Mineral antimona koji je bio boznat još prije 5000g u Kini. Egipćani su antimonitni prah još u 3. tisućljeću p.n.e. upotrebljavali kao sredstvo za uljepšavanje, bojenje očnih kapaka i trepavica, te za liječenje lakših očnih upala.
Tijekom prošlih stoljaća saski su ga rudari nazivali glanz zbog karakterističnog metalnog sjaja. Otuda potiče stari naziv olovni sjajnik koji se zadržao do danas. To je najčešći i najvažniji mineral olova. Olovo je metal koji su poznavali i upotrebljavali stari Egipćani, Grci i Feničani. Upotrebljava se za legure niskog tališta, pigmente, akumulatore, streljiva... To je najteži i najmekši svakodnevni metal. Vrlo je otporan na koroziju, ali je mehanički vrlo slab. S kositrom daje leguru za lemljenje (na slici).
Kositerit je rudni mineral kositra, težak, tvrd i otporan na mehaničko trošenje. Suvremena upotreba kositra osniva se na njegovim svojstvima: niskoj točki taljenja, otpornosti na koroziji, kovkosti, neotrovnosti i dobroj vodljivosti električne struje. Koristi se kao sredstvo za lemljenje i zaštitu lima za konzerve, premda ga u tome sve više zamjenjuje aluminij.
Nikelin je ruda nikla. Nikal služi za izradu legura otpornih na koroziju i za nehrđajuće čelike. Neke nikalne legure su otporen na visokim temperaturama pa su prikladne za avionske motore.
Baterija od niklene legure
Sfalerit je najvažnija ruda cinka. Ime je dobio od Grčke riječi sfaleros - varljiv jer su ga stari rudari u slabom svjetlu rudničkih lampi često zamjenjivali s galenitom. Cink se uglavnom koristi za galvanizaciju ili cinčanje željeznih predmeta da ih se zaštiti od hrđanja.
Pocinčani čavao
Cinabarit je otrovna živina ruda. Živa je vrlo teška,
ima nisko talište, te je kod sobne temperature u tekućem stanju.
Upotrebljava se u proizvodnji lijekova, pigmenata, insekticida,
fungicida, u zubarstvu i t.d.