Ove školske godine (2011./12.) predajem u 5., 6. i 8. razredu. Ovdje možete naći moje godišnje planove koji opisuju kojim redoslijedom obrađujem gradivo, koliko otprilike vremena trošim na što, a možete uočiti i neke detalje kojima pridajem pažnju a kojima u našem programu (na stranicama MZOŠ-a) i udžbenicima možda i nije poklonjena dovoljna pažnja (bar po mom mišljenju). A onda je pitanje i koliko u nastavi tome pridajemo pažnju. Meni je trebalo nekoliko godina rada da polovim što gdje treba ubaciti (a što u udžbeniku ne piše), a još i sad istražujem i mijenjam to kako radim...  Mišljenja sam da to nije u redu, jer, dakle, svaki nastavnik početnik iznova mora prolaziti te probleme, što znači da za njegove učenike nastava nije toliko kvalitetna koliko bi mogla biti kad bi stvari bile uređenije već kod pisanja udžbenika, dakle na nekom višem (zajedničkom) nivou. A pitanje je i koliko će tko od nas brzo uspjeti uočiti gdje što nedostaje i kako to popuniti. Evo, ja rupe popunjavam i nakon 18 godina rada...

Je li to propust naših metodičara (od kojih se baš i ne čuje da nam pričaju o tome; vide li oni te propuste?)? Ili povjerenstva koje odobrava udžbenike? Ili i jednih i drugih? (Možda i nekog trećeg?)

 

Često se realizacija u mojoj nastavi dosta razlikuje od samog plana, u smislu da nerijetko na nešto potrošim više ili manje sati od predviđenog. To je normalno. (Doduše, činjenica je da bih svugdje trebala više vremena za kvalitetnu realizaciju, no van okvira od 140 sati ne možemo...)

 

Mjesečne planove ne objavljujem jer, iskreno, ja ih uopće ne trebam. To je nužno zlo koje trebam napraviti (i napravim) jer se uvođenjem HNOS-a uvelo i to, ali za mene je to obično ispunjavanje papira bez kojega svoju nastavu mogu jednako dobro napraviti. Zapravo bih još kvalitetnije mogla bez tog papira, jer me nervira što moram pisati nešto što mi ne treba i gubiti vrijeme na to, a i sputava me što bih se nakon toga trebala držati toga što piše na papiru, a to je opet nemoguće. I - čemu taj papir onda, kad i bez njega znam okvire u kojima sam taj mjesec?

No, da ne bi bilo zabune, ja ne tvrdim da je svim nastavnicima nepotrebno raditi mjesečni plan. Različiti smo! Netko se je naviknuo (kao ja) na izradu godišnjeg, i onda bez dodatnog zapisivanja na papir to prilagođava konkretnom stanju u nastavi, dok će netko drugi osjećati da je mjesečni plan ono u skladu sa čime on lako radi, a godišnji mu je možda nepotreban... I to je normalno. Bilo bi dobro da nas ne muče s nepotrebnom papirologijom i da nam dopuste da svatko radi onako kako će si olakšati posao. I da ne ispisujemo masu nepotrebnih papira (malo ekologije ne bi škodilo).

 

I još jedna napomena: prijašnjih sam godina godišnji plan pisala sažetije nego ove, tj. nisam ovako detaljno zapisivala što kad radim (jer mi nije bilo potrebno; u pripremama imam detalje). Ovu detaljniju verziju koju sad objavljujem, napisala sam zbog stavljanja na web - da bih skrenula pažnju na dijelove kojih u udžbenicima nema a koji se (po mom mišljenju) trebaju napraviti (no, vjerojatno bih toga našla još, kad bih krenula detaljno prelistavati pripreme).

 

I još da dodam da kod pisanja priprema (za svaki sat posebno) veliku pažnju poklanjam zadacima koje ćemo raditi na satu (pazim na redoslijed (od lakših prema težima) i na to da kroz zadatke proradimo što više "cakica" koji se uz to gradivo mogu pojaviti), pažljivo planiram kojim pitanjima ću učenike navesti na zaključke, kojim primerima ih pokušati motivirati, te si to zapisujem na papir (dio kemijskom, a dio običnom olovkom), opširnije ili sažetije, kako kad. No, ispisivanje tablice "metode rada - sredstva rada - plan ploče - ..." za svaki sat, je nešto na što ne trošim vrijeme (osim kad mi na sat dolazi ravnateljica, savjetnica i sl.). Taj tablični dio je opet nešto što ja ne trebam, što mi je višak (i za mene uzaludno trošenje vremena i papira) i kojeg zapravo odradim u onom dijelu gdje si zapisujem detalje u vezi izvedbe sata. No, opet, nekome i taj dio treba, i to je normalno.

početna

materijali

linkovi

mudre izreke

o meni