|
|
Vlč. ZLATKO SUDAC O MOLITVI BL. IVANA MERZA
Vlč. Zlatko Sudac objavio je u posljednjem broju isusovačkog znanstvenog teološkog časopisa OBNOVLJENI ŽIVOT, (Vol. 65, br. 1, ožujak 2010., str. 97-112) opširan članak posvećen molitvi bl. Ivana Merza. Članak nosi naslov: MOLITVENI ŽIVOT BLAŽENOGA IVANA MERZA. U članku autor veoma iscrpno i dokumentirano obrađuje temu pod nekoliko vidika: vlastita svjedočanstva bl. I. Merza o svojoj molitvi, potom njegovi tekstovi o molitvi općenito, te izjave suvremenika o njegovoj molitvi. Članak za sada još nije objavljen u cijelosti na Internetu nego se može pročitati u samom časopisu u tiskanom obliku.
OBNOVLJENI ŽIVOT može se kupiti u katoličkim knjižarama VERBUMA ili izravno naručiti na adresi Uredništva:
OBNOVLJENI ŽIVOT, Filozofsko teološki institut Družbe Isusove
10000 Zagreb, pp 169, Jordanovac 110
Telefon: 01 235 4050 Fax: 01 235 4049
E–mail: zivot@ffdi.hr
Službeni SAŽETAK članka vlč. ZLATKA SUDCA
kako je objavljen u OBNOVLJENOM ŽIVOTU:
Blaženi Ivan Merz (1896.-1928.) ostavio nam je dragocjenu duhovnu baštinu koja je postala izvor nadahnuća budućim naraštajima. Osim pisanih dokumenata, bl. Ivan nam je ostavio i primjer svoga svetačkog života prožetog dubokom molitvom. Sve to predstavlja dragocjeni izvor za proučavanje djelovanja Božje milosti u njegovoj duši kojoj se spremno odazivao i s kojom je velikodušno surađivao. Molitveni život bl. Ivana Merza nije se do sada dovoljno sustavno istražio i prikazao. Ovaj članak želi stoga biti daljnji doprinos tome istraživanju. U prikazu molitvenog života bl. Ivana Merza razlikujemo nekoliko momenata: njegovo svjedočanstvo o vlastitoj molitvi, potom ono što govori o molitvi općenito, savjetujući je drugima, i zatim ono što su o njegovoj molitvi zapazili i rekli drugi. Molitveni život bl. Ivana Merza bio je usko povezan s liturgijom, koja mu je davala osnovni ton. „Živjeti Isusov život s Crkvom“, tako je definirao njegovu duhovnost p. Josip Vrbanek, njegov duhovnik. Pod tim podrazumijeva u prvom redu duboku uronjenost bl. Ivana u liturgijsku molitvu. Osim liturgijske molitve, koja je svoj vrhunac imala u dnevnom sudjelovanju u sv. misi i primanju euharistije, bl. Ivan je obavljao i druge oblike molitve, a to su: adoracija i meditacija, božanski časoslov, pobožnost Presvetom Srcu Isusovu i Blaženoj Djevici Mariji, kojoj je svakodnevno molio krunicu. Njegov molitveni život toliko je bogat i poučan da je Papa Ivan Pavao II. na dan njegove beatifikacije mogao reći i ove riječi: „On će od danas biti uzor mladeži, primjer vjernicima svjetovnjacima!“
Ključne riječi
Molitveni život; liturgijska molitva; adoracija; meditacija; božanski časoslov; pobožnost; razmatranje; osobna molitva
Šalje: POSTULATURA ZA KANONIZACIJU BL. IVANA MERZA
Na koji način mogu izgraditi bolji svijet
Mogu izgraditi bolji svijet kada bih bila dobra, pomagala drugima, molila se i vjerovala. Kada bi svaki čovjek tako mislio, mislim da bi na ovom svijetu bio mir i ljubav. Gradit ćemo mostove prijateljstva. Spajat će nas i neće nas razdvajati. Pozorno ću slušati dok netko govori jer svatko je vrijedan pažnje i poštovanja, dopustit ću drugima da do kraja kaže što želi, neću ogovarati, nikoga ismijavati, imat ću povjerenja u sebe jer sigurno i ja mogu reći nešto vrijedno,radovat ću se svačijoj sposobnosti i uspjehu, bit ću dobra ptijateljica osobito tada kada komu treba pomoći. Željela bih da svatko tako misli!
Antonija Ključević 5.b
Molitva
Dragi Bože! Hvala ti na svemu što si napravio za mene! Molim ti se kada mi je teško, kada tražim pomoć, kada se divim ljepotama ovog svijeta, kada se plašim budućnosti i nečega što ne razumijem, kada san puna zahvalnosti i kada ne znam odgovore na mnoga pitanja! U molitvi se mogu povjeriti tebi i znam da me Ti razumiješ. Molitva me smiruje i ohrabruje. Molim te Bože pokaži mi pravi put u životu. Vodi me na put gdje ću stalno sretati mir, ljubav, obitelj, prijatelje i sreću.Bože, obećajem da ću uvijek pronaći vremena za molitvu. Neću zaboraviti na tvoju prisutnost i uvijek ću se moliti!!!
Ivona Marušić, 7 b
MOLITVA
Molitva za mene znaci mir,sreca i ispunjenje vedrinom koju osjeca moje srce. Molim se radi toga što me molitva smiruje, molim se ujutro,prije rucka zajedno sa svojom obitelji i navecer prije spavanja.
Volim se moliti na mirnim mjestima uz cvrkute ptica i šum drveca, negdje sama ali kad nemam tu prigodu pomolim se u svojoj sobi ili odem u Crkvu, takodjer molim se nedjeljom na Svetoj misi uz prijatelje i ostale vjernike. Obicno molim Oce nas, Zdravo mariju i krunicu. Molim se sama ali najradije se molim sa majkom i ocem. ! =)
Nikolina Svilar, 8
Što želiš da ti Isus učini??!
Sve na svijetu imam potrebno. Moje najdraže je obitelj.Mislim da sve što želimo da nama drugi učine, to ćemo i mi njima činiti. Iz srca ćemo davati sve najbolje. U našem svijetu više neće biti nemira i svađa. U svakoj molitvi koju sa srcem izgovaram Bogu osjećam da je On sa mnom i da me sluša. Svakodnevno u molitvi zahvaljujem Bogu što pomaže u životu meni, mojoj obitelji i svima kojima je potrebna pomoć. Od Isusa želim da tako bude i dalje. Da budem zdrava, da mogu ići u Crkvu, slušati Božje riječi i da mogu naučiti što je zapravo život. Trebamo ga provesti u vjeri, ljubavi, miru, prijateljstvu. Želim da me Isus dovede do Njega i Boga.
Antonija Ključević 5.b
Je li dijes ljude na dobre i lose, vise i manje vrijedne?
Bog je stvorio covjeka. On mu je dao odredene sposobnosti. Svatko ima odredenu sposobnost za nesto jer je Bog tako htio.
Ja ne djelim ljude na dobre i lose, vise i manje vrijedne upravo zbog toga jer nam je dao odredene sposobnosti. Ali svi mi
imamo sposobnost da vjerujemo u Boga i zbog toga smo svi mi jednaki jer imamo vjeru. Bilo bi ne pravedno da mi dijelimo
ljude na nesto jer mi tako mislimo da je to u redu. Zato ne dijelim ljude na dobre i lose, vise i manje vrijedne jer ce to Bog
napraviti kada dodemo pred Bozji sud. Mi ak dijelimo ljude na dobre i lose, vise i manje vrijedne mozemo ih krivo podijeliti
pa bi onda moglo doci do zabune u drustvu, o misljenju o tom covjeku. S tim djeljenjem ljudi ne mozemo nista postici osim
nekih gresaka i nesporazuma u drustvu. Zato je najbolje da to Bog ucini kada dodemo pred njegov sud jer ce Bog sve znati
o svakom covjeku, a jedan covjek ne moze sve znati o drugom covjeku kao Bog.
Josip Lakusic, 8.c
“OS” Vladimir Nazor
 Uskrsli Isus
Zbog naših grijeha
Isus je razapet bio
I teški križ nosio.
Isus je zaplakao
Nebo se otvorilo
Zbog naših grijeha
Je umro.
Njegova teška muka
Nama je bila poruka
Da stvari ne činimo zle
Jer netko zbog toga ispaštat će.
Na smrti Njegovoj
Za nas se molio
I naše grijehe nam oprostio.
Treći dan po
Svetom pismu je uskrsnuo
I ljudima se prikazao.
Od tog dana uskrs
Slavimo grijeha se odričemo
I Njegovo uskrsnuće naviještamo.
Muku zbog nas je trpio
Zbog nas se žrtvovao
Da ljudima bi bilo dobro.
Isuse, hvala Ti
Za sve što za nas napravio si
Vječno ćemo slavit Te
I zahvalni biti za sve..
Iva Tomić @ Diana Ćorluka 6a
Uskrs
Nekada se najprvo probala sveta sol,a zatim drugo jelo iz korpe.Djeca su se tucala sa šarenim jajima koja su dobivali od susjeda i rođaka.Svi bi išli na misu i čestitali si Uskrs. Popodne bi svi rado išli u kolo.
Maja Đamić 3r G. Bebrina
Kako se slavio Uskrs?
Postilo se četrdeset dana.Išlo se svaki dan na Križni put. Nosila se tamnija odjeća.Nije bilo muzike tokom Korizme. Kroz Veliku nedjelju sadilo se u vrtu do četvrtka. Od četvrtka nisu dirali zemlju. Petkom su pekli kolače i kuhali svetenje.Subotom su nosili meso na blagoslov pokriveno sa najboljim salvetama. Bojala su se jaja.
Domagoj Baboselac, 2 r PŠ G.Bebrina
Slavljenje Uskrsa
Kuhao se kulin, šunka i jaja. Na svetenje su se nosile velike korpe u kojima je bilo kulina, šunke, jaja, bijeli i crveni luk, korijen hrena, sol i pogača. Pekli su se suhi kolači: paprenjaci i keksi na mašinu. Jaja su se šarala u lukovini.
Šimun Čipraković, 2 r PŠ G.Bebrina
Kako se slavio Uskrs?
Pripreme za Uskrs su počimale na prvi dan Korizme. Cijelu Koriszmu se postilo i molilo. U Velikom tjednu se pripremala hrana za Uskrs. Na Veliki četvrtak pekli su se kolači. Na Veliki petak pekao se kruh i kuhalo svetenje. Na Veliki subotu šarala se se jaja. Sve dane u Velikom tjednu narod je išao pješke u Klakar na obrede. Na Veliku subotu nosila se hrana na blagoslov. Kasno navečer bila je misa uskrsnuća. Na Uskrs ujutro jelo se blagoslovljeno jelo i tucalo se sa šarenim jajima.
Fabijan Lakušić, 2 r PŠ G.Bebrina
Kako se slavio Uskrs?
Na Veliki četvrtak vežu se zvona i ide u crkvu. Na Veliki petak do podne čita se muka i poslije djeca nose šarene šibe u crkvu. To se zvalo šibarina. Lupali su u crkvi po klecalima i takmičili se čija će šiba pući. To je bila uspomena na Isusovo šibanje. Komad te šibe nosio se kući. Na Veliku subotu sveti se meso, a navečer se slavi uskrsnuće Isusovo.Šaraju se jaja koja kasnije nosimo jedni drugima. Nedjelja je Uskrs. Ide se na Svetu misu. Misa bude svečana.
Ivona Đurković, 2 r, PŠ G. Bebrina
Kako se nekad slavio Uskrs?
Prije kad dođe Velika nedjelja od Velikog četvrtka svaki dan su bili obredi. Iza svete mise navečer bi se ostalo dugo u crkvi moliti. Sutra dan Veliki petak. Bili bi obredi. Sva djeca bi išla u crkvu i nosila našaranu šibu. Popodne bi se uredio Isusov grob. Čitala se muka. Sutra da na Veliku subotu bi se išlo na svetenje. U večer pali se vatra i iznosi se velika svijeća. Na Uskrs se ide na misu. Djeca donesu šarana jaja i tucaju se na Uskrs.
Kruno Lović, 2 r PŠ G. Bebrina
Kako su moji roditelji slavili Uskrs?
Slavlje je počelo na Veliki četvrtak kada smo svi išli na večernju misu. Na Veliki petak kuhamo svetenje koje nosimo na Veliku subotu na posvećenje. Djeca šaraju pisanice. Mame prave kolače. Idemo svi na obred Velikog petka u crkvu. Na Veliku subotu djeca daruju jedni drugima pisanice. Na večer svi idemo na misu. U nedjelju čestitamo jedni drugima Uskrs.
Stjepan Tvrdojević, 2 r PŠ G. Bebrina
Uskrsni običaji
Pred Uskrs se postilo i molilo. Na Veliki četvrtak, petak i subotu išlo se na obrede (misu ) u crkvu. U subotu se nosilo jelo na posvećenje. U košaru se stavljala kuhana šunka, kulin, kulinača, slanina, mladi luk, klas kukuruza, grančica šljive, sol i šibice. Šarala su se jaja sa pisankama. Kuhala se ljuska od luka i tako su se bojala jaja. Na Uskrs se palila svijeća i molilo se Bogu za blagoslov. Ujutro nitko ne smije ništa pojesti, jela se posvećena hrana. Mrvice se nisu bacale, nego se davalo kokošima. Odlazilo se na misu. Prvi dan je obitelj bila na okupu. Drugi dan se išlo u goste i primali se gosti. Tako se slavio Uskrs.
Kruno Dvojković, 4 r, PŠ G. Bebrina
|
|
Katolički vjeronauk- planiranje
