16 velikana hrvatskog prirodoslovlja

VLADIMIR PRELOG

Miljenko Dumiæ

"Osamstoto minu ljeto
Što je biju sa svih strana
Vjetar, vali i oluje
Sagnula se, prignula se
Na pijesku je
Al' još tu je."

"Zvonimirova laða", V. Nazor

Za one koji dobro poznaju Preloga, a i za one koji ga samo povremeno susreæu jedva se može vjerovati da æe Profesor uskoro navršiti 90 godina. Biti originalan i govoriti o njemu, još svježem, optimistiènom, iskrièavom, oštroumnom, duhovitom i nadasve skromnom èovjeku, zainteresiranom za glazbu, kazalište, literaturu i društvena zbivanja, pravom intelektualcu, jednom od najveæih organskih kemièara našeg stoljeæa, živoj povijesti kemije, koja, uzgred budi reèeno, još i sad, svakodnevno i toèno dolazi na posao, gotovo je nemoguæe.

A tko je Prelog? Tko li je taj gospodin koji se skriva iza famoznoga potpisa Pg. Roðen je 23. srpnja 1906. u Sarajevu, gdje je pohaðao osnovnu školu. Gimnaziju zapoèinje u Osijeku, a maturira u Zagrebu. Diplomira na Tehnièkoj visokoj školi u Pragu, gdje i doktorira 1929. Nakon šestogodišnje prakse kao voditelj laboratorija za proizvodnju finih kemikalija u Pragu, poèinje svoju akademsku karijeru na Tehnièkom fakultetu u Zagrebu, gdje od 1935. do 1940. djeluje kao docent, a od 1940. do 1941. god. kao izvanredni profesor organske kemije. Prosinca godine 1941. prelazi u laboratorij Lavoslava Ružièke na Eidgenössische Technische Hochschule (ETH) u Zürichu, gdje se na hijerarhijskoj ljestvici vrlo brzo uspinje i 1957. god. nasljeðuje Ružièku na mjestu predstojnika Instituta. Dograðuje i modernizira Institut, a uvoðenjem kolektivnog rukovodstva ga i demokratizira. Godine 1976. odlazi u mirovinu, a kako na ETH ne postoji status emeritus profesora, on upisuje daljnje semestre kao "Fachhörer" te tako aktivno radi sve do danas.

Godine 1933. oženio se Kamilom Vítek, s kojom ima sina Jana (1949).

Prelog voli cvijeæe i slatkiše. U naèelu ne pije alkoholna piæa. Srdaèan je i pristupaèan i voli druženje. Svojim duhovitim prièama i anegdotama o poznatim ljudima zna neumorno zabavljati društvo do u sitne sate. Ipak, Prelog najviše voli svoju kemiju, kojoj je prisegnuo objavljivanjem prvog znanstvenog rada veæ u petnaestoj godini života kao osjeèki gimnazijalac godine 1921. i s kojom je sretan sve do danas. Na njega se potpuno može primijeniti stara kineska poslovica: "Ako želiš biti sretan jednu veèer kupi bocu vina, jedan tjedan, zakolji prase, godinu dana, oženi se, ali ako želiš biti sretan cijeli život moraš voljeti svoj posao."

Prelog zaista voli svoj posao, koji je zakljuèno s godinom 1993. rezultirao s 24 patenta i 417 publikacija. On èesto ponavlja da je za uspjeh u poslu, neosporno, uz nešto talenta, potrebno i mnogo i marljivo raditi i imati mnogo, mnogo sreæe. Sreæe da imate dobrog uèitelja, dobre suradnike, razumijevanje sredine za rad koji radite i napokon sreæe da izaberete pravu temu. Temu koja nije ni mnogo zastarjela, ni mnogo ispred vremena u kojem živite. Za sebe skromno kaže da je upravo imao takvu sreæu, a teme istraživanja upravo je mijenjao u žiži vremena.

"The world is chiral and clinal;
enjoy the symmetry wherever you find it"
(V. Prelog).

Traženje simetrije i reda u svijetu kiralnih i asimetriènih kemijskih spojeva prožima cjelokupni Prelogov rad. Njegovo znanstveno znaèenje leži na podruèju organske kemije prirodnih spojeva i stereokemije organskih spojeva i reakcija.

Tako, nakon dolaska u Zagreb, godine 1935. osim antimikrobno djelotvornih sulfonamida, biciklièkih derivata i analoga kinuklidina, antimalarika kinina Prelog sa svojim suradnikom i dobrim prijateljem R. Seiwerthom sintetizira adamantan, èudesnu prirodnu tvar dijamantne graðe. Odmah uspostavlja èvrstu suradnju s malom kemijskom tvrtkom Kaštel, za koju patentira svoja otkriæa. Nakon Drugog svjetskog rata Kaštel prerasta u Plivu, gdje je veæina njegovih specijalizanata iz Hrvatske radila ili radi još i sad.

"From there on to Zürich he went
To continue his rapid ascent
Towards the brilliant career
Which has brought us all here..."
(Ch. Mislow).

U Zürichu, kamo dolazi prosinca 1941. god, doèekuje ga L. Ružièka. S njim poèinje izolaciju i odreðivanje strukture produkata životinjskog porijekla, uglavnom spojeva steroidne strukture. No, ubrzo slijedi svoj put. Od produkata biljnog porijekla, gdje se nadmeæe ili suraðuje s velikanima kao što su R. Robinson, H.G. Khorana, R.B. Woodward i D.H.R. Barton, prelazi na sinteze ciklièkih spojeva srednje velièine prstenova. Iz tih radova proizlaze temeljne postavke konformacijske analize, a od tuda se iznjedrio i danas dobro poznati fenomen sekundarnog deuterijskog izotopnog efekta. Slijede asimetriène sinteze, enzimatske reakcije, produkti mikrobnog porijekla te stereokemijske studije, temeljem kojih, s konceptualnim i topološkim te s P u CIP C(ahn)-I(ngold)-P(relogovim) pravilima za specifikaciju molekularnog kiraliteta, zaslužuje Nobelovu nagradu 1975. godine.

Nakon odlaska u mirovinu, 1976. godine, kako sam kaže, poèinje s ogranièenim brojem suradnika, gotovo iskljuèivo iz Zagreba, raditi na jednom uskom, ali, prema njegovim naèelima, brižljivo izabranom podruèju, podruèju prepoznavanja struktura i kompleksiranja, podruèju neobièno važnom za razumijevanje analognih biokemijskih procesa. Poèinje ga studijem enantioselektivnog kompleksiranja kiralnih amonijevih soli s desvalinoboromicinom. Slijedi razdjelna kromatografija i enantioselektivni transport soli kiralnih biogenih aminoalkohola, diamina i aminokiselina kroz tekuæe lipofilne membrane pomoæu etera vinske kiseline i fascinantnih kiralnih poli-(9,9'-spirobifluoren) krunastih etera. Posljednjim eksperimentalnim radom, u kojem kulminira prijedlog modela stereoselektivnog kompleksiranja estera vinske kiseline s aminoalkoholima, prikazan dijamantnom rešetkom, Prelogova su se radna podruèja prožela, a "Prelogov kotaè istraživanja" ponovo se vratio na poèetak, tj. na adamantan i njegovu dijamantnu strukturu.

Prelog je posebno vezan za našu sredinu iz koje je ponikao. To pokazuje ne samo broj suradnika iz Zagreba, koji borave u njegovu laboratoriju u Zürichu, veæ i njegovo èesto druženje s njima. On prati kako napreduju njegovi kolege, nasljednici i mlaði naraštaji "organièara" u Zagrebu. Posjeæuje Akademiju, Sveuèilište u Zagrebu i Osijeku, Institut "Ruðer Boškoviæ", Plivu, INU, Borovo i Hrvatsko kemijsko društvo. Poèasni je predsjednik "Ružièkinih dana", "Sastanaka kemièara Hrvatske" i Almae matris alumni. Daje intervjue za tisak, radio i televiziju. Gost je u Hetrichovoj TV emisiji "Srdaèno vaši". Poklanja knjige i èasopise iz osobne knjižnice svojoj bivšoj katedri na Fakultetu za kemijsko inženjerstvo i tehnologiju i HAZU. Ipak, dolasci na Zavod za organsku kemiju Fakulteta za kemijsko inženjerstvo i tehnologiju u Zagrebu, gdje je nekad radio, posebno su dirljivi, a tamo pohranjeni njegovi uzorci, pokriveni "gotovo istom" prašinom kao prije 50 godina, kada su sintetizirani, bude u njemu davne uspomene.

Prelog je agnostik, tolerantan prema svima, a jedino ne trpi militantne revnosnike svake vrste. Zato poèetkom domovinskog rata, i u osobnim kontaktima i u javnim medijima, diže svoj glas protiv zvjerstava i barbarstva. Ali u svim prosvjedima on je dosljedan sebi, jasan je i jednostavan, dostojanstven i ne daje povoda za bilo kakvo daljnje suprotstavljanje. To je takoðer jedna od njegovih životnih umješnosti. Jasnoæom i sigurnošæu izraza, bez obzira na to da li traži (moli) ili objašnjava nešto ili je pak neèim zasiæen, Prelog osvaja sugovornika. Osvojio je i mene, potpuno i bez ostatka.

Multimedijski obrađen velikan Vladimir Prelog, nalazi se u sklopu prezentacije "16 velikana hrvatskog prirodoslovlja"


POPIS
KATALOŠKIH
JEDINICA

VLADIMIR PRELOG, Zagreb, 1939. god., Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb

VLADIMIR PRELOG, S VLASTITIM UZORCIMA NAKON 45 GODINA, Zagreb, 1986. god., privatno vlasništvo

TKO JE VLADIMIR PRELOG, Zagreb, 1995. god., privatno vlasništvo

NAJVAŽNIJI DATUMI IZ PRELOGOVA ŽIVOTOPISA, Zagreb, 1995. god., privatno vlasništvo

PRELOG O PRELOGU, TV - EMISIJA I. HETRICHA "SRDAÈNO VAŠI", Zagreb, 1986. god., HTV, Zagreb

VLADIMIR PRELOG, 417 PUBLIKACIJA OD 1921. DO 1993. GODINE, Zagreb, 1995. god., privatno vlasništvo

PODRUÈJA ISTRAŽIVAÈKOG RADA V. PRELOGA, Zagreb, 1996. god., privatno vlasništvo

VLADIMIR PRELOG, EINE TITRIERVORRICHTUNG, Osijek, 1921. god., Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb; privatno vlasništvo

VLADIMIR PRELOG, DVANAESTOGODIŠNJI EKSPERIMENTATOR, Zagreb, 1918. god., Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb

VLADIMIR PRELOG, PRAŠKA FAZA, Prag, 1924.-1934. god., Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb; privatno vlasništvo

VLADIMIR PRELOG U ZAGREBU, Zagreb, 1935. god., Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb; privatno vlasništvo

VLADIMIR PRELOG, NERIJEŠENI PROBLEM, Prag, 1929. god., Zavod za organsku kemiju, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb

VITRINA S PRELOGOVIM UZORCIMA, Zagreb, 1935.-1941. god., Zavod za organsku kemiju, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb

VLADIMIR PRELOG, KNJIGA ANALIZA, Zagreb, 1935.-1941. god., Zavod za organsku kemiju, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb

VLADIMIR PRELOG, SINTEZA KINUKLIDINA, Zagreb, 1937. god., Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb

VLADIMIR PRELOG, SINTEZA ADAMANTANA, Zagreb, 1941. god., Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb

VLADIMIR PRELOG, USPOMENA NA OSNUTAK "KAŠTELOVA" ISTRAŽIVAÈKOG LABORATORIJA, Zürich, 1986. god., Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb

"KAŠTEL" - ORGANSKO KEMIJSKI LABORATORIJ, Zagreb, 1939. god., Pliva-Istraživaèki institut, Zagreb

PRELOGOVI PATENTI ZA "KAŠTEL", Zagreb, 1936-1938. god., Pliva-Istraživaèki institut, Patentna služba, Zagreb

STREPTAZOL-KININ TABLETE, Zagreb, 1939. god., Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb

ORGANSKA KEMIJA I. i II, Zagreb, 1942. god., Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb

PRELOGOVA ZAGREBAÈKA ŠKOLA ORGANSKE KEMIJE (1939), Zagreb, 1939. god., privatno vlasništvo

CHRISTOPHER MISLOW, VERSE FOR VLADO, USA, 1986. god., Centralna kemijska knjižnica, Zagreb

VLADIMIR PRELOG I LAVOSLAV RUŽIÈKA, IZOLACIJA, KARAKTERIZACIJA I SINTEZA 3--ANDROSTENOLA, Zürich, 1944. god., Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb; privatno vlasništvo

VLADIMIR PRELOG, STRUKTURA ALKALOIDA CEVINA, Zürich, 1954. god., Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb

MIRKO TERNBAH, SYNTHETISCHE VERSUCHE IN DER ERYTHRYNA-ALKALOID REIHE, Zürich, 1955. god., Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb

VLADIMIR PRELOG, ANTIBIOTICI - MIKROBNI METABOLITI, Zürich, 1955-1973. god., Pliva, d.d., Zagreb; Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb

VLADIMIR PRELOG, BOROMICIN, Zürich, 1971. god., Pliva-Istraživaèki institut, knjižnica, Zagreb

VLADIMIR PRELOG, PRSTENASTI SPOJEVI SREDNJE VELIÈINE, Zürich, 1947-1950. god., Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb

K. MISLOW, S. BORÈIÆ, V. PRELOG, SEKUNDARNI DEUTERIJSKI IZOTOPNI EFEKT, Zürich, 1957. god., Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb

PRELOGOVO PRAVILO, Zürich, 1953. god., Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb

PRELOGOVO PRAVILO, Zürich, 1956-1964. god., privatno vlasništvo

E.L. ELIEL, S.H. WILEN, L.N. MANDER, STEREOCHEMISTRY OF ORGANIC COMPOUNDS, Zürich, 1994. god., Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb

VLADIMIR PRELOG, TOPOLOŠKI ATLAS (SIMETRIJSKI KATALOG), Zürich, 1968. god., Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb

VLADIMIR PRELOG, CIP-PRAVILA, Zürich, 1966-1982. god., Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb; privatno vlasništvo

VLADIMIR PRELOG, IONOFORI IZ REDA POLI-(9,9'-SPIROBIFLUOREN) KRUNASTIH ETERA, Zürich, 1985. god., Pliva-Istraživaèki institut, knjižnica, Zagreb

VLADIMIR PRELOG, MODEL STEREOSELEKTIVNOG KOMPLEKSIRANJA, Zürich, 1989. god., Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb

VLADIMIR PRELOG, MEMOARSKA DJELA, Zürich, 1980-1991. god., Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb; privatno vlasništvo

VLADIMIR PRELOG, NOBELOVA NAGRADA, Stockholm, 1975. god., Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb

VLADIMIR PRELOG, CHIRALITY IN CHEMISTRY - NOBELOVO PREDAVANJE, Stockholm, 1975. god., Centralna kemijska knjižnica, Zagreb

LAVOSLAV RUŽIÈKA ÈESTITA VLADIMIRU PRELOGU NA NOBELOVOJ NAGRADI, Zürich, 1975. god., Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb

PRELOG I ZNANSTVENE INSTITUCIJE HRVATSKE, Zagreb, Osijek

PRELOG I INDUSTRIJA HRVATSKE, Zagreb, 1952/1973. god., privatno vlasništvo

PRELOGOVA ZAGREBAÈKA ŠKOLA ORGANSKE KEMIJE 1973. I 1989., Zagreb, 1973., 1989. god., privatno vlasništvo

NOBEL LAUREATES FOR PEACE IN CROATIA, Zagreb, 1992. god., privatno vlasništvo

DETALJAN OPIS KATALOŠKIH JEDINICA

VLADIMIR PRELOG

Zagreb, 1939. god.

Uramljena fotografija, A4

Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb

Crno-bijelu portret fotografiju V. Preloga izradio je godine 1939. majstor fotografije Tošo Dabac dok je V. Prelog radio na Tehnièkom fakultetu u Zagrebu




M.D.





VLADIMIR PRELOG
S VLASTITIM UZORCIMA NAKON 45 GODINA

Zagreb, 1986. god.

Neuramljena fotografija

Privatno vlasništvo (M. Dumiæ)

Prilikom posjeta Zavodu za organsku kemiju Tehnološkog fakulteta u Zagrebu, lipnja 1986, V. Prelog zainteresirano promatra uzorke supstancija koje je sam sintetizirao izmeðu 1936. i 1941, u vrijeme dok je radio na Tehnièkom fakultetu u Zagrebu.

Lit.

  1. M. Krèmar, Priroda 75: 1 (1986/87) 6.
  2. V. Prelog, Uspomene na osnutak Kaštelova istraživaèkog laboratorija 1936. godine, 50 godina znanstvenoistraživaèkog rada u Plivi, Bibliografija RO Pliva Istraživaèki institut, SOUR Pliva, Zagreb, 1986, str. 5.
  3. M. Dumiæ, Moje viðenje nobelovca Preloga kroz zajednièko druženje i rad, tekst predavanja održanog u Zagrebu u organizaciji Družbe "Braæa hrvatskog zmaja", 8. travnja 1994.



M.D.





TKO JE VLADIMIR PRELOG

Karakteristièan prikaz Vladimira Preloga u slici i rijeèi

Zagreb, 1995. god.

8 fotografija

Privatno vlasništvo (M. Dumiæ)

Tko je Vladimir Prelog? Je li to gospodin koji se skriva iza silhueta s lijevim i desnim licem i potpisa Vlado Prelog (1) ili onaj koji stoji iza famoznog Pg (2)? Je li to èovjek koji zaneseno objašnjava (3) ili moli za dopuštenje (4), koji nervozno gestikulira (5) ili kome je svega dosta (6)? Je li to profesor u bijeloj kuti (7) ili samouvjereni gospodin, koji prstom pokazuje na sebe i kaže: " Da, ja sam Prelog" (8)?

Iza svega se krije naš Prelog, koji jasnoæom izraza i sigurnošæu nastupa osvaja sugovornika, potpuno i bez ostatka.

Lit.

  1. M. Dumiæ, Moje viðenje nobelovca Preloga kroz zajednièko druženje i rad, tekst predavanja održanog u Zagrebu u organizaciji Družbe "Braæa hrvatskog zmaja, 8. travnja 1994.



M.D.





NAJVAŽNIJI DATUMI IZ PRELOGOVA ŽIVOTOPISA

Zagreb, 1995. god.

poster, A3

privatno vlasništvo (M. Dumiæ)

Vladimir Prelog roðen je 23. srpnja 1906. godine u Sarajevu, gdje je pohaðao osnovnu školu. Gimnaziju pohaða u Osijeku, a maturira u Zagrebu. Diplomira na Tehnièkoj visokoj školi u Pragu, gdje je i doktorirao 1929. god. Nakon šestogodišnje prakse kao voditelj laboratorija za proizvodnju finih kemikalija u Pragu, poèinje svoju akademsku karijeru u Zagrebu. Od 1935. do 1940. god. djeluje kao docent, a od 1940. do 1941. god. kao izvanredni profesor organske kemije na Tehnièkom fakultetu. Prosinca 1941. god. prelazi u laboratorij L. Ružièke na Eidgenössische Technische Hochschule (ETH) u Zürich, gdje se na hijerarhijskoj ljestvici vrlo brzo uspinje i 1957. god. nasljeðuje Ružièku na mjestu predstojnika Instituta. Dograðuje i modernizira Institut, a uvoðenjem kolektivnog rukovodstva ga i demokratizira. Godine 1976. odlazi u mirovinu. Kako na ETH ne postoji status emeritus profesora, on upisuje daljnje semestre kao "Fachhörer" te tako aktivno radi sve do danas.

Znanstveno znaèenje Preloga leži na podruèju organske kemije prirodnih spojeva i stereokemije organskih spojeva i reakcija, za što uz mnogobrojna priznanja širom svijeta dobiva 1975. god. i Nobelovu nagradu za kemiju.

Lit.

  1. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  2. D. Seebach, Nachr. Chem. Tech. Lab., 34 (1986) 8.
  3. W. Simon, Bulletin der Eidgenössischen Technischen Hochschule Zürich, 201 (1986) 36.
  4. A. Eschenmoser, Chimia, 40 (1986) 391.
  5. D. Arigoni, Chimia, 40 (1986) 279.



M.D.





PRELOG O PRELOGU
TV - EMISIJA I. HETRICHA "SRDAÈNO VAŠI"

Zagreb, 1986. god.

TV - emisija, oko 30 minuta

HTV, Zagreb

Tijekom Prelogova boravka u Zagrebu, lipnja 1986, snimio je I. Hetrich razgovor s V. Prelogom za emisiju "Srdaèno vaši", u kojem Prelog na svoj osebujan naèin progovara o sebi i svom radu.




M.D.





VLADIMIR PRELOG
417 PUBLIKACIJA OD 1921. DO 1993. GODINE

Zagreb, 1995. god.

poster, A4

privatno vlasništvo (M. Dumiæ)

Prikazana je raspodjela i više od 400 publikacija V. Preloga izmeðu 1921. i 1993. godine. Oni daju uvid u intenzitet Prelogova znanstvenog rada po godinama i fazama njegova stvaralaštva.

Potrebno je naglasiti da je Prelolog izmeðu 1935. i 1982. god. patentima zaštitio i 24 izuma.

Lit.

  1. D. Seebach, Nachr. Chem. Tech. Lab., 34 (1986) 8.
  2. Publications of Vladimir Prelog, Croat. Chem. Acta, 48 (1976) 209.
  3. M. Dumiæ, Moje viðenje nobelovca Preloga kroz zajednièko druženje i rad, tekst predavanja održanog u Zagrebu u organizaciji Družbe "Braæa hrvatskog zmaja", 8. travnja 1994.



M.D.





PODRUÈJA ISTRAŽIVAÈKOG RADA V. PRELOGA

Zagreb, 1996. god.

poster, A4

Privatno vlasništvo (M. Dumiæ)

Prelog èesto ponavlja da je za uspjeh u poslu, neosporno, uz nešto talenta potrebno i mnogo i marljivo raditi i imati mnogo, mnogo sreæe. Sreæe da imate dobrog uèitelja, dobre suradnike, razumijevanje sredine za rad koji obavljate i napokon sreæe da izaberete pravu temu. Temu, koja nije ni mnogo zastarjela, ni mnogo ispred vremena u kojem živite. Za sebe skromno kaže da je upravo imao takvu sreæu, a teme istraživanja (podruèja rada) upravo je mijenjao u žiži vremena.

Lit.

  1. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  2. V. Prelog, Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, knjiga 425, JAZU, Zagreb, 1986, str. 7.
  3. Publications of Vladimir Prelog, Croat. Chem. Acta, 48 (1976) 209.
  4. M. Dumiæ, Moje viðenje nobelovca Preloga kroz zajednièko druženje i rad, tekst predavanja održanog u Zagrebu u organizaciji Družbe "Braæa hrvatskog zmaja", 8. travnja 1994.
  5. T. Krèmar, Priroda, 75: 1 (1986/87) 3.



M.D.





VLADIMIR PRELOG
EINE TITRIERVORRICHTUNG

Prvi Prelogov rad

Osijek, 1921. god.

èasopis (Lit. 1), 33 x 27 x 7 cm

fotografija I. Kurije

Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb; privatno vlasništvo (M. Dumiæ)

Eine Titriervorrichtung je prvi rad koji je Prelog kao petnaestogodišnjak izradio pod vodstvom gimnazijskog profesora Ivana Kurije u Osijeku, i koji je objavio u tada uglednom èasopisu Chemiker Zeitung. Rad predstavlja opis modificirane aparature za titraciju.

Lit.

  1. V. Prelog, Chemiker Zeitung, 92 (1921) 736.
  2. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  3. V. Prelog, Rad Jugoslavenske akademije znanosti u umjetnosti, knjiga 425, JAZU, Zagreb, 1986, str. 7.
  4. Publications of Vladimir Prelog, Croat. Chem. Acta, 48 (1976) 209.



M.D.





VLADIMIR PRELOG
DVANAESTOGODIŠNJI EKSPERIMENTATOR

Zagreb, 1918. god.

Fotografija, A4 (Lit. 1)

Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb

Veæ kao dvanaestogodišnjak Prelog izvodi prve pokuse: destilira i kristalizira, razvija vodik i kisik i .....povremeno ošteæuje pokuæstvo.

Ovaj je pokus izveden samo za fotografa.

Lit.

  1. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991, str. 6.



M.D.





VLADIMIR PRELOG
PRAŠKA FAZA

Prag, 1924.-1934. god.

Fotografije R. Lukeša (Lit. 1.) i E. Votoèeka (Lit. 2.)

naslovnica (Lit. 5)

pismo I. kurije

Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb; privatno vlasništvo (R. Seiwerth)

Osamnaestgodišnji Prelog dolazi na studij u Prag na Kemijski odjel Èeške tehnièke visoke škole. Iz nezadovoljstva s prvim semestrima studija izvlaèi ga asistent R. Lukeš, koji ga uvodi u dragocjenu sistematiku organske kemije i kemijske literature. Diplomira 1928. god. a disertaciju na razjašnjenju konstitucije aglikona glikozida ramnokonvolvulina piše pod vodstvom ordinariusa E. Votoèeka. Vrlo brzo utvrðuje da aglikon predstavlja 3,12-dihidroksipalmitinsku kiselinu te doktorira veæ 1929. godine. Zapošljava se kod G.J. Drize kao voditelj laboratorija za pripremu laboratorijskih kemikalija, što mu omoguèava da se u slobodno vrijeme bavi istraživaèkim radom. Njegov je prvi istraživaèki izbor bio studij kemije alkaloida iz kore kininovca, što nastavlja kasnije u Zagrebu, pa èak i u Zürichu. Meðu ostalim u Pragu sintetizira i N-metil-bis-(kloroetil)amin, koji kasnije, pod imenom Antimit® (Pliva) nalazi primjenu u kemoterapiji raka. U Pragu objavljuje 26 radova. Za vrijeme boravka u Pragu u stalnom je pismenom kontaktu s gimnazijskim profesorom u Osijeku, I. Kurijom, kojem detaljno objašnjava svoje odnose, uspjehe i planove.

Lit.

  1. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991, str. 9.
  2. V. Prelog, Arh. Hem. Farm, 6 (1932) 151.
  3. Publications of Vladimir Prelog, Croat. Chem. Acta, 48 (1976) 209.
  4. V. Prelog, Rad Jugoslavenske akademije znanosti I umjetnosti, knjiga 425, JAZU, Zagreb, 1986, str. 7.
  5. V. Prelog, V. Štepán, Collect. Czek. Chem. Commun., 7 (1935) 93.



M.D.





VLADIMIR PRELOG U ZAGREBU

Zagreb, 1935. god.

poziv u Zagreb (Lit. 1)

fotografija: Prelog drži predavanje 1936. god.

Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb; privatno vlasništvo (R. Seiwerth)

Temeljem Prelogovih radova u Pragu, 1931. god. Ivan Marek poziva V. Preloga da ga, po njegovu odlasku u mirovinu, 1933. god, zamijeni i naslijedi na Katedri za organsku kemiju Tehnièkog fakulteta u Zagrebu. Prelog oduševljeno prihvaæa poziv. No pregovori o Prelogovu dolasku u Zagreb ne prolaze lako, jer su profesori Tehnièkog fakulteta odluèili popuniti dotiènu katedru sveuèilišnim docentom, a ne profesorom. Ipak, na nagovor V. Njegovana, Prelog preuzima u sijeènju 1935. Marekove dužnosti: predavanja, laboratorijske vježbe i ispite.

Lit.

  1. V. Prelog, Uspomene na osnutak Kaštelova istraživaèkog laboratorija 1936. godine, 50 godina znanstveno istraživaèkog rada u Plivi, Bibliografija RO Pliva, Istraživaèki institut, SOUR Pliva, Zagreb, 1986, str. 5.



M.D.





VLADIMIR PRELOG
NERIJEŠENI PROBLEM

Prag, 1929. god.

Zataljena ampula, 15 x 115 mm

Zavod za organsku kemiju, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, (Prelogova zbirka uzoraka), Zagreb

Pri izradi disertacije, nepoznati produkt oksidacije 3,12-dihidroksipalmitinske kiseline V. Prelog izolira u formi srebrne soli. Pohranjuje ga u zataljenu ampulu, tušem ispisuje etiketu i potpisuje karakteristiènim Pg, Prelogovim parafom i opæe poznatim sinonimom.

Lit.

  1. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  2. Publications of Vladimir Prelog, Croat. Chem. Acta, 48 (1976) 209.
  3. ....Hommage à " Pg ", Chimia, 40 (1986) 389.



M.D.





VITRINA S PRELOGOVIM UZORCIMA

Zagreb, 1935.-1941. god.

Otvorena vitrina s uzorcima kemikalija, 150 x 150 x 50 cm

Zavod za organsku kemiju, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, (Prelogova zbirka uzoraka) Zagreb

Vitrina sadrži uzorke supstancija koje je V. Prelog sa suradnicima sintetizirao i karakterizirao tijekom svoga voðenja Katedre za organsku kemiju Tehnièkog fakulteta u Zagrebu od 1935. do 1941. godine.

Lit.

  1. T. Krèmar, Priroda, 75: 1 (1986/87) 6.



M.D.





VLADIMIR PRELOG
KNJIGA ANALIZA

Zagreb, 1935.-1941. god.

Otvorena knjiga

Zavod za organsku kemiju, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, (Prelogova zbirka) Zagreb

U knjigu analiza upisivani su rezultati elementarnih analiza uzoraka svih supstancija koje je V. Prelog sa suradnicima sintetizirao tijekom svoga voðenja Katedre za organsku kemiju Tehnièkog fakulteta u Zagrebu od 1935. do 1941. god. Koliku je važnost Prelog pridavao tome govori i èinjenica da je rezultate analiza upisivao svojeruèno.




M.D.





VLADIMIR PRELOG
SINTEZA KINUKLIDINA

Zagreb, 1937. god.

naslovnica (Lit. 1.)

formule kuniklidina, kinina i desvinilkinina

Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb

Po dolasku u Zagreb 1935. god. V. Prelog, uz pomoæ suradnika, koje je uspio oduševiti organskom kemijom, i uz potporu male farmaceutske tvrtke "Kaštel", razvija intenzivnu istraživaèku aktivnost. Nastavlja u Pragu zapoèeti studij kemije alkaloida iz kore kininovca te u kratkom roku uspješno rješava sintezu kinuklidina, strukturnog elementa antimalarika kinina. S tim iskustvom sintetizira niz kinuklidinu sliènih premoštenih spojeva, uspijeva mu i parcijalna sinteza kinina, a desvinilkinin, koji je takoðer sintetiziran u njegovu laboratoriju, pokazivao je podjednako antimalarièno djelovanje kao i kinin.

Lit.

  1. V. Prelog, D. Kolbach, E. Cerkovnikov, A. Režek, M. Piantanida, Justus Liebigs Ann. Chem., 532 (1937) 69.
  2. A. Eschenmoser, Chimia, 40 (1986) 391.
  3. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  4. V. Prelog, Rad Jugoslavenske akademije znanosti I umjetnosti, knjiga 425, JAZU, Zagreb, 1986, str. 7.
  5. R. Seiwerth, Hrvat. znan. zb., 2 (1993) 107.



M.D.





VLADIMIR PRELOG
SINTEZA ADAMANTANA

Zagreb, 1941. god.

naslovnica (Lit. 1.)

shema sinteze (Lit. 1.)

dvodimenzionalne formule adamantana (Lit. 5)

modeli adamantana

uzorak adamantana

Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb

Ubrzo nakon izolacije iz nafte (1933) V. Prelog i R. Seiwerth prvi sintetiziraju adamantan, tu èudesnu prirodnu tvar dijamantu sliène strukture. Rješenje ovoga zahtjevnog problema znatno je podiglo ugled Preloga u tadašnjim znanstvenim krugovima. Znatno kasnije velik doprinos kemiji adamantanovih spojeva dao je Zdenko Majerski s Instituta Ruðer Boškoviæ u Zagrebu.

Lit.

  1. V. Prelog, R. Seiwerth, Chem. Ber., 74 (1941) 1644 i 1769.
  2. A. Eschenmoser, Chimia, 40 (1986) 391.
  3. W. Keller, H. Gerlach, Vom Adamantan zum Boromycin, Neue Zürher Zeitung, 278 (10. December 1975).
  4. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  5. R.E. Moore, Adamantane, u: Kirk-Othmer, Encyclopedia of Chemical Technology, 2nd Ed., Suppl., Vol. A-U, Interscience Publishers, New York, 1971, str. 1.



M.D.





VLADIMIR PRELOG
USPOMENA NA OSNUTAK "KAŠTELOVA" ISTRAŽIVAÈKOG LABORATORIJA

Zürich, 1986. god.

pismo (Lit. 1.)

Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb

Potišten lošom opremljenošæu Katedre za organsku kemiju Tehnièkog fakulteta, ubrzo po dolasku u Zagreb, 1936. god. Prelog prihvaæa ponuðenu mu suradnju male farmaceutske tvornice "Kaštel" na podruèju medicinske kemije. Osniva u "Kaštelu" istraživaèki odjel s kemijskim, farmakološkim i bakteriološkim laboratorijem. U Istraživaèki odjel prešli su V. Hahn, E. Rajner i E. Cerkovnikov kao kemièari, P. Štern kao farmakolog i J. Kolaèni kao bakteriolog. Time je Prelog postavio temelj organiziranoga znanstvenog rada u "Kaštelu" (preteèi današnje "Plive"), a to je zapravo zametak istraživaèkog instituta "Plive"

Lit.

  1. V. Prelog, Uspomene na osnutak Kaštelova istraživaèkog laboratorija 1936. godine, 50 godina znanstveno istraživaèkog rada u Plivi, Bibliografija RO Pliva Istraživaèki institut, SOUR Pliva, Zagreb, 1986, str. 5.
  2. R. Seiwerth, Hrvatski znanstveni zbornik, 2 (1993) 107.



M.D.





"KAŠTEL" - ORGANSKO KEMIJSKI LABORATORIJ

Zagreb, 1939. god.

Uokvirena crno bijela fotografija, 55 x 65 cm

Pliva-Istraživaèki institut, Zagreb

Prvi, kratkoroèni zadatak "Kaštelova " kemijskog laboratorija bio je nalaženje nove sinteze Domagkova Prontosila (4'-sulfanilamido-2,4-diaminoazobenzena), prvoga uspješnog sredstva protiv bakterijskih infekcija, tako da se ne povrijede postojeæa patentna prava. Naslovna fotogafija povijesni je dokument o opremljenosti takvog laboratorija, a ujedno prikazuje i mladog V. Hahna pri eksperimentu.

Lit.

  1. V. Prelog, Uspomene na osnutak Kaštelova istraživaèkog laboratorija 1936. godine, 50 godina znanstveno istraživaèkog rada u Plivi, Bibliografija RO Pliva Istraživaèki institut, SOUR Pliva, Zagreb, 1986, str. 5.
  2. B. Glunèiæ, K. Kovaèeviæ, N. Kujundžiæ, Praxis veterinaria, 34 (1986) 167.



M.D.





PRELOGOVI PATENTI ZA "KAŠTEL"

Zagreb, 1936-1938. god.

naslovnica patentnih spisa

Pliva-Istraživaèki institut, Patentna služba, Zagreb

Da ne povrijedi patentna prava vlasnika Prontosila, V. Prelog se odluèuje za pripravu Prontosilu srodnih, dotad nepoznatih, azo-boja. Upravo u to vrijeme dokazano je da djelatna tvar nije Prontosil veæ njegov metabolit sulfanilamid. Kako on nije podlijegao patentnoj zaštiti, "Kaštel" ga, na Prelogov prijedlog, odmah poèinje proizvoditi i stavlja ga na tržište pod imenom Streptazol. Ipak, Prelog patentira otopine sulfanilamida pogodne za injekcije, kao i postupke za izradu azo-boja, biciklièkih amina, kinuklidina i njegovih derivata te biciklièkih sulfonijevih soli.

Lit.

  1. V. Prelog, Uspomene na osnutak Kaštelova istraživaèkog laboratorija 1936. godine, 50 godina znanstveno istraživaèkog rada u Plivi, Bibliografija RO Pliva Istraživaèki institut, SOUR Pliva, Zagreb, 1986, str. 5.
  2. B. Glunèiæ, K. Kovaèeviæ, N. Kujundžiæ, Praxis veterinaria, 34 (1986) 167.



M.D.





STREPTAZOL-KININ TABLETE

Propagandni oglas

Zagreb, 1939. god.

Fotografija, A4 (Lit. 3.)

Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb

Streptazol dolazi na tržište veæ godine 1937. u razlièitim farmaceutskim pripravcima, pa i u obliku Streptazol-kinin tableta, koje su uveliko reklamirane. Ovaj oglas odraz je i stanja industrijskog dizajna godine 1939. u Zagrebu.

Lit.

  1. V. Prelog, Uspomene na osnutak "Kaštelova" istraživaèkog laboratorija 1936. godine, 50 godina znanstveno istraživaèkog rada u Plivi, Bibliografija RO Pliva Istraživaèki institut, SOUR Pliva, Zagreb, 1986, str. 5.
  2. B. Glunèiæ, K. Kovaèeviæ, N. Kujundžiæ, Praxis veterinaria, 34 (1986) 167.
  3. B. Glunèiæ, K. Kovaèeviæ, N. Kujundžiæ, Saopæenja, 35/36 (1989-1990) 116.



M.D.





ORGANSKA KEMIJA I. i II.

po predavanjima Vladimira Preloga

Zagreb, 1942. god.

Dvije knjige, 2x (29,5 x 20 x 1 cm)

Sign. C-18,1 i C-18,2

Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb

Djelatnost V. Preloga kao docenta, a zatim i kao profesora organske kemije na Tehnièkom fakultetu u Zagrebu imala je izvanredno znaèenje za razvoj i Katedre za organsku kemiju, i organske kemije u Hrvatskoj opæenito. Za razliku od dotadašnjeg, analitièkog poimanja organske kemije svoga prethodnika, I. Mareka, Prelog svoj rad i entuzijazam usmjerava k organskoj sintezi, a suvremeni pristup toj nadasve važnoj disciplini prenosi u svojim predavanjima na suradnike i studente.

Organska kemija I. i II. sastavljene su prema Prelogovim predavanjima i pisani su odraz njegove Zagrebaèke organsko-sintetske kemijske škole. To su jedini udžbenici koje je, iako posredno, napisao V. Prelog.

Lit.

  1. V. Prelog, Organska kemija I i II, U.S.S. Logor Tehnika, Tabor kemija, Zagreb, 1942.
  2. Lj. Duiæ, D. Turkalj, (ur.), Kemijsko-tehnološki studij, 1918-1989, Sveuèilište u Zagrebu, Tehnološki fakultet u Zagrebu, Zagreb 1989, str. 85.



M.D.





PRELOGOVA ZAGREBAÈKA ŠKOLA ORGANSKE KEMIJE (1939)

Zagreb, 1939. god.

fotografija

popis radova Zagrebaèke faze

privatno vlasništvo (R. Seiwerth)

Prelogova intenzivna istraživaèka aktivnost od 1935. do 1941. rezultirala je s 48 radova i 8 patenata i 5 disertacija izraðenih pod njegovim vodstvom. U godini 1941. Prelogova skupina, sa svojih 10 radova, bila je u uglednom èasopisu Berichte der Deutschen Chemischen Gesellschaft skupina s najviše radova. U to kratko vrijeme njegovi doktoranti i suradnici, sa Sveuèilišta i "Kaštela", stasaju u iskusne znanstvenike i nakon rata postaju sveuèilišnim profesorima (V. Hahn, E. Cerkovnikov, D. Kolbah, P. Štern, A. Režek, M. Proštenik i K. Balenoviæ), a drugi (E. Guštak, E. Rajner, Lj. Trinajstiæ i R. Seiwerth) zauzimaju vodeæe položaje u tvornici "Pliva" i njenom Istraživaèkom institutu ili pak u nekim drugim institucijama (M. Piantanida). Tako, zapravo, sve do danas utjeèu na razvoj naraštaja poslijeratnih kemièara u Hrvatskoj. Prilikom proslave Prelogova roðendana godine 1939. svi oni, skupljeni na jednom mjestu na Katedri za organsku kemiju Tehnièkog fakulteta, predstavljaju, u pravom smislu rijeèi, Prelogovu zagrebaèku školu organske kemije, koja živi sve do danas.

Lit.

  1. Lj. Duiæ, D. Turkalj, (ur.), Kemijsko-tehnološki studij, 1918-1989, Sveuèilište u Zagrebu, Tehnološki fakultet u Zagrebu, Zagreb 1989, str. 85.
  2. V. Prelog, Uspomene na osnutak "Kaštelova" istraživaèkog laboratorija 1936. godine, 50 godina znanstveno istraživaèkog rada u Plivi, Bibliografija RO Pliva Istraživaèki institut, SOUR Pliva, 1986, str. 5.
  3. R. Seiwerth, Hrvatski znanstveni zbornik, 2 (1993) 107.



M.D.





CHRISTOPHER MISLOW
VERSE FOR VLADO

USA, 1986. god.

èasopis (Lit. 1.)

Centralna kemijska knjižnica, Zagreb

Poèetkom rata Prelog dobiva poziv R. Kuhna i Njemaèkoga kemijskog društva na studijsko putovanje u Heidelberg, Njemaèka. Na proputovanju kroz Zürich L. Ružièka ga zaustavlja savjetom da prièeka do nastanka boljih vremena za put u Heidelberg. U Zagrebu ga na Katedri zamjenjuje R. Seiwerth, a kako se studijski boravak "odužio", on ga i nasljeðuje za sve vrijeme trajanja rata.

"Verse for Vlado" poklon su Prelogu za 80. roðendan od Christophera Mislowa, sina Kurta Mislowa, Prelogova suradnika i prijatelja i dobitnika prve Prelogove medalje. Nekoliko ovih citiranih stihova na plastièan i nadasve snažan naèin sažima Prelogov rad u Zagrebu i odlazak u novu sredinu, u Zürich.

Lit.

  1. Ch. Mislow, Verse for Vlado, Chimia, 40 (1986) 394.
  2. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  3. R. Seiwerth, Hrvatski znanstveni zbornik, 2 (1993) 107.



M.D.





VLADIMIR PRELOG I LAVOSLAV RUŽIÈKA
IZOLACIJA, KARAKTERIZACIJA I SINTEZA 3--ANDROSTENOLA

Zürich, 1944. god.

naslovnice (Lit. 4.-5.)

fotografija (Lit. 1.)

formule

propagandni oglasi za Andron

Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb; privatno vlasništvo (M. Dumiæ)

L. Ružièka zaustavlja V. Preloga na proputovanju kroz Zürich do nastanka boljih vremena za put u Heidelberg. Tu Prelog zapoèinje ponovo od poèetka, kao postdoktorant. Cijelo razdoblje rata karakterizira uska suradnja s Ružièkom. U to vrijeme bavi se izolacijom i odreðivanjem konstitucije prirodnih tvari iz ekstrakata mokraæe breðih kobila i svinjskih testisa. Tako je iz ovog potonjeg ekstrakta izoliran 3--hidroksi-16-androsten (3--androstenol), tvar znatno intenzivnijeg mirisa od, po svojoj strukturi bio vrlo sliènih cibetona i muškog hormona androsterona. Mnogo kasnije 3--androstenol nalazi primjenu u svinjogojstvu kao seksualni atraktant, a pronaðen je i u gljivama tartufima. Osamdesetih godina pojavili su se na tržištu i neki mirisi i (Andron-Jovan, Lydia-Dinely), koji sadrže 3--androstenol, i kojima muškarci postaju neodoljivi ženama i obrnuto. Prema sjeæanjima Preloga on nije opazio takva svojstva 3--androstenola.

Lit.

  1. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  2. V. Prelog, Rad Jugoslavenske akademije znanosti I umjetnosti, knjiga 425, JAZU, Zagreb, 1986, str. 7.
  3. R. Seiwerth, Hrvatski znanstveni zbornik, 2 (1993) 107.
  4. V. Prelog, L. Ružièka, Helv. Chim. Acta, 27 (1944) 61.
  5. V. Prelog, L. Ružièka, P. Wieland, Helv. Chim. Acta, 27 (1944) 66.



M.D.





VLADIMIR PRELOG
STRUKTURA ALKALOIDA CEVINA

Zürich, 1954. god.

formula cevina (Lit. 1.)

fotografije R.B. Woodworda, D.H.R. Bartona i M.M. Janota (Lit. 1.)

Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb

Nakon rata V. Prelog se sve više osamostaljuje. 1945. godine veæ je titularni, 1947. god. izvanredni, a od 1950. god. i redovni profesor na ETH, Zürich. Mijenja podruèje rada. S nekoliko suradnika doktoranada razjašnjava konstituciju i prostornu graðu niza, tada veæ duže poznatih, lako pristupaènih spojeva iz reda kina-, strihnos-, solanum-, veratrum-, eritrina- i drugih alkaloida. Na tom podruèju suraðuje (D.H.R. Barton, R.B. Woodward, H.G. Khorana, M.-M. Janot, O. Jeger) ili se natjeèe (R. Robinson) s najpoznatijim kemièarima onoga vremena, legendama organske kemije uopæe.

Odreðivanje strukture cevina i nekih srodnih alkaloida bio je jedan od najveæih Prelogovih izazova na podruèju alkaloida. Riješio ju je suradnji s Bartonom, Woodwordom i Jegerom, a od 13 asimetriènih C-atoma samo su konfiguraciju na jednom C-atomu riješili pogrešno.

Lit.

  1. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  2. V. Prelog, Rad Jugoslavenske akademije znanosti I umjetnosti, knjiga 425, JAZU, Zagreb, 1986, str. 7.
  3. R. Seiwerth, Hrvatski znanstveni zbornik, 2 (1993) 107.
  4. D.H.R. Barton, O. Jeger, V. Prelog, R.B. Woodward, Experientia, 10 (1954) 81



M.D.





MIRKO TERNBAH
SYNTHETISCHE VERSUCHE IN DER ERYTHRYNA-ALKALOID REIHE

Zürich, 1955. god.

disertacija, 170 x 235 x 5 mm

Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb

Disertacija Mirka Ternbaha, bivšeg asistenta prof. Cerkovnikova s Farmaceutskog fakulteta u Zagrebu, izraðena je pod Prelogovim vodstvom u Zürichu. Koreferent je bio L. Ružièka. Ona je zoran dokaz da je Prelog i u ovoj fazi svoga rada imao suradnike iz Hrvatske, èime je širio svoju "Zagrebaèku školu".

Lit.

  1. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  2. V. Prelog, Rad Jugoslavenske akademije znanosti I umjetnosti, knjiga 425, JAZU, Zagreb, 1986, str. 7.
  3. R. Seiwerth, Hrvatski znanstveni zbornik, 2 (1993) 107.
  4. M. Ternbah, Synthetische Versuche in der Erythryna-Alkaloid Reihe, Promotionsarbeit, ETH, Zürich, Tipografija, Zagreb, 1955.



M.D.





VLADIMIR PRELOG
ANTIBIOTICI - MIKROBNI METABOLITI

Zürich, 1955-1973. god.

prikaz formule

Uzorak Desferala®

Uzorak Rimactana®

Pliva, d.d., Zagreb; Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb

Prelog nasljeðuje L. Ružièku na mjestu predstojnika Instituta. Uvodi suvremene spektroskopske metode i rentgensku strukturnu analizu za identifikaciju spojeva. Mijenja podruèje rada. Mikrobne kulture pune su zanimljivih spojeva. Izolira i odreðuje strukture makrolida narbomicina, èiji degradacijski produkt, znan pod imenom Prelog-Djerassijev lakton, igra važnu ulogu kao meðuprodukt u sintezama makrolida. Zatim slijede makrotetrolid nonaktin, ehinomicin, antibiotik ferimicin i niz njemu strukturno srodnih ferioksamina te antibiotici rifamicini i boromicin. Iz ferioksamina B prireðen je desferioksamin B, a njegovu izvanrednu osobinu kompleksiranja željeza iskorištavaju hematolozi tvornice CIBA (antidot Desferal®). Iz cijele pak skupine rifamicina, rifamicin SV dolazi na tržište pod imenom Rifocin®, kemièari tvornica Lepetit i Ciba-Geigy naèinili su derivat rifampicin, koji danas dolazi na tržište kao tuberkulostatik Rimactan.®

Vjerni suradnik Preloga i nastavljaè ovog podruèja nakon Prelogova umirovljenja bio je W. Keller-Schierlein.

Lit.

  1. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  2. V. Prelog, Rad Jugoslavenske akademije znanosti I umjetnosti, knjiga 425, JAZU, Zagreb, 1986, str. 7.
  3. R. Seiwerth, Hrvatski znanstveni zbornik, 2 (1993) 107.
  4. D. Gottlieb, P.D. Shaw, (ur.), Antibiotics, Mechanism of Action, Vol. I, Springer-Verlag, Berlin, 1967, str. 415-426.
  5. W. Keller, H. Gerlach, Vom Adamantan zum Boromycin, Neue Zürher Zeitung, 278 (10. December), (1975).



M.D.





VLADIMIR PRELOG
BOROMICIN

Zürich, 1971. god.

naslovnica (Lit. 3.)

Pliva-Istraživaèki institut, knjižnica, Zagreb

Boromicin je prvi antibiotik i prvi prirodni spoj s atomom bora u svojoj strukturi. Prema konstitucijskoj formuli molekula boromicina sa 136 atoma može imati èak 262144 izomera. Prelog sa suradnicima, meðu kojima je bio i suradnik Plivina instituta, R. Marušiæ, uspješno je riješio i taj izazov.

Lit.

  1. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  2. W. Pache, Boromycin, J.H. Corcoran, F.E. Hahn, (ur.), Antibiotics, Mechanism of Action of Antimicrobial and Antitumor Agents, Vol. III, Springer-Verlag, Berlin, 1975, str. 585.
  3. J.D. Dunitz, D.M. Hawley, D. Mikloš, D.N.J. White, Yu. Berlin, R. Marušiæ, V. Prelog, Helv. Chim. Acta, 54 (1971) 1709.
  4. W. Keller, H. Gerlach, Vom Adamantan zum Boromycin, Neue Zürher Zeitung, 278 (10. December 1975).
  5. V. Prelog, Croat Chem. Acta, 48 (1976) 195.



M.D.





VLADIMIR PRELOG
PRSTENASTI SPOJEVI SREDNJE VELIÈINE

Zürich, 1947-1950. god.

prikaz metoda istraživanja prstenastih spojeva

Knjiga (Lit. 2.)

Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb

Istražujuæi hipotezu da li teško pristupaèni, cibetonu i muskonu srodni, bi- i triciklièki spojevi s 9-11 C-atoma u prstenu imaju sliène mirise, V. Prelog razvija temeljne studije tih srednjoèlanih ciklièkih spojeva, i s obzirom na moguænost njihove pripreme (aciloinska sinteza), i s obzirom na njihovu stabilnost i reaktivnost. Odreðuje granice Bredtovih pravila, uvodi tehniku izotopnog obilježavanja pri studiju tijeka reakcija i uoèava da se osobitosti ovih spojeva mogu shvatiti tek jednim novim, konceptualnim naèinom stereokemijskog razmatranja, konformacijskom analizom.

O svojim dostignuæima i važnosti mnogoèlanih prstenastih spojeva za teoretsku kemiju govorio je na poznatom prvom stoljetnom predavanju Kemijskog društva u Londonu 17. veljaèe 1949. god.

Lit.

  1. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  2. V. Prelog, Bedeutung der vielgliderigen Ringverbindungen für die theoretische organische Chemie, u: A. Todd (ur.), Perspectives in Organic Chemistry, Interscience Publishers, Inc, New York, 1953, str. 96.
  3. V. Prelog, L. Ružièka, P. Barman, L. Frenkiel, Helv. Chim. Acta, 31 (1948) 92.
  4. A. Eschenmoser, Chimia, 40 (1986) 391.
  5. V. Prelog, Pure Appl. Chem., 6 (1963) 545.



M.D.





K. MISLOW, S. BORÈIÆ, V. PRELOG
SEKUNDARNI DEUTERIJSKI IZOTOPNI EFEKT

Zürich, 1957. god.

naslovnica (Lit. 3.)

Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb

Uvoðenjem tehnike izotopnog obilježavanja pri studiju tijeka kemijskih reakcija, koje se iznjedrilo iz temeljnih studija o mnogoèlanim ciklièkim spojevima, Prelog postaje suosnivaèem primjene tehnike sekundarnoga deuterijskoga izotopnog efekta u studiju mehanizma kemijskih reakcija. S. Borèiæ prenosi ovu metodu u Zagreb te zajedno s D. Sunkom, a kasnije i K. Humskim, dalje razvija ovo podruèje fizikalne organske kemije (u jednom je razdoblju poznato kao Zagrebaèka škola).

Lit.

  1. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  2. E.A. Halevi, Secondary Isotope Effects, u: S.G. Cohen, A. Streitwieser, Jr., R.W. Taft (ur.), Progress in Physical Chemistry, Vol. 1, Interscience Publishers, New York, 1963, str. 109.
  3. K. Mislow, S. Borèiæ, V. Prelog, Helv. Chim. Acta, 40 (1957) 2477.



M.D.





PRELOGOVO PRAVILO

Sinteza atromlijeène kiseline

Zürich, 1953. god.

reakcijska shema (Lit. 1) + naslovnica (Lit. 4)

naslovnica (Lit. 5.)

kopija str. 142-143 (Lit. 2)

Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb

Stereokemijski pristup razmatranju spojeva i reakcija doveo je V. Preloga do studija asimetriènih McKenzijevih reakcija, u kojima, s optièki aktivnim alkoholom esterificirane -ketokarboksilne kiseline reagiraju s Grignardovim spojevima, a hidrolizom, kao produkt nastalih estera -hidroksikarboksilnih kiselina, nastaju optièki aktivne hidroksikiseline. Prelog uoèava formalne odnose izmeðu, takvim reakcijama nastalih stereoizomera i konfiguracije optièki aktivnih alkohola, koji pri tome služe kao pomoæni reagensi. U opširnom radu definira da napad reagensa na C-atom karbonilne skupine dolazi uvijek od strane manjeg supstituenta na kiralnom C-atomu alkohola, koji leže izvan ravnine papira.

Ova pravila nalaze se danas u svim udžbenicima pod imenom Prelogovo pravilo.

Lit.

  1. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  2. E.L. Eliel, S.H. Wilen, L.N. Mander, Stereochemistry of Organic Compounds, John Wiley & Sons, Inc., New York, 1994, str. 142-143.
  3. W. Bähr, H. Theobald, Organische Stereochemie, Begrife und Definitionen, Springer Verlag, Berlin, 1973, str, 77-79.
  4. V. Prelog, Helv. Chim Acta, 36 (1953) 308.
  5. V. Prelog, Curr. Cont., 24 (1989) 14.



M.D.





PRELOGOVO PRAVILO

Stereospecifiènost enzimatskih redukcija

Zürich, 1956-1964. god.

naslovnica (Lit. 2.)

shema i pretisak str. 56 (Lit. 4)

privatno vlasništvo (M. Dumiæ), (Lit. 4.)

Kao logièan nastavak radova na produktima mikrobnog porijekla i studija asimetriènih reakcija Prelog sustavno studira redukcije jednostavnih ketona djelovanjem mikroorganizama i enzima. Za to vrijeme donosi dalekosežne zakljuèke, prema kojima enzim (dehidrogenaza) otpušta ekvivalent hidridnog iona prema re-strani prokiralnog ketona. Ovo pravilo rabi se danas za predviðanje stereospecifiènosti bilo redukcija s mikroorganizmima, bilo s izoliranim enzimima.

Ova pravila nalaze se danas u struènoj i znanstvenoj literaturi pod imenom Prelogovo pravilo.

Lit.

  1. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  2. V. Prelog, Ind. Chim. Belg., (1962)1309.
  3. A. Eschenmoser, Chimia, 40 (1986) 391.
  4. D.H.G. Crout, M. Christen, Biotransformation in Organic Synthesis, u: R. Scheffold (ur.), Modern Synthetic Methods, Vol. 5, Springer Verlag, Berlin, 1989, str. 56.
  5. J.B. Jones, Illustrative Examples of Enzymes in Organic Synthesis, u: P.A. Frey (ur.), Mechanisms of Enzymatic Reactions, Elsevier, New York, 1986, str. 4.



M.D.





E.L. ELIEL, S.H. WILEN, L.N. MANDER
STEREOCHEMISTRY OF ORGANIC COMPOUNDS

Klyne-Prelog-ova nomenklatura konformacija

Zürich, 1994. god.

pretisak, str. 21 (Lit. 2)

prikaz formula

Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb

Konceptualnim pristupom stereokemiji mnogoèlanih prstenastih spojeva, V. Prelog otvara još jedno podruèje: konformacijsku analizu. Naime, za potanko lociranje atoma neke molekule nije dovoljno poznavati samo njene konstitucije i konfiguracije veæ i njene konformacije, tj. prostornog razmještaja atoma uvjetovanog slobodnom rotacijom oko svih jednostrukih vezova. Klyne i Prelog predložili su, još godine 1960, jednoznaènu i danas opæe prihvaæenu nomenklaturu konformacija nazvanu njihovim imenima.

Danas se V. Prelog smatra jednim od suosnivaèa konformacijske analize.

Lit.

  1. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  2. E.L. Eliel, S.H. Wilen, L.N. Mander, Stereochemistry of Organic Compounds, John Wiley & Sons, Inc., New York, 1994, str. 21.
  3. W. Bähr, H. Theobald, Organische Stereochemie, Begrife und Definitionen, Springer Verlag, Berlin, 1973, str. 54.
  4. R. Seiwerth, Hrvatski znanstveni zbornik, 2 (1993) 107.



M.D.





VLADIMIR PRELOG
TOPOLOŠKI ATLAS (SIMETRIJSKI KATALOG)

"The world is clinal and chiral, enjoy symmetry wherever you find it"

Zürich, 1968. god.

naslovnica (Lit. 3.)

Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb

Prelog uvodi naziv kemijska topologija za podruèje stereokemije koje se bavi geometrijskim svojstvima modela, tj. geometrijskim likovima koji predstavljaju trenutnu topografiju molekule. Jedno od najvažnijih molekulskih svojstava vezanih za topografiju je optièka aktivnost, kao posljedica geometrijskog svojstva poznatog pod nazivom kiralnost. Kako kiralnost nije ogranièena samo na trodimenzionalni prostor, nego je moguæa i u prostoru bilo kojih dimenzija, Prelog slaže katalog kiralnih i akiralnih geometrijskih likova, koji su izomorfni ili homomorfni s geometrijskim modelima. Pri konstrukciji takvoga kataloga razvija i novi pristup stereokemiji, koji se temelji na teoriji simpleksa. Snaga ovog pristupa nije samo u primjeni na stereokemiju, nego i za predviðanje nepoznatih molekula, koje su potom Prelog i suradnici sintetizirali (npr.: vespireni, dijastereoizomerni -feniletilaminski derivati s osi ili ravninom pseudoasimetrije te ciklostereoizomerni cikloheksaalanili ).

Ovaj konceptualni i topološki pristup izražava na neki naèin i opredjeljenje esteta Preloga u traženju sklada i simetrije u klinalnom i kiralnom svijetu molekula.

Lit.

  1. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  2. V. Prelog, Croat. Chem. Acta, 48 (1976) 195.
  3. V. Prelog, Chem. Brit., 1968 (1968) 382-387.
  4. N. Trinajstiæ, Kem. Ind., 25 (1976) 295.
  5. D. Seebach, Nachr. Chem. Tech. Lab., 34 (1986) 8.



M.D.





VLADIMIR PRELOG
CIP-PRAVILA

C(ahn) - I(ngold) - P(relog)-ov sistem pravila nomenklature stereoizomera

Zürich, 1966-1982. god.

naslovnice (Lit. 1.-4.)

prikaz CIP pravila

Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb; privatno vlasništvo (M. Dumiæ)

CIP je kratica za opæe prihvaæeni C(ahn) - I(ngold) - P(relog)-ov sistem pravila za dodjeljivanje deskriptora (R, S, M, P, r, s, m, p, E, Z) za jednoznaènu specifikaciju konfiguracije stereoizomera (pravila nomenklature stereoizomera). Nadopunili su ga V. Prelog i Helmchen godine 1982.

Prema mišljenju uredništva uglednog èasopisa Angewandte Chemie, s P u CIP - pravilima Prelog si je podigao spomenik još za života.

Konaèno, CIP-pravila zajedno s konceptualnim i topološkim dovode Preloga do Nobelove nagrade za doprinose stereokemiji.

Lit.

  1. R.S. Cahn, C.K. Ingold, V. Prelog, Experientia, 12 (1956) 81.
  2. R.S. Cahn, C.K. Ingold, V. Prelog, Angew. Chem., 78 (1966) 413.
  3. V. Prelog, G. Helmchen, Angew. Chem., 94 (1982) 614.
  4. A Guide to IUPAC Nomenclature of Organic Compounds, Recomendation 1993, Blackwell Scientific Publication, Oxford, 1993, str. 152.
  5. E.L. Eliel, S.H. Wilen, L.N. Mander, Stereochemistry of Organic Compounds, John Wiley & Sons, Inc., New York, 1994, str. 104.



M.D.





VLADIMIR PRELOG
IONOFORI IZ REDA POLI-(9,9'-SPIROBIFLUOREN) KRUNASTIH ETERA

Zürich, 1985. god.

naslovnica (Lit. 1.)

Pliva-Istraživaèki institut, knjižnica, Zagreb

Nakon odlaska u mirovinu 1976. god. poèinje Prelog s novim poletom i uz pomoæ suradnika, doktoranada ili postdoktoranada uglavnom iz Hrvatske (D. Bedekoviæ, M. Žiniæ, S, Mutak, M. Dumiæ) vlastitim sredstvima istraživati probleme sinteze ionofora, koji mogu enantioselektivno kompleksirati biogene aminokiseline, amino alkohole i diamine. U konkurenciji sa snažnim skupinama kao što su one D. Crama (SAD) i J.-M. Lehna (Francuska) postiže zavidne uspjehe. Jedan od njih je i sinteza kiralnih, ali visokosimetriènih ionofora iz reda poli-(9,9'-spirobifluoren) krunastih etera, koja je, kao "Kunststück", objavljena na naslovnoj strani rujanskog broja èasopisa Angewandte Chemie iz 1985. godine. Neki od njih predstavljaju rijetke primjere spojeva s C4 (52 èlana u prstenu), C6 (78 èlanova u prstenu) i C8 (èak 104 èlana u prstenu) simetrijom.

Lit.

  1. M. Dobler, M. Dumiæ, M. Egli, V. Prelog, Angewandte Chemie, 97: 9 (1985) 793.
  2. A. Eschenmoser, Chimia, 40 (1986) 391.
  3. D. Seebach, Nachr. Chem. Tech. Lab., 34 (1986) 8.
  4. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  5. J.F. Stoddart, Ciral Crown Ethers, u: E.L. Eliel, S.H. Wilen (ur.), Topics in Stereochemistry, Vol. 17, J. Wiley & Sons, New York, 1987, str. 207.



M.D.





VLADIMIR PRELOG
MODEL STEREOSELEKTIVNOG KOMPLEKSIRANJA

estera vinskih kiselina s aminoalkoholima

Zürich, 1989. god.

naslovnica i kolor fotografija (Lit. 1)

Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb

Ionofore iz reda estera vinskih kiselina razvio je Prelog takoðer sa suradnicima iz Hrvatske (Ž. Stojanac, K. Kovaèeviæ, M. Dumiæ, M. Kovaèeviæ), što je zaokruženo s dvije disetacije i nekoliko publikacija. Postignut je visoki stupanj enantioselektivnosti i visok stupanj enantioselektivnog transporta kroz tekuæe lipofilne membrane. Kao kruna svemu kulminirao je prijedlog modela enantioselektivnog kompleksiranja prikazanog dijamantnom strukturom. Upravo ovim, zadnjim eksperimentalnim radom, Prelogova su se radna podruèja prožela i "njegov kotaè istraživanja" ponovo se vratio na adamantan i njegovu dijamantnu strukturu.

Lit.

  1. V. Prelog, M. Kovaèeviæ, M. Egli, Angew. Chem., 101 (1989) 1173.
  2. V. Prelog, M. Dumiæ, Helv. Chim. Acta, 69 (1986) 5.
  3. V. Prelog, S. Mutak, K. Kovaèeviæ, Helv. Chim. Acta, 66 (1983) 2279.
  4. A. Eschenmoser, Chimia, 40 (1986) 391.
  5. D. Seebach, Nachr. Chem. Tech. Lab., 34 (1986) 8.



M.D.





VLADIMIR PRELOG
MEMOARSKA DJELA

Zürich, 1980-1991. god.

knjige (Lit. 3-4.)

Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb, (Lit 3.); privatno vlasništvo (M. Dumiæ), (Lit 4.)

Prelog se okušao i u memoarskim djelima. Zajedno s O. Jegerom napisao je životopis L. Ružièke (u prijevodu tiskan i u nas), kao i dva autobiografska djela. U njima na svojstven naèin komentira radove svoga prethodnika L. Ružièke i sebe, kao i okružje u kojem su nastajali.

Lit.

  1. V. Prelog, O. Jeger, Leopold Ruzicka, Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society, 26 (1980) 411.
  2. V. Prelog, O. Jeger, Lavoslav Ruzièka, (Preveo D. Fleš), Savez kemièara i tehnologa Hrvatske/Kemija u industriji, Zagreb, 1987.
  3. V. Prelog, My 132 Semesters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  4. V. Prelog, Neka razmišljanja nakon 118 semestara studija kemije, Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, knjiga 425, JAZU, Zagreb, 5 (1986) 7.
  5. R. Seiwerth, Hrvatski znanstveni zbornik, 2 (1993) 107.



M.D.





VLADIMIR PRELOG
NOBELOVA NAGRADA

Brzojav Švedske kraljevske akademije znanosti

Stockholm, 1975. god.

faksimil (Lit. 1.)

Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb

Švedska kraljevska akademija znanosti obavještava brzojavom V. Preloga da je sudobitnik Nobelove nagrade za kemiju za godinu 1975. "za njegova istraživanja stereokemije organskih molekula i reakcija", koju dijeli zajedno s J.W. Cornforthom "za njegov rad na stereokemiji enzimima kataliziranih reakcija"

Lit.

  1. T. Krèmar, Priroda, 75: 1 (1986/1987) 3.
  2. V. Prelog, My 132 Semesters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  3. A. Eschenmoser, Chimia, 40 (1986) 391.



M.D.





VLADIMIR PRELOG
CHIRALITY IN CHEMISTRY - NOBELOVO PREDAVANJE

Stockholm, 1975. god.

faksimil (Lit. 2.)

Centralna kemijska knjižnica, Zagreb

"Kiralnost u kemiji" naslov je predavanja koje je Prelog održao pri dodjeljivanju Nobelove nagrade 12. prosinca 1975. godine. Simpatièna djevojka Rassi (Rassi-maid, racemat), koju je za tu prigodu nacrtao švicarski slikar Hans Erni, predstavlja sve što Prelogu treba za razmatranje kiralnosti: ljudsku inteligenciju, lijevu i desnu ruku (najjednostavnije kiralne predmete našeg trodimenzionalnog prostora) te dva enantiomorfna (zrcalno simetrièna) tetraedra.

Lit.

  1. V. Prelog, My 132 Semesters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  2. A. Eschenmoser, Chimia, 40 (1986) 391.
  3. V. Prelog, Kiralnost u kemiji (pretisak), Croat. Chem. Acta, 48 (1976) 195.



M.D.





LAVOSLAV RUŽIÈKA ÈESTITA VLADIMIRU PRELOGU NA NOBELOVOJ NAGRADI

Zürich, 1975. god.

fotografija (Lit. 1.)

Pliva-Istraživaèki institut, Knjižnica, Zagreb

Osamdeset osmogodišnji Lavoslav Ružièka i sam dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1939. godine, èestita svom nasljedniku Prelogu na dobivenoj Nobelovoj nagradi.

Ovo se smatra jednom od najljepših i najdirljivijih fotografija koje postoje od naših slavnih kemièara-nobelovaca.

Lit.

  1. V. Prelog, My 132 Semesters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991, str. 85.
  2. A. Eschenmoser, Chimia, 40 (1986) 391.
  3. R. Seiwerth, Hrvatski znanstveni zbornik, 2 (1993) 107.



M.D.





PRELOG I ZNANSTVENE INSTITUCIJE HRVATSKE

faksimili poèasnog doktorata Sveuèilišta u Zagrebu (1989) i Osijeku (1954)

Zagreb, Osijek,

Za sve vrijeme Prelogova boravka na ETH u Zürichu kod njega su se specijalizirali mladi kemièari iz Hrvatske. Ali on je èesto bio rado viðen gost u domovini. Dobio je poèasne doktorate Sveuèilišta u Zagrebu i Osijeku i poèasni je èlan HAZU, kojoj je ostavio i dio svoga nasljedstva. Posjeæivao je Institut "Ruðer Boškoviæ", sudjelovao u raspravi o znanosti u nas, navraæao je na Prirodoslovno-matematièki fakultet u Zagrebu, a sa sjetom posjeæivao Tehnološki fakultet, Zavod za organsku kemiju, koji je napustio daleke 1941. godine.

Lit.

  1. V. Šunjiæ, Životni i znanstveni put Vladimira Preloga, tekst predavanja održanog u Zagrebu u organizaciji Družbe "Braæa hrvatskog zmaja", 8. travnja 1994.
  2. M. Dumiæ, Moje viðenje nobelovca Preloga kroz zajednièko druženje i rad, tekst predavanja održanog u Zagrebu u organizaciji Družbe "Braæa hrvatskog zmaja", 8. travnja 1994.
  3. R. Seiwerth, Hrvatski znanstveni zbornik, 2 (1993) 107.



M.D.





PRELOG I INDUSTRIJA HRVATSKE

Zagreb, 1952/1973. god.

fotografije

privatno vlasništvo (R. Seiwerth)

Posjeæivao je INU i Borovo, ali najdraži i sjetni bili su posjeti Plivi, tvornici, nasljednici "Kaštela", u kojem je još daleke 1936. postavio temelje organiziranoga istraživaèkog rada, a slobodno se može reæi i temelje sintetske proizvodnje. Fotografije su snimljene prilikom otvaranja Plivina instituta 1952. godine i posjeta 1973. godine.

Lit.

  1. V. Šunjiæ, Životni i znanstveni put Vladimira Preloga, tekst predavanja održanog u Zagrebu u organizaciji Družbe "Braæa hrvatskog zmaja", 8. travnja 1994.
  2. M. Dumiæ, Moje viðenje nobelovca Preloga kroz zajednièko druženje i rad, tekst predavanja održanog u Zagrebu u organizaciji Družbe "Braæa hrvatskog zmaja", 8. travnja 1994.
  3. R. Seiwerth, Hrvatski znanstveni zbornik, 2 (1993) 107.
  4. R. Seiwerth, Pliva Magazin, 10 (1994) 35.



M.D.





PRELOGOVA ZAGREBAÈKA ŠKOLA ORGANSKE KEMIJE 1973. I 1989.

Zagreb, 1973., 1989. god.

fotografije

privatno vlasništvo (R. Seiwerth) (1973.); (M. Dumiæ) (1989.)

Prelog sudjeluje na tradicionalnim bijenalnim "Sastancima hrvatskih kemièara" i "Ružièkinih dana". Posjeæuje uredništvo èasopisa Croatica Chemica Acta i prima Medalju Božo Težak, Hrvatskog kemijskog društva. Pri svakom posjetu staroj mu domovini Prelog se rado susreæe i neformalno druži sa svojim bivšim suradnicima, specijalizantima i doktorandima. Naraštaji hrvatskih kemièara suraðivali su na neki naèin s Vladimirom Prelogom. Na takvim susretima, kao u "Esplanadi" 1973. god. ili pak u Plivinom klubu 1989. god, mogli su se vidjeti na okupu i oni najstariji i oni najmlaði. I kao što reèe jedan od prvih Prelogovih suradnika, R. Seiwerth, "Prelogova zagrebaèka škola organske kemije dosad neprekidno radi i pomlaðuje se." A kako reèe dr. V. Šunjiæ: "Svi znanstvenici iz Hrvatske, koji su kod njega jedno vrijeme boravili, mogli su neposredno osjetiti njegov entuzijazam, potpunu predanost znanstvenom radu, ali i želju da u našu sredinu diseminira moderna znanja i aktualne znanstvene probleme. U tome pogledu je sigurno utjecao na sve nas koji smo boravili u laboratoriju na ETH, a naš uspjeh u širenju takvog pristupa znanstvenom radu i odnosu meðu kolegama mogu samo drugi ocijeniti."

Lit.

  1. V. Šunjiæ, Životni i znanstveni put Vladimira Preloga, tekst predavanja održanog u Zagrebu u organizaciji Družbe "Braæa hrvatskog zmaja", 8. travnja 1994.
  2. M. Dumiæ, Moje viðenje nobelovca Preloga kroz zajednièko druženje i rad, tekst predavanja održanog u Zagrebu u organizaciji Družbe "Braæa hrvatskog zmaja", 8. travnja 1994.
  3. R. Seiwerth, Hrvatski znanstveni zbornik, 2 (1993) 107.
  4. R. Seiwerth, Pliva Magazin, 10 (1994) 35.



M.D.





NOBEL LAUREATES FOR PEACE IN CROATIA

Zagreb, 1992. god.

potpis V. Preloga na apel za mir u Hrvatskoj

knjiga

privatno vlasništvo (G. Pifat-Mrzljak)

V. Prelog je cijelog života tiho i nenametljivo radio i vrlo rado, kao nitko dotad, diseminirao nove spoznaje u Hrvatsku. Priznanja za to dolaze i izvan struke. Poèasni je graðanin Zagreba i Osijeka, a u dva navrata dobiva i visoka državna odlikovanja. Domovinski rat duboko se dojmio osamdeset petogodišnjeg Preloga te èesto javno prosvjeduje. Zajedno s ostalim dobitnicima Nobelove nagrade piše peticije za mir u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a u najnovije vrijeme zahtijeva od švicarskih vlasti ukidanje viza za graðane Hrvatske.

Lit.

  1. V. Šunjiæ, Životni i znanstveni put Vladimira Preloga, tekst predavanja održanog u Zagrebu u organizaciji Družbe "Braæa hrvatskog zmaja", 8. travnja 1994.
  2. M. Dumiæ, Moje viðenje nobelovca Preloga kroz zajednièko druženje i rad, tekst predavanja održanog u Zagrebu u organizaciji Družbe "Braæa hrvatskog zmaja", 8. travnja 1994.
  3. R. Seiwerth, Hrvatski znanstveni zbornik, 2 (1993) 107.
  4. R. Seiwerth, PLIVA Magazin, 10 (1994) 35.
  5. Nobel Laureates for Peace in Croatia, G. Pifat-Mrzljak, (ur.), Sveuèilišna naklada, Zagreb, 1992.



M.D.