvatsko usmjerenje k moru: za znanstvano istraživanje i razumno iskorištavanje bioloških i drugih bogatstava Jadrana, za umjetni uzgoj riba, rakova, školjaka.

Lit.

1. V. Kochansky-Devidé, Prilozi povijesti geoloških znanosti u Hrvatskoj, II. Spiridion Brusina, Geološki vjesnik, 27 (1975) 333-347.
2. J. Balabaniæ, Spiridion Brusina (1845-1908) Croatian Zoologist and Darwinist, Periodicum biologorum, 81: 3 (1979) 539-545.
3. J. Balabaniæ, Darvinizam u Hrvatskoj, Posebno izdanje JAZU, knjiga IX, Zagreb, 1983,
4. J. Balabaniæ, Brusina prirodoslovac, Hrvatski prirodlosni muzej i Školska knjiga, Zagreb, 1988.
5. J. Balabaniæ, (ur.), Brusina, Zbornik radova sa znanstvenog skupa, Zadar, 1991.
   

J.B.

SPIRIDION BRUSINA

paleomalakolog svjetskog glasa

Beè, Paris, Moskva, 1882., 1878., 1893. god.

fotografija

tri èlanka (Lit. 1-3)

Inv. br. 54/V-VIII/0 VII 10

Hrvatski priridoslovni muzej, Zagreb

Spiridion Brusina, ustanovio je oko 550 novih vrsta fosilnih gastropoda i školjkaša, te 20 rodova, odnosno podrodova. Njegova velika zbirka, koju je veæim dijelom osobno prikupio iz svih dijelova Hrvatske, ali i susjednih podruèja, èuva se u depou Geološko-paleontološkog odjela Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u Zagrebu. Originalni tipovi vrsta izdvojeni su u zbirku holotipova, koja je prema meðunarodnoj klasifikaciji nulte kategorije i prema tome je izvanredno važna za Hrvatsku, i bez sumnje jedna od najvrednijih zbirki muzeja.

Brusina je osim u Zagrebu objavljivao svoje radove i u Beogradu, Sarajevu, Beèu, Frankfurtu, Berlinu, Parizu, Budimpešti, Kielu, Pisi, Londonu, Moskvi, Washingtonu i drugdje. Da je Brusina cijenjen meðu prirodoslovcima, svjedoèi i to, što su mu posvetili (dakle imenovali prema njemu) oko 50 vrsta.

Lit.

1. S. Brusina, Orygoceras, eine neue Gastopodengattuang der Melanopsiden-Mergel Dalmatiens, Beiträge Pal. Österr.-Ungarns, Wien, 2 (1882) 33-46.
2. S. Brusina, Molluscorum fossilium species novae et emendatae, in tellure tertiaria Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae inventae, Journal Conchyliologie, Paris, 26: 3 (1878) 347-356.
3. S. Brusina, Sur la découverte d'une nouvelle faune dans les couches tertiaires à Congeria des environs de Zagreb (Agram) et sur ses relations avec la faune récente de la mer Caspienne, Congrès internat. zool. Deuxième Session à Moscou, 2. dio, Moskva, 1893, str. 185-193.
4. Z. Jurišiæ-Polšak, Brusina-paleomalakolog. Spiridion (Špiro) Brusina (1845-1908), u: J. Balabaniæ, (ur.), Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u Zadru 1989. g., Matica Hrvatska, Zadar, 1991.
   

Z.J.P.

SPIRIDION BRUSINA
CONCHIGLIE DALMATE INEDITE

rad o nepoznatim vrstama morskih i kopnenih puževa i školjaka Dalmacije

Beè, 1865. god.

Separat, 14,5 cm x 22 cm

Sign. F-V-9

Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

To je prvi Brusinin znanstveni rad kojim je najavio svoja zoološka istraživanja u podruèju faune hrvatskih recentnih morskih i kopnenih mekušaca. Meðu devedesetak dotada nezabilježenih vrsta za Dalmaciju, Brusina daje 40 vrsta i 9 varijeteta puževa i školjkaša iz Jadrana novih za znanost, te postavlja èak i jedan novi rod (Danilia). Rad je nastao kao i ubuduæe stalno prisutne težnje mladog biologa da sastavi cjelokupnu faunu svoje domovine Hrvatske.

Lit.

1. S. Brusina, Verh. zool.-bot. Ges., Wien, Beè, 15 (1865) 1-42.
   

J.B. i V.Š.

SPIRIDION BRUSINA
VAŽNIJI ZNANSTVENI RADOVI IZ PODRUÈJA RECENTNE MALAKOLOGIJE

Zagreb, 1866.-1906. god.

Sedam knjiga, 15 x 22 cm

Sign. 1) F-V-10; 2) F-V-13; 3) F-V-14; 4) F-V-23; 5) V-IX; 6) V-IX; 7) V-IX.

Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

Izlaganjem nekih Brusininih radova s podruèja recentne malakologije dokumentira se Brusina kao veliki struènjak u podruèju morskih, slatkovodnih i kopnenih mekušaca. Opisao je velik broj novih vrsta i podvrsta. Kao izvanredan zapažaè ustanovljuje sliènosti i razlike poznatih svojti, uspostavlja meðu njima nove srodstvene odnose, i pri tom postavlja nove rodove. Njegova važnost nije samo u opisu za znanost novih vrsta, podvrsta i rodova veæ i u kritici rada drugih malakologa suvremenika. Prvi daje potanje podatke o rasprostranjenju kopnenih i slatkovodnih mekušaca na podruèju Hrvatske.

Lit.

1. S. Brusina, Contribuzione pella Ges. Fauna dei Molluschi dalmati, Edit. Verh. zool.-bot. Wien, Beè, (1866).
2. S. Brusina, Monographie des Campylaea de la Dalmatie et de la Croatie, Ann. Soc. Malacol. Belg., Bruxelles, 4 (1869) 39-79.
3. S. Brusina, Contribution à la Malacologie de la Croatie, Edit. Entièrement refoite par l'auteur (sur la première en croate priuesci malokologiji hrvatskoj) Zagreb (Agram), 1870, 1-40.
4. S. Brusina, Aggiunte alla Monografia delle Campylaea della Dalmazia e Croazia, Bull. Soc. Malac. Ital., Pisa, 2 (1876) 53-61.
5. S. Brusina, Sull Helix homoleuca del Littorale croato, Bull. Soc. Malac. Ital., Pisa, 11 (1885) 5-10.
6. S. Brusina, Zur Rettung unserer Mollusken-Fauna, Nachr. Bl. dtsch. malak. Ges., Frankfurt/Main, 36: 4 (1904) 157-168.
7. S. Brusina, Lanzaia, eine neue Gastropoden-Gattung der Adria, Nachr. Bl. dtsch. malak. Ges., FrankfurtMain, 38 (1906) 154-162.
   

V.Š.

BRUSININE ZA ZNANOST NOVE SVOJTE RECENTNIH MEKUŠACA

Izbor nekoliko novih vrsta i rodova

Svojte su opisane u razdoblju od 1865. do 1908. godine.

Tri kutije: dvije dimenzije 50 x 40 cm (u jednoj morski puževi, u drugoj morski školjkaši), jedna kutija 30 x 20 cm s kopnenim puževima,

inv. br. Brusinine zbirke 100, 304, 1062, 1205, 1596, 1641, 1758, 1898, 2434, 2518, 2586, 2608, 2767, 2845; inv. br. Opæe zbirke recentnih mekušaca: 4011, 3496.

Hrvatski prirodoslovni muzej, Zoološki odjel, Zagreb

Brusina je u svome dugogodišnjem malakološkom radu otkrio više od sto za znanost novih vrsta i podvrsta recentnih puževa i školjkaša. Veæim dijelom su to morski, jadranski mekušci, a manjim dijelom kopneni i slatkovodni. Osim vrsta i podvrsta, ustanovio je i nove rodove mekušaca. Veæina njegovih novih svojti još je validna pa su njegovo ime i rad u recentnoj malakologiji nezaobilazni i danas. Èesto je, da bi iskazao svoje domoljublje, nazvao novootkrivene svojte po Dalmaciji, Hrvatskoj, Novigradu, po svome zadarskom starijem prijatelju malakologu G. B. Sandriju, po svome gimnazijskom profesoru Frani Danilu, po botanièarki Mariji Cattani, po malakolozima i kolekcionarima M. Sabljaru, F. Erjavecu. Sam je to obrazložio napisavši kako je želio da svijet i tako dozna za hrvatske velikane. Izlažu se:

Morski puži: Zizyphinus typus Nardo novegradensis Brus.; Phasianella tenuis Mich. hoeberti Brus.; Setia ochroleuca Brus.; Rissoa oenonensis Brus.; Scalaria kuzmiæi Brus.; Turbonilla emaciata Brus.; Lamellaria kle_aki Brus.; Columbella decollata Brus.;

Morski školjkaši: Pecten dalmaticus Brus.; Ostrea sandrii Brus.; Montacuta daniloi Brus.; Cardium edule L. sebenicense Brus.; Donax cattanianus Brus.; Tellina daniliana Brus.

Kopneni puži: Rodovi: Vidovicia Brus., Erjavecia Brus., Kuzmicia Brus.,

vrste: Trichia erjaveci Brus.; Hyalina kuzmici Brus., Strigillaria sabljari Brus., Campylaea umbilicaris var. croatica Brus., Clausilia leucopleura Brus.

J.B. i V.Š.

SPIRIDION BRUSINA
PRILOZI PALEONTOLOGIJI HRVATSKOJ ILI KOPNENE I SLATKOVODNE TERCIJARNE IZKOPINE DALMACIJE, HRVATSKE I SLAVONIJE

fosilni mekušci iz Hrvatske

Zagreb, 1874. god.

knjiga (Lit. 1)

Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb,

Važno Brusinino djelo, kojim je on "otkrio podruèje gdje je mogao nizati znanstvene radove, jer je bilo novo gotovo sve što se nalazilo u našim brakiènim i slatkovodnim neogenskim naslagama" (Kochansky-Devidé, 1975). U ovom djelu obradio je oko 170 taksona iz raznih krajeva Hrvatske, od èega je 80 novih, prikazanih na 7 tabli. Brusinin rad na hrvatskom jeziku izašao je u Radu Akademije, a posebnim reprezentativnim izdanjem istog rada na njemaèkom jeziku (Fossile Binnen-Mollusken aus Dalmatien, Kroatien und Slavonien nebst einem Anhange, Deutsche vermehrte Ausgabe der kroat. im Rad 28 (1874) erschienen Abhandlung. Actienbuchdruckerei, Zagreb, 1974.) Brusina je htio, oèito, i svjetskoj znanstvenoj javnosti, svratiti pozornost na otvorenje novoga hrvatskog Sveuèilišta (1874). To izdanje posveæeno je biskupu Josipu J. Strossmayeru, vrlo utjecajnom i zaslužnom Hrvatu svoga vremena u Hrvatskoj, ali i izvan nje, a u znak zahvalnosti što je izgradio i osnovao Akademiju znanosti i umjetnosti. Saèuvano je Strossmayerovo pismo kojim je takvu posvetu prihvatio.

Lit.

1. S. Brusina, Prilozi paleontologiji hrvatskoj ili kopnene i slatkovodne terciarne izkopine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, Monografija, Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, knjiga 28, Zagreb, 1874, 1-109.
2. V. Kochansky-Devidé, Prilozi povijesti geoloških znanosti u Hrvatskoj. II Spiridion Brusina. Geološki. vjesnik 27, (1975) 333-347.
3. J. Balabaniæ, Brusina prirodoslovac, Hrvatski prirodoslovni muzej I Školska knjiga, Zagreb, (1988).
4. Z. Jurišiæ-Polšak, Brusina paleomalakolog. u: J. Balabaniæ, (ur), Brusina. Zbornik radova sa znanstvenog skupa. Zadar, 1991.
   

J.B. i Z.J.P.

JOSIP JURAJ STROSSMAYER

Pismo ðakovaèkog biskupa Spiridionu Brusini

Ðakovo, 1874. god.

Sign. XV 48

Arhiv HAZU, ostavština S. Brusine, Zagreb

S najodliènijim poštovanjem ostajem Vam prijateljem.

7/6. 1874. Strossmayer

biskup

Lit.

1. J. Balabaniæ, Darvinizam u Hrvatskoj. Fenomen darvinizma u hrvatskoj prirodnoj znanosti i društvu do kraja prvoga svjetskog rata, Posebna izdanja Jugoslavneske akademije znanosti i umjetnosti, knjiga IX, Zagreb, 1983.
   

J.B.

ERNST HAECKEL
PISMO JENSKOG PROFESORA I BIOLOGA SPIRIDONU BRUSINI

Jena, 1875. god.

pismo

Arhiv HAZU, Brusinina ostavština, Zagreb

Ovo pismo donosimo kao dokument isprepletanja zbivanja raznih razina intelektualnog života u kojima je Hrvatska posvema svjetski sudionik. Brusina šalje svoju knjigu o fosilnim mekušcima kontroverznom i vrlo poznatom profesoru E. Haeckelu. On mu èestita na solidnoj znanstvenoj studiji koja polazi s evolucionistièkih polazišta i ujedno uoèava kako je djelo posveæeno biskupu J.J. Strossmayeru. Kako je to povijesno vrijeme neposredno nakon I. vatikanskog koncila, gdje se Strossmayer proèuo svojim govorima kojima se protivio usvajanju dogme o papinskoj nezabludivosti, E. Haeckel istièe kako ga zbog toga cijeni. Haeckel tako piše:

Ich habe mich sehr gefreut dass Sie in Ihren malakologischen Arbeit die Descendenz-Theorie verwerthet haben, und hoffe, dass dieselbe unter der Authorität der Bischoff Strossmayer (den ich als Gegner der Infallibilität vererhe!) guten Eingang bei Ihren Landeleuten finden wird.

Lit.

1. J. Balabaniæ, Darvinizam u Hrvatskoj. Fenomen darvinizma u hrvatskoj prirodnoj znanosti i društvu, Posebna izdanja Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, knjiga IX, Zagreb, 1982, str. 61.
   

J.B.

SPIRIDION BRUSINA
FOSILNI PUŽ ZAGRABICA

Okrugljak kraj Zagreba, gornji pont (6-7 milijuna godina)

Kutijice s primjercima raznih vrsta roda Zagrabica.

Geološko-paleontološki odjel Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, Zagreb

"Fosili su naðeni u najveæoj blizini glavnog grada. To je jedna prekrasna dolina koja je najbliža i najdostupnija gradu", (Brusina, 1884)

"Novi rod obuhvaæa oblike, koji se svuda mogu smjestiti, a ipak nigdje pravo ne pristaju. Zato sam bio ponukan za taj aberantni tip predložiti vlastiti rod, koji je nazvan prema našem gradu Zagrebu - ZAGRABICA (od lat. Zagrabia)", (Brusina, 1884). Brusina (1884) opisao je 5 vrsta tog novog roda iz Okrugljaka, a kasnije još 2 vrste iz Srijema (1897). Sabba Stefanescu (1896) opisao je jednu vrstu iz Rumunjske, a Wenz (1942) jednu vrstu iz rum. Banata.

Ovdje su izloženi: Zagrabica naticina Brusina, Z. ampullacea B., Z. maceki B., Z. cyclostomopsis B., Z. folnegovici B., Z. rossi B., Z. rhytiophora B., Z. reticulata SABBA, Z. carinata WENZ.

Lit.

1. S. Brusina, Die Fauna der Congerienschichten von Agram in Croatien. Beitr. Pal. Oest. Ung. Orients, Wien, 3 (1884) 125-187, 27-30.
2. S. Brusina, Gragja za neogensku malakološku faunu Dalmacije, Hrvatske i Slavonije uz neke vrste iz Bosne, Hercegovine i Srbije, Djela Jugosl. akad., Zagreb, 18 (1897) 1-43, 21 tab.
3. M. Sabba Stefanescu, Etudes sur les Terrains tertiaires de Roumanie. Mém. Soc. Géol. de France, Paris, 15 (1896) 1-147, tab. 12.
4. W. Wenz, Die Mollusken des Pliozäns der rumänischen Erdöl-Gebiete. Senckenbergiana, Frankfurt/Main, 24 (1942) 1-296, 71 tab.
   

Z.J.P. i J.B.

BRUSININA PALEOMALAKOLOŠKA ZBIRKA

Fosilni puževi i školjke iz raznih podruèja Hrvatske

Dalmacija, srednji do gornji miocen (19-11 milijuna godina)

Okrugljak kraj Zagreba, Najgornji miocen (7 milijuna godina)

Slavonija, Pliocen (oko 4 milijuna godina)

Plitka ladica s fosilnim puževima i školjkama u 11 kutijica, 25x45 cm

inv. br. a) 239, b) 1299, c) 1329, d) 1332, e) 1561, f) 1562, g) 1701, h) 1802, i) 25, j) 146, k) 1121

Geološko-paleontološki odjel Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Zagreb

Izloženi su: a) Zagrabica maèeki BRUSINA (Okrugljak kraj Zagreba), b) Melanopsis dalmatina BRUSINA (Dalmacija - Župiæa potok-Sinj), c) Melanopsis croatica BRUSINA (Slavonija - Èaplja-Podvinje), d) Melanopsis misera BRUSINA (Dalmacija - Luèane), e) Fossarulus tricarinatus BRUSINA (Dalmacija - Sv. Kata - Luèane), f) Pseudamnicola stosiæiana BRUSINA (Dalmacija - Mioèiæ), g) Neritodonta lorkoviæi BRUSINA (Dalmacija - Mioèiæ), h) Viviparus dežmanianus BRUSINA (Slavonija - Kovaèevac - N. Gradiška), i) Congeria alata BRUSINA (Okrugljak kraj Zagreba), j) Limnocardium zagrabiensis BRUSINA (Okrugljak kraj Zagreba), k) Unio puciæi BRUSINA (Slavonija - Sv. Linard kraj Cernika, blizu N. Gradiške).

Lit.

1. S. Brusina, Fossile Binnenmollusken aus Dalmatien, Kroatien und Slavonien, Aktienbuchdruckerei, Zagreb, 1874, str. 1-7, tabl. 1-138.
2. S. Brusina, Gragja za neogensku malakološku faunu Dalmacije, Hrvatske i Slavonije uz neke vrste iz Bosne, Hercegovine i Srbije, Djela Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb 18 (1897) tabl. 1-43, 1-21.
3. S. Brusina, Iconographia Molluscorum Fossilium in tellure Tertiaria Hungariae, Croatiae, Slavoniae, Dalmatiae, Bosniae, Herzegovinae, Serbiae et Bulgariae inventorum, Atlas, Zagreb, 1902, tabl. 1-30.
   

Z.J.P.

HOLOTIPOVI I GENOTIPOVI FOSILNIH MEKUŠACA PO BRUSINI

Zagreb, 1974-1985. god.

Katalog holotipova

rješenje o proglašenju "0" kategorije

3 primjerka genotipova i 5 primjeraka holotipova.

Geološko-paleontološki odjel HPM-a, Zagreb

Zbirka unikatnih primjeraka izumrlih biljnih i životinjskih rodova i vrsta ima posebnu znanstvenu i kulturnu vrijednost, te je Rješenjem Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu 1985. godine uvrštena u "0" kategoriju vrijednosti pokretnih spomenika kulture. Listajuæi Katalog holotipova (1974), može se zapaziti da su od ukupnog broja školjkaša i gastropoda oko 90 % Brusinine nove vrste. Zbirka holotipova ubraja se meðu najvrednije u ovom dijelu Europe. Najveæi dio zbirke potjeèe iz slatkovodnih meðusobno izoliranih bazena, pa zato ima tako mnogo novih rodova i vrsta.

Brusina je u paleontološku znanost uveo dvadesetak novih rodova fosilnih mekušaca kao: Zagrabica, Boskovicia, Lytostoma, Papyrotheca, Orygoceras, Micromelania itd, koji su i danas validni. Miocen i pliocen (20-2 milijuna godina). Nalazišta su pretežno u Hrvatskoj, ali ima ih iz Bosne i Hercegovine, Srbije sa Srijemom, Madžarske, Rumunjske, Austrije I Bugarske iz doba miocena I pliocena (20-2 milijuna godina).

Z.J.P.

SPIRIDION BRUSINA
ATLAS FOSILNIH MEKUŠACA

paleontološka monografija u dva dijela

Zagreb, 1897, 1902. god.

2 knjige formata 32x24 cm

Inv. br. 104, 105

Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

"Gragja" se sastoji od uvoda na hrvatskom i francuskom jeziku, s podacima o geološkoj starosti, opæenito o lokalitetima, te popis odreðenih vrsta. Zatim slijedi sustavni dio sa sinonimijom, nalazištima i poveæanjima fosila, te 21 tabla fosila, na kojima su prikazana 224 taksona.

"Iconographia" je atlas, koji se sastoji od 30 majstorski izvedenih tabli s popisom vrsta. Tu je meðu ostalim prikazano oko 400 Brusininih vrsta.

Premda ta djela nisu bila popraæena opisima vrsta, Brusina se upravo zahvaljujuæi njima uvrstio meðu vodeæe svjetske paleomalakologe svoga vremena. O tome svjedoèe recenzije i komentari vrhunskih suvremenih paleontologa, u kojima su mu odali priznanje. Meðu njima su bili Hörnes (Graz), Neumayr i Fuchs (Beè), Kobelt (Frankfurt), Dautzenberg (Pariz).

Lit.

1. Brusina, Gragja za neogensku malakološku faunu Dalmacije, Hrvatske i Slavonije uz neke vrste iz Bosne, Hercegovine i Srbije, Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, 18 (1897) 1-43, tab. 1-21.
2. Brusina, Iconographia Molluscorum Fossilium in tellure Tertiaria Hungariae, Croatiae, Slavoniae, Dalmatiae, Bosniae, Herzegovinae, Serbiae et Bulgariae inventorum, Atlas, Zagreb, 1902, tab. 1-30.
3. Jurišiæ-Polšak, Brusina paleomalakolog, u: J. Balabaniæ, (ur.): Brusina, Zbornik radova sa znanstvenog skupa, Zadar, 1991.
4. Kochansky-Devidé, Prilozi povijesti geoloških znanosti u Hrvatskoj, II Spiridion Brusina, Geološki vjesnik, 27 (1975) 333-347.
   

Z.J.P.

BRUSININA ZNANSTVENA PUTOVANJA NA HRVATSKI JUG

Jadran, 1868.-1901. god.

poster - prikaz putovanja

Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

Prirodoslovac 20. st. na vrhuncu je svoga istraživaèkog nastojanja kad svoje spoznaje potvrdi pokusom. Ima, meðutim, mnogo prirodoslovnih struka koje više spadaju u prirodopis (historia naturalis), gdje je bitan izlazak na teren, smišljeno (redovito ciljano) traženje, promatranje, bilježenje opažanja i prikupljanje prirodnina (minerala, biljaka, životinja isl. kao dokumenata). Takva istraživanja biološkoj znanosti uvijek su bila potrebna, a tako æe biti i ubuduæe.

Radi svojih zooloških i paleobioloških istraživanja Brusina je u više navrata (od 1868. do 1901) putovao, boraveæi èesto i izvan Domovine. Ovdje se slikovito ukazuje na njegova putovanja iz Zagreba u Primorsku Hrvatsku radi obogaæivanja muzejskih zbirki i istraživanja fosilne i recentne faune:

Zagreb-Zadar-Split-Sinj-Dubrovnik, u proljeæe 1868. god; Rijeka-podno Velebita-Nin-Zadar, 1871. god; Zadar-Novigradsko more-okolica Splita, 1873. god; Hvar (dva mjeseca, skupa s Lazarom Carem), 1882. god; istraživaèko putovanje jahtom "Margita": Kraljevice te razna mjesta na unutrašnjim hrvatskim otocima i kopnu do Budve, i preko vanjskih otoka do Istre, Trsta i Kraljevice, 1894. god; od Zadra do Dubrovnika, 1901. god.

J.B.

SPIRIDION BRUSINA
DREDŽA

Naprava kojom je Brusina prvi u nas, i meðu prvima u svijetu, istraživao pridnenu (betosku) faunu i floru Jadrana

Zadar, 1868. god.

ureðaj (rekonstrukcija 1988. god.)

Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

Ovakvu napravu Brusina je sam konstruirao, vjerojatno savjetujuæi se s uglednim istraživaèem života morskih dubina Jeffreysom, koji je boravio kod njega u Zadru 1867. U svakom sluèaju, èinjenica je da je Brusina ubrojen meðu pionire istraživanja života morskih dubina i da je dredžu prvi upotrijebio na Jadranu. Prvi put, kako je sam zapisao, 1. svibnja 1868, što je oznaèeno kao "roðendan hrvatske biologije mora". Opis njegova "stroja" u glasilu Belgijskoga malakološkog društva (1869): Ova dredža ima oblik piramide s trokutnom osnovicom. Ta osnovica oblikovana je od tri spljoštene željezne šipke spojene u trokut. One nisu više od 7 cm široke i oko 1 cm debljine. Jedna strana svake naoštrena je poput noža dok su po rubu na drugoj strani izbušene rupice u koje se uèvrsti mreža. Svaka šipka duga je oko 55 cm. Na svakom uglu zataljena je po jedna okrugla željezna poluga, od 2 do 2.5 cm promjera, dužine od oko 55 cm. Te tri pluge sjedinjuju se u vrhu piramide i u toèki njihova spajanja nalazi se prsten na koji se veže konopac. Mreža je u obliku vreæe i mora biti vrlo èvrsta...

Lit.

1. S. Brusina, Drague triangulaire, Bull. Soc. malac. belg., 4 (1869) VII-VIII.
2. S. Brusina, Riba "mlijeko" u Dalmatinaca. Glasnik Hrv. naravosl. druž., 4 (1889) 65-71.
3. S. Brusina, Biološke postaje, Ljetopis Jugoslavenske akademije znosti i umjetnosti, 8 (1893) 87-124.
4. T. Gamulin, Špiro Brusina i istraživanje Jadranskog mora, Rad JAZU, knjiga 404, Zagreb, 1983, str. 241-309.
5. J. Balabaniæ, Brusina prirodoslovac, Hrvatsko prirodoslovno društvo i Školska knjiga, Zagreb, 1988.
   

J.B.

NEPOZNATI AUTOR
JAHTA "MARGITA"

rana hrvatska istraživaèka ekspedicija Jadranom

akvarel

Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

Slika prikazuje školski brod nautièke škole u Bakru, kojim su hrvatski prirodoslovci, predvoðeni Brusinom i uz pomoæ Kr. zem. vlade, ljeti 1894. prvi put sustavnije obavili razna biološka, geološka i geografska istraživanja hrvatske obale od Istre do Boke. Jahta je bila duga 33 m, nosivosti 54 tone, s parnim strojem od 20 KS, te jedriljem na dva jarbola (Hoiæ 1896). Uz Brusinu u ekspediciji su sudjelovali: M. Kišpatiæ, I. Hoiæ, V. Hržiæ, J. Beyer, A. Langhoffer i N. Damin. Koliko su bili važni postignuti rezultati istraživanja, o kojima su izvijestili sudionici puta (izvješæe S. Brusine 1896a,b), toliko je bilo osobito važno što su se Hrvati, gospodarski slabi i geopolitièki razbijeni, pokušali ukljuèiti u znanstvena prouèavanja Jadrana.

Lit.

1. I. Hoiæ, Prvo nauèno putovanje "Margitom" jahtom nautièke škole u Bakru, Glasn. Hrv. naravosl. druš., 9 (1896) 151-260.
2. S. Brusina, Faunistièki prilozi sa putovanja jachte "Margite" po Jadranskom moru, Glasn. Hrv. narav. druš., 9 (1896a) 261-297.
3. S. Brusina, Faunistisches von der Adria-Excursion der Jacht "Margit", C.R. IIIe Congr. int. zool., Leyden, 1895, (1896b) 371-394.
4. D. Zavodnik, Spiridion Brusina istraživaè Jadrana, u: J. Balabaniæ, (ur.), Brusina. Zbornik radova sa znanstvenog skupa, Zadar, 1991.
   

J.B.

SPIRIDION BRUSINA

Faunistièko izvješæe nakon hrvatske pomorske "ekspedicije"

Leiden, 1895. god.

Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

Ovaj je rad važan s nekoliko razloga. Prvo, zbog iznimno vrijednih faunistièkih podataka za Jadran. U njemu su popisane èak 132 svojte (taxa), od kojih je 21 bila nova za Jadransko more. Neke, osobito rjeðe, posebno su obraðene. Zatim, u njemu se izvješæuje o nalazu nekih sjevernomorskih vrsta mnogoèekinjaša u podruèju Kvarnera, kojima je Brusina, uz veæ od J.R. Lorenza iznesenu problematiku škampa Nephrops norvegicus i koralja Virgularia mirabilis, potkrijepio tzv. borealnu teoriju podrijetla kvarnerske faune (Zavodnik 1983). Naposljetku, ovo je prvi referat kojim je jedan hrvatski znanstvenik izvijestio o svojim istraživanjima Jadranskog mora na nekome meðunarodnom znanstvenom skupu (Tešiæ, 1963, Zavodnik, 1991). Kao zoolog i voða istraživaèkog putovanja duž hrvatske obale 1894. god. Brusina je o tome 1895. referirao na kongresu u Leydenu pod naslovom Faunistisches von der Adria-Excursion der Jacht "Margita", što je objavljeno u Lit. 1.

Lit.

1. S. Brusina, Faunistisches von der Adria-Excursion der Jacht "Margit", C.R. IIIe Congr. int. zool., Leyden, 1895, (1896) 371-394.
2. D. Zavodnik, Spiridion Brusina istraživaè Jadrana, u: J. Balabaniæ, (ur.), Brusina, Zbornika radova sa znanstvenog skupa, Zadar, 1991. S. Brusina, Faunistisches von der Adria-Excursion der Jacht "Margit", C.R. IIIe Congr. int. zool., Leyden, 1895, (1896b) 371-394.
3. D. Zavodnik, 400 years of the Adriatic marine science, Thalass. Jug., 19 (1893), 404-429. S. Brusina, Faunistisches von der Adria-Excursion der Jacht "Margit", C.R. IIIe Congr. int. zool., Leyden, 1895, (1896b) 371-394.
4. M. Tešiæ, Nauènoistraživaèka oceanografska delatnost u Jadranskom moru, Hidrografski godišnjak, 1963, str. 57-88. S. Brusina, Faunistisches von der Adria-Excursion der Jacht "Margit", C.R. IIIe Congr. int. zool., Leyden, 1895, (1896b) 371-394.
   

J.B.

SPIRIDION BRUSINA
IHTIOLOŠKI RADOVI

Zagreb, Rijeka, 1888-1889. god.

radovi (Lit. 1-2)

primjerci morskih riba i sisavaca

Nacionalna i sveuèilišna biblioteka, Zagreb (radovi); Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb (primjerci)

Nekoliko ihtioloških djela gdje je Brusina opisao morske pse Sredozemlja i Crvenoga mora, zatim sudjelovao u izradbi trojeziènog rjeènika narodnih naziva riba, gdje se navode njihova imena, osim na struènom latinskom, još i na maðarskom, hrvatskom i talijanskom jeziku i zanimljiv rad o ribljem mlaðu u Jadranu koji se lovi u velikim kolièinama kao poslastica, a on upozorava na velike štete koje time nastaju za ribarstvo.

Lit.

1. S. Brusina, Morski psi Sredozemnoga i Crljenoga mora, Glasnik Hrv. narav. druž., 3 (1888) 167-230.
2. S. Brusina, J. Matisz, A Quarneróban és a magyar-horvát tengerpart vizeiben elöforduló halászati szempont ból fontos tengeri állatoknév jegyzéke, Imenik životinja važnih za ribolov u Kvarneru i duž obale Ugarsko-hrvatske. Nomenklatura degli animali importanti per la pesco del Quarnero e lungo la cose del literale Ungaro-Croato, Fiume, 1899.
   

J.B.

SPIRIDION BRUSINA
PTICE HRVATSKO-SRPSKE S OBZIROM NA OSTALI SLOVENSKI JUG. PRIPREMA ZA HRVATSKO-SRPSKU ORNITOLOGIJU

Brusinino djelo u dvai dijela

Beograd, 1888. (1889), 1892. god.

knjige

Nacionalna i sveuèilišna biblioteka i Arhiv HAZU, Zagreb

Brusina je mnogo uèinio za razvoj hrvatske ornitologije, a èesto se istièe kako je ovim djelom udario temelje i srpskoj ornitologiji. Djelo je spremao dugo i u njemu je, izmeðu ostaloga, pokušao ponuditi domaæe nazivlje za ptice. Bio je silno razoèaran velikim tiskarskim pogreškama koje su napravljene jer probne otiske nije ni dobio na korekturu. Sam je na razne strane svijeta slao vlastoruèno ispravljene primjerke knjige. Zanimljiv je takav jedan primjerak koji se èuva u sklopu njegove ostavštine u Arhivu HAZU i koji se ovdje izlaže.

Lit.

1. S. Brusina, Ptice hrvatsko-srpske s obzirom na ostali slovenski jug. Priprema za hrvatsko-srpsku ornitologiju, Spomenik srp. kr. akademije, 8 (1888/89) 1-51 i 12 (1892) 1-168.
2. M. Malez, Ornitološka opažanja i istraživanja u Hrvatskoj i susjednim krajevima do 20. stoljeæa, u: M. Meštrov, i G. Sušiæ (ur.), Ornitologija u Hrvatskoj, JAZU, Zagreb, 1988, str. 199-200.
   

J.B.

SPIRIDION BRUSINA
RIBA "MLIJEKO" U DALMATINACA

Prvi glas u prilog osnivanju hrvatske biološke postaje za istraživanje Jadrana

Zagreb, 1889. god.

èlanak (Lit. 2)

Nacionalna i sveuèilišna biblioteka, Zagreb

Lit.

1. S. Brusina, Biološke postaje, (Èitao na sveèanoj sjednici Jugosl. akad. znan. i umjet. dne 14. prosinca 1893) Ljetopis JAZU, 8 (1894) 87-124.
2. S. Brusina, Riba "mlijeko" u Dalmatinaca, Glasnik Hrv. naravosl. družtva, 4 (1889) 56-71.
   

J.B.

SPIRIDION BRUSINA
NARAVOSLOVNE CRTICE SA SJEVERO-ISTOÈNE OBALE JADRANSKOGA MORA

Zagreb, 1907-1908. god.

Dio èetvrti u tri nastavka

Sign. F V 33

Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

Popisati faunu ili floru nekog podruèja ili neke zemlje znaèi osigurati temeljni preduvjet za sva ostala složenija prouèavanja, iskorištavanja, zaštitu isl. Brusina je sebi postavio kao zadaæu sastaviti faunu Jadrana. S vremenom je vidio svu složenost takva pothvata, ali od njega nije odustajao pa je potkraj života u èetvrtom i posljednjem (specijalnom) prilogu svojih poznatih Naravoslovnih crtica sa sjevero-istoène obale Jadranskoga mora izmeðu ostalog, sastavio za tada najpotpuniji popis faune Jadranskoga mora, navodeæi èak 563 razlièite svojte krenjaka, spužava, žarnjaka, koralja, kolutiæavaca, mahovnjaka, ramenonožaca, bodljikaša, puževa, glavonožaca, rakova, riba, sisavaca i nekih uz more vezanih ptica.

Lit.

1. S. Brusina, Naravoslovne crtice sa sjevero-istoène obale Jadranskoga mora, Rad JAZU, knjiga 169, Zagreb, 1907, str. 195-251.
2. S. Brusina, Naravoslovne crtice sa sjevero-istoène obale Jadranskoga mora, Rad JAZU, knjiga 171, Zagreb, 1907, str. 43-228.
3. S. Brusina, Naravoslovne crtice sa sjevero-istoène obale Jadranskoga mora, Rad JAZU, knjiga 173, Zagreb, 1908, str. 1-31.
4. D. Zavodnik, Spiridion Brusina istraživaè Jadrana. Zadarska revija, 4-5 (1991) 73-79.
5. J. Balabaniæ, Prirodna znanost u istraživanjima, pothvatima i idejama prirodoslovca S. Brusine, Radovi Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, knjiga 3, Zagreb, 1993, str. 187-201.
   

J.B.

CHARLES DARWIN
PISMO SPIRIDIONU BRUSINI

Kent Down, svibanj, 1869. god.

pismo

inv. br. XV 48

Arhiv HAZU, Zagreb

Iste godine kad je u Hrvatskoj održano prvo predavanje o Darwinu i darvinizmu, 1869. god. (Vukotinoviæ, 1870) mladi hrvatski prirodoslovac i pristav u Narodnome zemaljskom muzeju u Zagrebu, Spiridion Brusina (1845-1905) pisao je, tada veæ znamenitom znanstveniku Charlesu Darwinu (1809-1882), a ubrzo nakon toga, u svibnju 1869, Darwin mu je odgovorio. To pismo pronaðeno je u prije desetak godina otkrivenoj Brusininoj ostavštini. Brusina je od velikog prirodoslovca bio zamolio njegovu fotografiju kako bi i njome uresio diplomu društva hrvatskih naravoslovaca što ga je kanio osnovati. Darwin mu je ovim pismom uzvratio poželjevši uspjeh buduæoj ustanovi (tj. Hrvatskome naravoslovnom družtvu). U prijevodu pismo glasi:

"Poštovani Gospodine. S velikim zadovoljstvom šaljem Vam fotografije Sir C. Lyella i Prof. Owena za koje mislim da se opæenito smatraju našim najizvrsnijim prirodoslovcima. Pridodajem, po Vašoj želji, i svoju fotografiju. S najboljim željama za uspjeh Vaše ustanove i uz osobito poštovanje ostajem Vaš Charles Darwin".

Lit.

1. S. Brusina, O postanku Hrv. naravoslovnog družtva, Glasnik Hrvat. naravosl. druž., Zagreb, I (1886) 1-28.
2. Lj. Vukotinoviæ, Tvorba i njezino trajanje, Rad JAZU, knjiga 11, Zagreb, 1870, str. 125-145.
3. J. Balabaniæ, Jedno stoljeæe Hrvatskoga prirodoslovnog društva, Zagreb, 1985.
   

J.B.

SPIRIDION BRUSINA

MOLBA KR. ZEMALJSKOJ VLADI ZA UTEMELJENJE DRUŠTVA HRVATSKIH NARAVOSLOVACA

Zagreb, 28. kolovoza 1885. god.

izvorna Molbenica

papir, 21 x 33,5cm

Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

Kronologija osnutka Hrv. naravoslovnog družtva. Prvi koji je pisao o potrebi takva društva u Hrvata bio je senjski kanonik i gimnazijski profesor prirodnih znanosti Viktor Mihailoviæ (1864), a zatim neovisno o njemu, S. Brusina u Zadru (1868). Godinu dana kasnije Brusina u Zagrebu s prijateljem, pravnikom, Gj. Kontakom, piše nacrt Pravila za jedno takvo društvo. Brusina je ponovno 1878. god. sastavio nova Pravila, ali do osnutka društva hrvatskih naravoslovaca ni tada ne dolazi. Glavni je tome razlog što je broj prirodoslovaca u Hrvata još bio premalen i, što je važnije, zacijelo još ne bijaše dovoljno onih koji bi financirali takav pothvat.

Izvorna je Molbenica Privremenog odbora za osnutak Hrv. naravoslovnog družtva Zemaljskoj vladi od 28. kolovoza 1885, s njenim otpisom od 15. listopada iste god. Molbenicu su potpisali Brusina, Pilar i Gavazzi, a otpis Vlade gradski naèelnik Badovinac.

J.B.

GLASNIK HRVATSKOGA NARAVOSLOVNOG DRUŽTVA

prvi znanstveni i struèni hrvatski prirodoslovni èasopis

Zagreb, 1886. god.

prvo godište èasopisa

Nacionalna i sveuèilišna biblioteka, Zagreb

Prva svrha Hrvatskoga naravoslovnog družtva utemeljenog 1885. bila je:

"Unapredjenje naravoslovnih znanosti u obæe a prouèavanje na poseb prirodnih odnošaja Dalmacije, Hrvatske i Slavonije..." (Paragraf 5. prvih Pravila). Bilo je predviðeno da æe društvo nastojati postiæi tu svoju prvu svrhu organiziranjem javnih predavanja, poduzimanjem "znanstvenih izleta" isl., ali je na prvom mjestu bilo predviðeno da æe HND "izdavati Glasnik hrvatskoga naravoslovnog družtva, a po moguænosti i drugih znanstvenih djela". Najvažnije èinjenice vezane uz ovaj èasopis dalekosežne važnosti: 1) to je prvi hrvatski znanstveni èasopis uopæe koji je izrijekom htio izdavanje rezultata istraživanja na svjetskim jezicima (latinski, francuski, engleski, talijanski...); 2) time se htjelo, i u tome uspjelo, uspostaviti osobito plodnu razmjenu èasopisa i knjiga sa svijetom; 3) Glasnik je bio ishodište Biološkog glasnika, kasnijega uglednog èasopisa Periodicum biologorum koji izlazi i danas, te Glasnika matematièkog, fizièkog i astronomskog.

Lit.

1. S. Brusina, O postanku Hrvatskoga naravoslovnog družtva. - Glasnik hrv. naravoslovnog družtva, I (1886) 1-28.
2. Ž. Dadiæ, Povijest egzaktnih znanosti u Hrvata, II, Sveuèilišna naklada Liber, Zagreb, 1982, str. 218-230.
3. V. Silobrèiæ, The 80th volume of our Journal, Periodicum biologorum, 80 (1978) 3-12.
4. J. Balabaniæ, The one hundredth birthday of our journal, Periodicum biologorum, 88: 2 (1986) 77-80.
   

J.B.

IZ BRUSININE KNJIŽNICE
IZVJEŠÆA OCEANOGRAFSKE EKSPEDICIJE KORVETOM "CHALLENGER" (1872-76)

Edinburgh,

tvrdo uvezane knjige, 32,5 x 27 cm

Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

Brusina je knjige Izvješæa oceanografske ekspedicije korvetom "Challenger" (1872-76) nabavio za muzejsku knjižnicu kao dar engleske vlade. Izvješæa su izašla u 32 velika sveska, k tome jedan znatno tanji svezak portreta sudionika ekspedicije koju je vodio istraživaè Wyville Thomson. Pretražen je gotovo cijeli Atlantski i Tihi ocean, te dio antarktièkih voda Indijskog oceana. Opskrbljena tada najmodernijim spravama ekspedicija je istraživala fizièka i kemijska svojstva mora na raznim dubinama, geologiju i biologiju oceana, struje, te je obavila razna meteorološka i magnetska mjerenja. Skupljene su bogate zbirke. To je ilustracija bogatstva što ga je S. Brusina u više od 30 godina djelovanja u Muzeju prikupio u vrlo vrijednoj knjižnici Hrvatskog narodnog zoološkog muzeja koju je iz temelja stvorio.

Lit.

1. V. Kochansky-Devidé, Povijest geoloških znanosti u Hrvatskoj II, Spiridion Brusina, Geološki vjesnik, 28 (1975) 333-347.
   

J.B.

SPIRIDION BRUSINA
DVA BIBLIOGRAFSKA PREGLEDA HRVATSKE ZOOLOGIJSKE LITERATURE

Zagreb, 1880, 1885. god.

faksimili (Lit. 1-2)

Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

Brusina je bio meðu rijetkima u nas koji su rano shvatili veliku važnost znanstvenih bibliografija. On je sebi i istraživaèima suvremenicima bitno pomogao popisavši iscrpno što je iz podruèja zoologije napisano u Hrvatskoj, ili od Hrvata izvan domovine, od poèetka 40-ih godina do potkraj 19. stoljeæa. Ovdje se navode dva takva rada, a ostale bibliografske jedinice su osobito u Glasniku hrv. naravoslovnog društva (npr. 1900).

Lit.

1. S. Brusina, Jedan decenium naše zoologièke literature, 1867-1877, Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, JAZU, knjiga 52, Zagreb, 1880, str. 190-272.
2. S. Brusina, Zoologija i Hrvati, (Zoološka bibliografija od god. 1842. do kraja god. 1885.), Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, JAZU, knjiga 80, Zagreb, 1885, str. 186-245.
   

J.B.

SPIRIDION BRUSINA
VLASTORUÈNI POPIS 13 SUDJELOVANJA NA ZNANSTVENIM SKUPOVIMA

Zagreb, oko 1900. god.

papir, bilješka, A4

Arhiv HAZU, Brusinina ostavština, Zagreb

Raspon Brusinine aktivnosti vidi se i iz ovog popisa gdje su kongresi, znanstveni skupovi i sl., gdje je obièno držao referat: Graz (1875), Salzburg (1881), Beè (1884), Pariz (1889), Budimpešta (1891), Moskva (1892, dva kongresa), Bordeaux (1895), Leyden (1895), Cambridge (1898), Sarajevo (1899), Pariz (1900)

J.B.

SPIRIDION BRUSINA
PISMO MALAKOLOŠKOG DRUŠTVA IZ LONDONA

London, 8.VI.1896. god.

papir, 15 cm x 17 cm

Sign. xv 48

Arhiv HAZU, Brusinina ostavština, Zagreb

Brusina je bio èlan mnogih uglednih znanstvenih društava i akademija. Ovdje je pismo koje mu je 8. lipnja 1896. uputilo londonsko Malakološko društvo moleæi njegov pristanak da ga se predloži i izabere za èlana.

J.B.

BRUSININA NAZOÈNOST U EUROPI NJEGOVA VREMENA

karte svijeta s oznakama nazoènosti

Hrvatski priridoslovni muzej, Zagreb

Iako je kapitalna djela Brusina objavio u Zagrebu, njegovi radovi tiskani su može se reæi u svim zoološkim i paleontološkim èasopisima Europe, koji su izlazili u petnaestak europskih gradova (Beè, Berlin, Frankfurt am Main, Moskva, Leiden, Budimpešta, Bruxelles, Pisa, itd.). Osobno je sudjelovao na mnogim zoološkim kongresima, i bio èlan mnogih europskih, pa èak i izvaneuropskih društava i akademija. Sve to govori o Brusini znanstveniku svjetskog znaèaja.

Z.J.P. i V.Š.

PRIJEDLOG U ÈLANSTVO AMERIÈKE AKADEMIJE ZNANOSTI
PISMO SPIRIDONU BRUSINI

Washington, 16. listopada 1877. god.

pismo, papir, 15 cm x 17 cm

Arhiv HAZU, Brusinina ostavština, Zagreb

Iz Državnog ureda za geološke i geografske premjere Države New York, iz Washingtona, Brusini javljaju da su ga predložili Prirodoslovnoj akademiji u Philadelphiji za dopisnog èlana te da je izabran jednoglasno.

J.B.

SPIRIDION BRUSINA
POPIS ÈLANSTVA STRUÈNIH I ZNANSTVENIH DRUŠTAVA

Zagreb, oko 1897. god.

autorova bilješka

Sign. XV 48/B II 25 c/20

Arhiv HAZU, Brusinina ostavština, Zagreb

J.B.

SPIRIDION BRUSINA

Zagreb, 1874. god.

fotografija (Lit. 2)

Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb,

Uveæana fotografija kanjona Zrmanje s Novigradskim morem i Brusinine rijeèi: Da su ove strane stranome svietu poznate pa da èovjek naðe u Novigradu i Obrovcu onih udobnosti koje putnik za zabavu traži, ne dvojim da bi svake godine ljudi vrvili da se dive onoj divoti prirode koju ne možemo perom opisivati. Brusina je prema tome vrlo rano osjetio važnost turizma o èemu svjedoè i ovaj odlomak iz Naravoslovnih crtica (1874).

Lit.

1. S. Brusina, Naravoslovne crtice, dio II, 1874, str. 5.
2. Zadarsko-kninska županija, Fotomonografija, Zadar, 1996.
   

J.B.

RATKO PETRIÆ
PLAKETA "BRUSINA"

Zagreb, 1985. god.

medalja, glava Brusine u profilu, bronca, 11x11cm uloženo u posebnu kutiju podloženu ukrasnim platnom

Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb

Hrvatsko prirodoslovno društvo prigodom proslave svoje stote obljetnice postojanja (1885-1985) prihvatilo je plaketu što ju je izradio akad. kipar Ratko Petriæ kao nagradu, koja je tada dodijeljena zaslužnim èlanovima Društva. Lik Brusine izabran je stoga što je Brusina bio glavni pokretaè i utemeljitelj Hrvatskoga naravoslovnog (od 1909. prirodoslovnog) družtva (društva).

J.B.