International Union of Speleology - Union International de Speleologie (UIS)  from 3^rd August 1993 (16^th September 1965)

Hrvatski speleološki savez (kratica: HSS) je savez speleoloških udruga, tj. pravnih osoba koje su registrirane za  speleološku djelatnost u Republici Hrvatskoj, te je kao takav jedinstven u državi. Sjedište mu je u  Zagrebu.

Hrvatska je iskljucivo preko Hrvatskog speleološkog saveza postala redovitom clanicom medjunarodne speleološke unije, zajedno s još 60 zemalja svijeta, koje su tamo zastupljene sa svojim nacionalnim speleološkim savezima.

Hrvatski speleološki savez je neprofitna, dobrovoljna, izvan stranacka, strucno-znanstvena i sportska udruga, cije clanstvo radi na razvijanju, unapredjivanju, koordinaciji i popularizaciji speleološke znanosti, speleološke svijesti i navika te istraživanju (otkricima), iskorištavanju i zaštiti speleoloških objekata. Hrvatski speleološki savez je savez speleoloških udruga, odnosno  pravnih osoba koje se bave speleologijom u Republici Hrvatskoj.

Uz naziv na hrvatskom jeziku, Hrvatski speleološki savez može rabiti naziv na engleskom jeziku, koji glasi: "Croatian Speleological Federation" (CSF).

Osnutak saveza

HSS je osnovan u Zagrebu,  2. travnja 1954. godine pod nazivom "Speleološko društvo Hrvatske", od  20. listopada 1990. godine djeluje pod nazivom "Hrvatsko speleološko društvo", a od  21. veljace 1998. godine naziva se: "Hrvatski speleološki savez".

Udruga njeguje tradiciju "Odbora za uredjenje Baracevih spilja", utemeljenog  20. veljace 1892. godine i "Odbora za istraživanje špilja Geologijskog povjerenstva Kraljevine Hrvatske i Slavonije", utemeljenog 31. srpnja 1910. godine, prvih hrvatskih amaterskih i profesionalnih speleoloških udruga, koje su bile osnovane medju prvima u svijetu. Vjerojatno je prva udruga vezana uz speleolosku djelatnost osnovana u Perusicu jos tijekom 1886. godine , ali se su za sada nepoznati utemeljitelji i tocan datum osnutka udruge za uredjenje Samogradske spilje.

HSS djeluje na podrucju cijele Republike Hrvatske. Ima svojstvo pravne osobe, a kao udruga registrirana je pri Ministarstvu uprave Republike Hrvatske, u Uredu za udruge Vlade Republike Hrvatske pod brojem 00000461.

Hrvatski speleološki savez smatra se jednim od utemeljitelja Union Internationale de Speleologie (UIS), jer je bio redovan clan Saveza speleologa  Jugoslavije (SSJ), koji je organizirao 4. svjetski speleoloski kongres u  Postojni 1965. godine. Na tom je svjetskom speleološkom kongresu, koji se, osim u  Sloveniji, održavao i u Hrvatskoj unutar tadasnje Jugoslavije, osnovana 16. rujna 1965. godine Svjetska međunarodna speleološka organizacija (Union Internationale de Speleologie). Tada je, pored ostale 21 zemlje u redovito clanstvo, kao jednog od osnivaca, primljen i Savez speleologa Jugoslavije, koji je predstavljao speleologe iz tadašnje države. Nakon raspada Jugoslavije, a s time i Saveza speleologa Jugoslavije, Hrvatski speleološki savez i Jamarska zveza Slovenije napisali su zamolbe za nastavak svojeg, ovog puta, odvojenog clanstva u UIS-u.

Hrvatski speleoloski savez je postao ponovna redovita clanica Međunarodne speleološke unije na prvoj Generalnoj skupštini UIS-a, koja je održana na 11. Svjetskom speleološkom kongresu u  Pekingu, 3. kolovoza 1993. godine. S time su Hrvatska i Slovenija zadržale svoj kontinuitet clanstva u UIS-u od osnutka, tj. od 1965. godine, dok neke druge bivše republike SFRJ još nisu podnijele zamolbu za prijam u clanstvo.

Hrvatski speleolozi su aktivno sudjelovali na svim dosadasnjim svjetskim speleoloskim kongresima:

1. Francuska (Paris, 1953.),
2. Italija (Bari, 1958.),
3. Austrija (Bec, 1961.),
4. Jugoslavija (Postojna, Split, Dubrovnik 1965.),
5. Njemacka (Stuttgart, 1969.),
6. Cehoslovacka (Olomouc, 1973.),
7. Velika Britanija (Sheffield, 1977.),
8. SAD (Bowling Green, 1981.),
9. Spanjolska (Barcelona, 1986.),
10. Mađarska (Budimpesta, 1989.),
11. Kina (Peking, 1993.),
12. Sicarska (La Chaux-des-Fonds, 1997.)
13. Brazil (Brasilia, 2001.),
14. Grcka (Kalamos, 2005.),
15. SAD (Kerville, 2009.).

Speleološke kategorije, clanstvo, ustrojstvo i aktivnost Hrvatskog speleološkog saveza

Unutar Hrvatskog speleološkog saveza, nakon propisanog školovanja i polaganja ispita pred odabranim povjerenstvom dodjeljuju se speleološke kategorije, ovisno o postignutom stupnju znanja i iskustva:

• speleološki pripravnik,
• speleolog,
• stariji speleolog,
• instruktor speleologije,
• stariji instruktor speleologije

Školovanje se obavlja po kriterijima UIS.

Clanicom Hrvatskog speleološkog saveza postaje se na temelju zamolbe, uz predocenje dokaza da je pravna osoba registrirana u skladu s važecim propisima i zakonima. Sve clanice Hrvatskog speleološkog saveza preko saveza dobijaju i godišnju dozvolu za strucna i znanstvena istraživanja speleoloških objekata, koja im daje Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu prirode. Bez takovih dozvola nije moguce ulazi niti u jedan speleološki objekt u republici Hrvatskoj, prema važecem Zakonu o zaštiti prirode NN 70 /2005 i NN 138/2008.

Danas su aktivne clanice Hrvatskog speleološkog saveza u Zagrebu,  Pazinu, Porecu, Splitu, Fužinama, Karlovcu, Sinju, Opatiji, Kastvu, Samoboru, Bujama, Buzetu, Rocu, Puli, Vrsaru, Graciscu  i drugim mjestima.

Djelatnost HSS odvija se kroz Upravni odbor, Nadzorni odbor, strucna povjerenstva (komisije) i koordinatore, koji su izabrani za cetvorogodišnje razdoblje na Skupštini 8. travnja 2006. godine u Pazinu. Primjerice:

• Komisija za opremu i tehniku istraživanja,
• Komisija za dokumentaciju, informatiku i katastar,
• Komisija za biospeleologiju,
• Komisija za geoznanstvena istraživanja i topografsko snimanje,
• Komisija za izobrazbu i edukaciju,
• Komisija za fotografska i video snimanja,
• Komisija za speleoronjenje,
• Komisija za turističke speleološke objekte,
• Komisija za Statut i dokumente HSS,
• Komisija za sigurnost, medicinu i spašavanje,
• Koordinator za suradnju sa Zajednicom tehnicke kulture,
• Zastupnik u skupštini Union Internationale de Speleologie (delegat UIS-a).

Aktivnost udruga clanica HSS, kao i samog saveza, ocijenjena je i u medjunarodnim okvirima kao zamjetna i utjecajna, tako da su naši speleolozi bili sudionicima u speleološkim ekspedicijama diljem Hrvatske i cijeloga svijeta.

Hrvatski speleološki savez ili njene clanice u svojoj su dugogodišnjoj aktivnosti organizirali brojna speleološka istraživanja i ekspedicije kod nas i u svijetu. Na primjer, istraživanja brojnih speleoloških objekata na otocima Braču, Hvaru, Korculi, poluotoku Pelješcu te u području Like i Gorskog kotara (tadašnji listovi topografskih karata Ogulin 1,2,3,4; Senj 1,2,3,4; Gospić 1,2,3,4), zatim istraživanja područja Istre, Gorskog kotara, Cicarije (oko 500 speleoloških objekata), te u jadranskom obalnom području. U razdoblju od 1954. do 1970. ukupno je obradjeno i registrirano 3820 speleoloških objekata (Institut za geološka istraživanja), do 1986. godine 5263 objekata (M. Garasic), a danas ih je u Hrvatskoj, zajedno sa svim sustavno obradjenim kavernama (preko 950 kaverni), tj. speleoloških objekta bez prirodnih ulaza s površine objekata, registrirano preko 11.500, što je znacajno u odnosu na velicinu Hrvatske i broj speleologa koji u njoj djeluju. Može se pretpostaviti da je u Hrvatskoj poznato oko 13.000 speleoloških objekata, jer nisu svi podaci skupljeni na jednom mjestu.

Speleolozi iz Hrvatske su, preko Hrvatskog speleološkog saveza, clanovi i Medjunarodne speleološke unije (Union Internationale de Speleologie - UIS), a uspješno su realizirali i dobili dozvole za zajednicke speleološke ekspedicije diljem svijeta (u posljednjih pedesetak godina u gotovo svim zemljama Europe, u Južnoj i Sjevernoj Americi, Karibima, Africi, Aziji, Australiji, Oceaniji...).

HSS je 1998. godine uspješno organizirao veliku međunarodnu speleoronilačku ekspediciju u Crveno jezero (Red lake), kada je precizno izmjerena visinska razlika od 528 metara, a dubina jezera od čak 281 metar. Naredne godine se započelo s ronjenjima u izvorima rijeke Gacke, koja su dala dotad nepredvidive rezultate o dubini i dužini izvora krših rijeka u Hrvatskoj.

HSS svake godine za svoje clanstvo organizira stručne seminare s različitim tematikama, organizira ispite za različite speleološke kategorije, te je već deset godina pokrovitelj godišnjeg okupljanja svih speleologa u Hrvatskoj - Skupa speleologa Hrvatske.

Značajno za spomenuti

Predsjednici Hrvatskog speleološkog saveza bili su:

• dr.sc. Josip Poljak (1954.-1957.),
• akademik dr.sc. Josip Roglic (1957.-1960.; 1960.-1962.),
• prof.dr. sc. Vladimir Blaškovic (1962.- 1964.),
• akademik dr.sc. Mirko Malez (1965.-1966., 1967.-1970., 1971.-1974., 1975.-1978., 1979.-1982.,1983.-1986., 1987.-1990.),
• prof.dr.sc. Mladen Garasic (1991.-1994., 1994.-1997., 1998.-2001., 2002.-2005., 2006.-2009.).

Pocasni clanovi Hrvatskog speleološkog društva i dobitnici plakete "dr. Josip Poljak" su:

• akademik Grga Novak,
• akademik Milan Herak,
• akademik Milan Mestrov,
• dr.sc. Srecko Bozicevic.

Od osnutka do danas kroz clanstvo Hrvatskog speleološkog saveza (Speleološko društvo Hrvatske, Hrvatsko speleološko društvo) prošle su stotine najistaknutijih strucnjaka i znanstvenika iz podrucja speleologije, geologije, hidrogeologije krša, biologije, arheologije i ostavile svoj trag u brojnim istraživanjima objavljenima u stranoj i domacoj literaturi.

Clanovi SDH aktivno su sudjelovali na svih 10. kongresa speleologa Jugoslavije. Odlicno su organizirali cak dva kongresa, i to Drugi jugoslavenski speleološki kongres u Splitu 1958. godine i Deveti jugoslavenski speleološki kongres, održan u Karlovcu 1984. godine. Tiskani su posebni plakati o kongresima, organizirane su posebne izložbe i predavanja. Iza tih kongresa tiskani su Zbornici radova, za koje se procjenjuje da su najbolji na ovim prostorima.

Tijekom 2000. godine HSS je dobio i organizirao 5. medjunarodni simpozij UIS-ovog povjerenstva za izučavanje povijesti speleologije i karstologije pod nazivom ALCADI 2000 (5 th International Symposium on History of Speleology and Karstology in Alps, Carpathians and Dinarides). Tiskani su sažeci radova i Zbornik radova Simpozija.

Prvi hrvatski speleoloski kongres   s medjunarodnim sudjelovanjem, odrzat ce se u mjesecu studenom 2010. godine.

Pored toga, SDH (HSS) je  1965. tiskao knjigu "Cerovacke pecine" dr. Mirka Maleza, brošuru o radu SDH, izradio je 26 knjiga o sustavnim speleološkim istraživanjima na području Hrvatske, kao i Zapisnike speleoloških istraživanja (1959. do 1990.). Danas Hrvatski speleološki savez izdaje casopis Spelaeologia Croatica (od 1991. godine).

Raritetno je da je, na poziv clanova SDH, u posjet Hrvatskoj 1955. godine došao i legendarni speleolog, Francuz Norbert Castaret. Bio je u Veternici i Cerovackim spiljama s dr. Josipom Roglicem i dr. Mirkom Malezom, a u Zagrebu je održao predavanje za clanove SDH i posebno za veliki broj zainteresiranih građana u najvecoj dvorani tadašnjeg Narodnog sveucilišta. To je bio izuzetan događaj, jer je Norbert Casteret već onda bio speleološka legenda.

Značajno je spomenuti da su najpoznatije teorije o kretanju podzemnih voda u kršu, kao i neki znacajni radovi o kršu uprava rađeni u području hrvatskog krša (Eduard Alfred Martel, Grund, Katzer i drugi)

---

Organization of the First Croatian Speleological Congress with International participation, from 24 th to 27 th November 2010, Croatia

---

You are visitor no. 

Get a free hit counter here.

since April 1 st 1996.

---

Hrvatski jezik

English language

Pages are under construction !!!

---

STATISTICS ON THIS WEB PAGE

---

This service is maintained by Croatian Speleological Federation
Page created : March 31 th, 1996
Last modified: November 30 th, 2009