16 velikana hrvatskog prirodoslovlja

STJEPAN MOHOROVIÈIÆ
(1890-1980)
OTAC POZITRONIJA

Vladimir Paar

Radeæi kao gimnazijski profesor u Zagrebu, Stjepan Mohorovièiæ je 1934. godine u uglednom njemaèkom znanstvenom èasopisu Astronomische Nachrichten publicirao znanstveni rad u kojem je iznio hipotezu o pozitroniju (vezanom stanju elektrona i pozitrona), te predvidio njihovo postojanje na zvijezdama. Eksperimentalno je pozitronij otkrio Deutsch 1951. godine, a o dokazu za postojanje pozitronija na zvijezdama pomoæu svemirskog teleskopa raspravlja J.E. McClintock 1984. godine.

U èlanku u znanstvenom èasopisu Canadian Journal of Physics 1982. godine H.S.W. Massey (University College London) piše: "Iako je Mohorovièiæ raspravljao o moguæoj važnosti vezanog sustava elektrona i pozitrona u astrofizièkim okolnostima èak još 1934. godine,... prvi eksperimentalni dokaz dobiven je tek 1949. godine." U znanstvenom èasopisu Svensk Kemisk Tidskrift 1966. godine P.O. Kinell (Forskning Laboratorium Studsvik) piše: "Postojanje pozitronija predvidio je Mohorovièiæ još 1934. godine u svezi s razmatranjem spektara svemirskih maglica..." U revijalnom znanstvenom èasopisu Physics Reports 1982. godine A. S. Ghosh, N.C. Sil i P. Mandel (Physics Department Calcutta) pišu: "Takav vezani sustav pretskazao je 1934. godine Mohorovièiæ..." U znanstvenom èasopisu The Astrophysical Journal 1984. godine J.E. Mc Clintock (Massachusetts Institute of Technology) piše: "Mohorovièiæ (1934) je diskutirao o optièkom spektru pozitronija i sugerirao da bi ga se moglo opaziti u spektrima zvijezda". U znanstvenom èasopisu Physical Review 1986. godine S. Mrowczynski (JINR Dubna-Moskva) piše: "1934. godine Mohorovièiæ je sugerirao postojanje vezanog stanja elektrona i pozitrona". U znanstvenom èasopisu Applied Physics, 1974. godine S.J. Tao (The New England Institute) piše: "Pozitronij, atom koji se sastoji od pozitrona i elektrona, postulirao je Mohorovièiæ 1934. godine."

U èlanku u vodeæem svjetskom revijalnom znanstvnom èasopisu Reviews of Modern Physics 1874. godine, Arthur Rich (University of Michigan) kaže: "Moguænost postojanja pozitronija prvi je sugerirao Mohorovièiæ 1934. ...". U èlanku u znanstvenom èasopisu Il Nuovo Cimento 1975. godine P. Sen i C. Sen (State University of New York) kažu: "Otkad je Mohorovièiæ 1934. godine postulirao vezani sustav pozitron-elektron, ... slijedili su brojni drugi istraživaèi."

Do danas su u svijetu objavljene stotine znanstvenih publikacija o pozitroniju.

Stjepan Mohorovièiæ je postigao i neke znaèajne znanstvene rezultate iz geofizike, a posebice: a) uveo je novu metodu za analizu potresa i njome 1913. godine dao prvu neovisnu potvrdu teorije diskontinuiteta koji je 1910. godine otkrio njegov otac Andrija Mohorovièiæ. U standardnoj monografiji iz seizmologije An introduction to the theory of seismology 1985. godine K.E. Bullen i B.A. Bolt pišu: "1909. godine A. Mohorovièiæ je detektirao dva para P i S faza na seizmogramima potresa u dolini Kupe (Hrvatska)... Sliène parove faza našli su S. Mohorovièiæ i Gutenberg za dva njemaèka potresa." b) Stjepan Mohorovièiæ je 1927. godine objavio teoriju o postanku Mjeseca, u kojoj je prvi postavio hipotezu da Mjesec ima koru i Mohorovièiæev diskontinuitet. Ta hipoteza dokazana je 1969. godine kad je posada svemirskog broda "Apolo 11" postavila na Mjesecu seizmograf kojim su obavljena seizmièka mjerenja.

Stjepan Mohorovièiæ je od 1914. do 1962. godine objavio 41 znanstvenu publikaciju u uglednim stranim (pretežno njemaèkim) znanstvenim èasopisima, što je impresivan znanstveni opus. Sve do sredine šezdesetih godina, Stjepan Mohorovièiæ je po broju znanstvenih publikacija u meðunarodnim znanstvenim èasopisima bio najplodniji hrvatski fizièar.

No zbog svog temperamenta, osobnih i politièkih netaktiènosti i nepromišljenosti, ali zacijelo i zbog veza s nizom njemaèkih fizièara prije i tijekom 2. svjetskog rata, Mohorovièiæ nije u domovini stekao nikakve afirmacije za svoj znanstveni rad. Pritom mu je naškodilo i njegovo dugogodišnje osporavanje teorije relativnosti, iako su njegovi argumenti protiv Einsteinove teorije isprva bili strogo znanstveni. Nadalje, znanstveno ga je osamilo i to što nije slijedio znanstvene trendove moderne kvantne fizike.

Multimedijski obrađen velikan Stjepan Mohorovièiæ, nalazi se u sklopu prezentacije "16 velikana hrvatskog prirodoslovlja"


POPIS
KATALOŠKIH
JEDINICA

STJEPAN MOHOROVIÈIÆ, Zagreb, privatno vlasništvo

STJEPAN MOHOROVIÈIÆ, RAD U ASTRONOMISCHE NACHRICHTEN, Zagreb, 1934. god., Fizièki odsjek, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

P.O. KINELL, POSITRONIUM OCH MUONIUM, Švedska, 1966. god., Fizièki odsjek, Priridoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

J. GREEN I J. LEE, POSITRONIUM CHEMISTRY, SAD, 1966. god., Fizièki odsjek, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

S.J. TAO, POSITRONIUM IN MOLECULAR SUBSTANCES, SAD, 1974. god., Fizièki odsjek, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

P. SEN I C. SEN, NATURE OF 108 S AND 107 S LIFETIMES IN AL2O3, SAD, 1975. god., Fizièki odsjek, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

ARTHUR RICH, REVIEWS OF MODERN PHYSICS, SAD, 1981. god., Fizièki odsjek, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

A.S. GOSH, N.C. NIL I P. MANDAL, POSITRON - ATOM AND POSITRON-MOLECULE COLLISIONS, Indija, 1982. god., Fizièki odsjek, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

H.S.W. MASSEY, GASEOUS POSITRONICS - PAST, PRESENT AND FUTURE, Engleska, 1982. god., Fizièki odsjek, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

J.F. MC CLINTOCK, ON THE DETECTION OF POSITRONS VIA THE OPTICAL LINES OF POSITRONIUM, SAD, 1984. god., Fizièki odsjek, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

STANISLAV MROWCZYNSKI, INTERACTION OF ELEMENTARY ATOMS WITH MATTER, Rusija, 1986. god., Fizièki odsjek, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

K.E. BULLEN I B.A. BOLT, AN INTRODUCTION TO THE THEORY OF SEISMOLOGY, Engleska, 1985. god., Fizièki odsjek, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

STJEPAN MOHOROVIÈIÆ, RADOVI U GERLANDS BEITRÄGE ZUR GEOPHYSIK, Zagreb, 1914. i 1916. god., Fizièki odsjek, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

STJEPAN MOHOROVIÈIÆ, ÜBER NAHBEBEN UND ÜBER DIE KONSTITUTION DES ERD- UND MONDINNERN, Zagreb, 1927. god., Fizièki odsjek, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

IVAN HANNEBERG, STJEPAN MOHOROVIÈIÆ NA ŠKOLSKOM SATU ZEMLJOPISA, Zagreb, 1936. god., privatno vlasništvo

STJEPAN MOHOROVIÈIÆ, ŽIVOTOPIS, Zagreb, 1963. god., privatno vlasništvo

STJEPAN MOHOROVIÈIÆ, MATEMATIÈKA BILJEŽNICA, Zagreb, 1948. god., Astronomsko društvo "Istra", Pula

DETALJAN OPIS KATALOŠKIH JEDINICA

STJEPAN MOHOROVIÈIÆ

fotografija

Zagreb,

privatno vlasništvo (akademik Andro Mohorovièiæ)

Radeæi kao gimnazijski profesor u Zagrebu, Stjepan Mohorovièiæ je 1934. godine u uglednom njemaèkom znanstvenom èasopisu Astronomische Nachrichten publicirao znanstveni rad u kojem je iznio hipotezu o pozitroniju (vezanom stanju elektrona i pozitrona), te predvidio njihovo postojanje na zvijezdama. Eksperimentalno je pozitronij otkrio Deutsch 1951. godine, a o dokazu za postojanje pozitronija na zvijezdama pomoæu svemirskog teleskopa raspravlja J.E. McClintock 1984. godine.

Stjepan Mohorovièiæ je od 1914. do 1962. godine objavio 41 znanstvenu publikaciju u uglednim stranim (pretežno njemaèkim) znanstvenim èasopisima, što je impresivan znanstveni opus. Sve do sredine šezdesetih godina, Stjepan Mohorovièiæ je po broju znanstvenih publikacija u meðunarodnim znanstvenim èasopisima bio najplodniji hrvatski fizièar.



V.P.





STJEPAN MOHOROVIÈIÆ
RAD U ASTRONOMISCHE NACHRICHTEN

Zagreb, 1934. god.

Naslovnica, (Lit. 1)

Fotoportret

Fizièki odsjek, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

Radeæi kao gimnazijski profesor u Zagrebu, Stjepan Mohorovièiæ (1890-1980) je 1934. godine u uglednom njemaèkom znanstvenom èasopisu Astronomische Nachrichten 253 (1934) 94 publicirao znanstveni rad u kojem je, koristeæi se okvirom Bohrova modela, iznio hipotezu o postojanju pozitronija (vezanog stanja elektrona i pozitrona), te predskazao postojanje pozitronija na zvijezdama. Eksperimentalno je pozitronij otkrio Deutsch 1951. godine, a o dokazu za postojanje pozitronija na zvijezdama pomoæu novoga amerièkog svemirskog teleskopa raspravljao je J.E. McClintock 1984. godine. U èlanku u vodeæem svjetskom revijalnom znanstvnom èasopisu Reviews of Modern Physics 1874. godine, Arthur Rich (University of Michigan) kaže: "Moguænost postojanja pozitronija prvi je sugerirao Mohorovièiæ 1934. ...". U èlanku u znanstvenom èasopisu Il Nuovo Cimento 1975. godine P. Sen i C. Sen (State University of New York) kažu: "Otkad je Mohorovièiæ 1934. godine postulirao vezani sustav pozitron-elektron, ... slijedili su brojni drugi istraživaèi."

Do danas su u svijetu objavljene stotine znanstvenih publikacija o pozitroniju.

Lit.

  1. S. Mohorovièiæ, Astronomische Nachrichten, 253 (1934) 94.
  2. A. Rich, Rev. Mod. Phys., 53 (1981) 127.
  3. H. Galiæ, Priroda, 1 (1980) 30.
  4. V. Paar, Stjepan Mohorovièiæ - otac pozitronija, Hrvatski znanstveni zbornik, 2 (1993) 51-106.



V.P.





P.O. KINELL
POSITRONIUM OCH MUONIUM

odjek S. Mohorovièiæa u Svensk Kemisk Tidskrift

Švedska, 1966. god.

èlanak u Lit. 1, str. 645 i 663.

Fizièki odsjek, Priridoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

P.O. Kinell (Forskning Laboratorium Studsvik) u švedskom znanstvenom èasopisu Svensk Kemisk Tidskrift, na poèetku poglavlja "Positronium" piše: "Postojanje pozitronija predvidio je Mohorovièiæ (1) još 1934. godine u svezi s promatranjem spektara svemirskih maglica..."

Lit.

  1. P.O. Kinell, Positronium och muonium, Svensk Kemisk Tidskrift, 78 (1966) 644.



V.P.





J. GREEN I J. LEE
POSITRONIUM CHEMISTRY

SAD, 1966. god.

knjiga, str. 3

Fizièki odsjek, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

J. Green i J. Lee u znanstvenoj knjizi Positronium Chemistry kažu: "Moguæe postojanje vezanog stanja izmeðu pozitrona i elektrona predloženo je za objašnjenje spektara nekih svemirskih maglica (Mohorovièiæ, 1934)."

Lit.

  1. J. Green i J. Lee, Positronium Chemistry, Academic Press, New York, 1964.



V.P.





S.J. TAO
POSITRONIUM IN MOLECULAR SUBSTANCES

osvrt na Stjepana Mohorovièiæa

SAD, 1974. god.

èlanak (Lit. 1)

Fizièki odsjek, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

S.J. Tao (The New England Institute, Ridgefield, Connecticut) u njemaèkom znanstvenom èasopisu Applied Physics zapoèinje svoj èlanak "Positronium in Molecular Substances" ovako: "Pozitronij, atom koji se sastoji od pozitrona i elektrona, postulirao je Mohorovièiæ (1) 1934. godine...". U svom èlanku Tao raspravlja o važnoj primjenu pozitronija u istraživanju fundametalnih svojstava molekularnih tekuæina i èvrstih tijela.

Lit.

  1. S.J. Tao, Positronium in Molecular Substances, Appl. Phys., 3 (1974) 1.



V.P.





P. SEN I C. SEN
NATURE OF 108 S AND 107 S LIFETIMES IN AL2O3

SAD, 1975. god.

èlanak (Lit. 2)

Fizièki odsjek, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

P. Sen i C. Sen (State University of New York at Albany) u talijanskom znanstvenom èasopisu Il Nuovo Cimento poèinju svoj èlanak Nature of 108 s and 107 Lifetimes in Al2O3 ovako:

"Otkad je Mohorovièiæ 1934. godine postulirao vezani sustav pozitron-elektron,... a njegovo postojanje dokazao Deutsch (3) 1951. godine, slijedili su mnogobrojni istraživaèi..." U svom èlanku P. Sen i C. Sen raspravljaju utjecaj velièine èestice u prašku Al2O3 na stvaranje ortopozitronija". U popisu literature na prvom mjestu je Mohorovièiæev èlanak iz 1934.

Lit.

  1. P. Sen and C. Sen, Nature of 108 s and 107 Lifetimes in Al2O3, Il Nuovo Cimento, 29B (1975) 124.



V.P.





ARTHUR RICH
REVIEWS OF MODERN PHYSICS

SAD, 1981. god.

èlanak (Lit. 1)

Fizièki odsjek, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

Amerièki znanstveni èasopis Reviews of Modern Physics najugledniji je svjetski znanstveni èasopis za revijalne prikaze znaèajnih znanstvenih otkriæa. 1981. godine je amerièki znanstvenik Arthur Rich (University of Michigan, SAD) u tom èasopisu objavio publikaciju "Recent Experimental Advances in Positronium Research"

Na str. 130 Rich poèinje poglavlje "Kvalitativni uvod u Ps sustav" ovako:

"Pozitronij je vezano stanje elektrona i pozitrona. Moguænost njegova postojanja prvi je iznio Mohorovièiæ 1934. godine." (U originalu: "The possibility of its existence was first suggested by Mohorovièiæ in 1934.")

U tablici 1 na str. 128-130 Rich daje povijesni pregled glavnih znanstvenih otkriæa na polju istraživanja pozitronija. Rich navodi 41 najvažnije otkriæe u svezi pozitronija. Prva èetiri otkriæa su:

1930. P.A.M. Dirac: Predviðanje antimaterije;

1931. H. Weyl: Pozitron = pozitivni elektron;

1933. C.D. Anderson: Eksperimentalno otkriæe pozitrona;

1934. S. Mohorovièiæ: Postuliranje moguæeg postojanja pozitronija.

Britanski fizièar P.A.M. Dirac (nobelovac), njemaèki fizièar H. Weyl i amerièki fizièar C.D. Anderson (nobelovac) spadaju meðu najveæe fizièare 20. stoljeæa.

Lit.

  1. A. Rich, Reviews of Modern Physics, 53 (1981) 127.
  2. V. Paar, Stjepan Mohorovièiæ - otac pozitronija, Hrvatski znanstveni zbornik 2(1993) 51.



V.P.





A.S. GOSH, N.C. NIL I P. MANDAL
POSITRON - ATOM AND POSITRON-MOLECULE COLLISIONS

citiranje Stjepana Mohorovièiæa

Indija, 1982. god.

èlanak (Lit. 1) str. 381

Fizièki odsjek, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

A.S. Gosh, N.C. Nil i P. Mandal (University of Calcutta, Indija) u nizozemskom znanstvenom èasopisu Physics Reports pri razmatranju tvorbe pozitronija u srazu pozitrona i atoma pišu: "Taj" "egzotièni" atom koji se sastoji od para elektrona i pozitrona u stanju dinamièke ravnoteže... Takav vezani sustav predskazao je 1934. Mohorovièiæ."

Lit.

  1. A.S. Ghosh, N.C. Nil i P.Mandal, Physics Reports, 87 (1982) 313.



V.P.





H.S.W. MASSEY
GASEOUS POSITRONICS - PAST, PRESENT AND FUTURE

osvrt na Stjepana Mohorovièiæa

Engleska, 1982. god.

èlanak (Lit. 1) str. 461

Fizièki odsjek, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

H.S.W. Massey (University College London) u kanadskom znanstvenom èasopisu Canadian Journal of Physics istièe da je Mohorovièiæ razmatrao moguæu važnost pozitronija u astrofizièkim okolnostima još 1934. godine, a da je prvi eksperimentalni dokaz njegova postojanja dobiven tek 1949 godine. U svojoj publikaciji Massey raspravlja važnost pozitronija u plinovitoj sredini.

Lit.

  1. H.S.W. Massey, Gaseous Positronics - Past, Present and Future, Canadian Journal of Physics, 60 (1982) 461.



V.P.





J.F. MC CLINTOCK
ON THE DETECTION OF POSITRONS VIA THE OPTICAL LINES OF POSITRONIUM

osvrt na Stjepana Mohorovièiæa

SAD, 1984. god.

èlanak (Lit. 1)

Fizièki odsjek, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

Jeffrey E. McClintock (Massachusetts Institute of Technology, SAD) u amerièkom znanstvenom èasopisu Astrophysical Journal piše: "Dvije godine nakon otkriæa pozitrona, Mohorovièiæ (1934) raspravlja o optièkom spektru pozitronija i sugerira da bi se mogao nalaziti u spektrima zvijezda. Èini se da se tijekom proteklih 50 godina Mohorovièiæev prijedlog nije odrazio u literaturi i nije bilo drugih prijedloga da se otkriju rekombinacijske linije pozitronija na nebeskim tijelima."

McClintock raspravlja o moguænosti da se pomoæu amerièkog svemirskog teleskopa ostvari stara Mohorovièiæeva ideja.

Lit.

  1. J.E. McClintock, On the detection of positrons via the optical lines of positronium, Astrophysical Journal, 282 (1984) 291.



V.P.





STANISLAV MROWCZYNSKI
INTERACTION OF ELEMENTARY ATOMS WITH MATTER

osvrt na Stjepana Mohorovièiæa

Rusija, 1986. god.

èlanak (Lit. 1)

Fizièki odsjek, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

S. Mrowczynski (JINR, Dubna, Moskva, Rusija) objavio je 1986. godine èlanak Interaction of Elementary Atoms with Matter u amerièkom znanstvenom èasopisu Physical Review. Èlanak poèinje sljedeæim tekstom:

"Povijest elementarnih atoma, tj. Coulombovih vezanih stanja dviju elementarnih èestica zapoèela je uskoro po otkriæu pozitrona. Godine 1934. Mohorovièiæ je sugerirao postojanje vezanog stanja elektrona i pozitrona. Pozitronij je eksperimentalno otkrio Deutsch, koji je istraživao anihilaciju pozitrona u plinovima..."

Lit.

  1. S. Mrowczynski, Physical Review, A33 (1986) 1549.



V.P.





K.E. BULLEN I B.A. BOLT
AN INTRODUCTION TO THE THEORY OF SEISMOLOGY

Stjepan Mohorovièiæ u geofizici

Engleska, 1985. god.

naslovnica knjige i str. 310

Fizièki odsjek, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

U standardnoj znanstvenoj monografiji: K.E. Bullen and B.A. Bolt, An Introduction to the Theory of Seismology (Cambridge University Press, Cambridge, 1985) stoji: "1909. godine A. Mohorovièiæ utvrdio je dva razlièita para P i S faza na seizmogramima potresa u dolini Kupe (Hrvatska). Sliène parove faza našli su S. Mohorovièiæ i B. Gutenberg za dva njemaèka potresa." To je prva neovisna potvrda Mohorovièiæevog diskontinuiteta koji je ranije otkrio njegov otac Andrija Mohorovièiæ.

Lit.

  1. K.E. Bullen, B.A. Bolt, An introduction to the theory of seismology, Cambridge University Press, Cambridge, London, New York, 1985.



V.P.





STJEPAN MOHOROVIÈIÆ
RADOVI U GERLANDS BEITRÄGE ZUR GEOPHYSIK

Zagreb, 1914. i 1916. god.

Naslovnice èasopisa i naslovnice èlanaka (iz Lit. 1. i 2.)

Fizièki odsjek, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

Stjepan Mohorovièiæ je uveo novu matematièku metodu za analizu potresa i pomoæu nje je 1913. godine dao prvu neovisnu potvrdu Mohorovièiæeva diskontinuiteta koji je 1909. godine otkrio njegov otac Andrija. O metodi Stjepana Mohorovièiæa jedan od istaknutih geofizièara tog vremena Harold Jeffreys (Cambridge) je kazao da ima "znaèajnu matematièku eleganciju". Kasnije je Stjepan Mohorovièiæ pomoæu svoje metode istražio južnonjemaèki i japanski potres 1923. godine.

Lit.

  1. S.Mohorovièiæ, Die reduzierte Laufzeitkurve und die Abhängigkeit der Herdtiefe eines Bebens von der Entfernung des Inflexionspunktes der primaren Laufzeitkurve. I. Mitteilung: Die Ausbreitung der Erdbebenstrahlen in der obersten Schichten der Erde, Gerlands Beiträge zur Geophysik, 13 (1914) 217.
  2. S. Mohorvièiæ, Die reduzierte Laufzeitkurve und die Abhängigkeit der Herdtiefe eines Bebens von der Entfernung des Inflexionspunktes der primaren Laufzeitkurve. II. Mitteilung: Die Ausbreitung der Erdbebenstrahlen in den tiefen Schichten der Erde, Gerlands Beiträge zur Geophysik 14(1916) 187.



V.P.





STJEPAN MOHOROVIÈIÆ
ÜBER NAHBEBEN UND ÜBER DIE KONSTITUTION DES ERD- UND MONDINNERN

Mohorovièiæeva teorija o graði unutrašnjosti Mjeseca

Zagreb, 1927. god.

èlanak (Lit. 1)

naslovnica i 3 str. (180, 181, 226)

Fizièki odsjek, Prirodoslovno-matematièki fakultet, Zagreb

Stjepan Mohorovièiæ je 1927. godine u uglednom njemaèkom znanstvenom èasopisu Gerlands Beiträge zur Geophysik objavio svoju teoriju o postanku i graði unutrašnjosti Mjeseca.

U tom radu prvi je postavio hipotezu da Mjesec ima koru i Mohorovièiæev diskontinuitet. Ta hipoteza je dokazana 1969. godine pomoæu seizmografa kojeg je na Mjesecu postavila posada svemirskog broda "Apolo 11".

Lit.

  1. S. Mohorovièiæ, Über Nahbeben und über die Konstitution des Erd - und Mondinnern, Gerlands Beiträge zur Geophysik, 17 (1927) 180.



V.P.





IVAN HANNEBERG
STJEPAN MOHOROVIÈIÆ NA ŠKOLSKOM SATU ZEMLJOPISA

Zagreb, 1936. god.

originalni crtež

privatno vlasništvo (Dr. Goran Ivaniševiæ)

Crtež: Stjepan Mohorovièiæ uz dalekozor na satu zemljopisa u 1. klasiènoj gimnaziji. Nacrtao Ivan Henneberg, uèenik 4b razreda 20.03.1936. godine.



V.P.





STJEPAN MOHOROVIÈIÆ
ŽIVOTOPIS

Zagreb, 1963. god.

autograf

privatno vlasništvo (Dr. Goran Ivaniševiæ)

Životopis koji je Stjepan Mohorovièiæ priložio svojoj molbi da mu se prizna da se u slobodno vrijeme bavio znanstvenim radom, što bi prema tadašnjem zakonu uveæalo njegovu mirovinu. Molba mu je bila odbijena.



V.P.





STJEPAN MOHOROVIÈIÆ
MATEMATIÈKA BILJEŽNICA

Zagreb, 1948. god.

originalni dokument, A4

Astronomsko društvo "Istra", Pula

Istrgnut list iz matematièke bilježnice Stjepana Mohorovièiæa gdje opisuje kako se odreðuje visina meteora.

Lit.

  1. neobjavljeno



V.P.