Internet maturanti u sluzbi ekologije

 

U Hrvatskoj za izradu maturalnih radova potrebna je minimalna kolicina od 5 tona papira. Ne vjerujete,...

 

Vec skoro dvije godine, tocno od 05. studenog 1996 godine, profesor i ucenici velikogoricke Obrtnicke skole koriste Internet kao medij u obrazovanju. Posebno treba istaknuti da se Mreza koristi ravnomjerno kroz cijelu skolsku godinu te se tako pruza mogucnost svakodnevnog kontakta profesora i ucenika. Iz naslova vidljivo je da se zeli pisati o ucenicima maturantima koji se na Internetu nazivaju Net maturanti ili hrvatski maturanti na mrezi. U prosloj skolskoj godini napravljeni su temelji mature na Internetu, dok je u ovoj 1997/98. petnaest maturanata elektrotehnicara ili priblizno njih 30% moze koristiti blagodati novog medija. Popis ucenika maturanata na mrezi Obrtnicke skole iz Velike Gorice, kojima je mentor autor ovog clanka, moze se vidjeti na http://public.srce.hr/obrt_skola_vg pod izborom ucenici. Takoder, popisom je prikazan i naslov tema za pojedinog maturanta koji posjeduje svoju e-mail adresu.

Od velike pomoci maturantima je i skolska Web stranica na kojoj se moze naci Pravilnik o polaganju mature kao i sva pitanja usmenog dijela mature. Korist za maturante je i primjer zavrsnog rada koji moze biti kao putokaz sto i kako napisati za maturu.

Dosadasnja iskustva u konzultacijama izmedu matutanata na mrezi i profesora kolosalna su koju pruza Internet. Profesor vodi kroz konzultacije svojeg kandidata svakodnevno putem e-mail poruka ili Web stranica. Sloboda profesora i ucenika u prostoru i vremenu je potpuna te vodi konacnom cilju zavrsetaka skolovanja ili maturi. U ovoj bezpapirnatoj konzultaciji preko racunala potrebno je posebno postaviti organizaciju sortiranja tako velikog broja maturanata odnosno njihovih e-mail poruka. To se realizira otvaranjem posebnih datoteka za svakog pojedinog ucenika maturanta. U datotekama postavljaju se poruke ucenika i profesora bilo u tekstualnom, grafickom ili inom obliku. Poruke se mogu filtrirati i tako automatski postavljati u tocno odredenu datoteku. Na takav nacin sortiranja profesor mentor moze lako i brzo prelistavati poruke svojih konzultanata i vidjeti na koje nije jos odgovorio. Tehnicke mogucnosti ovog vida djelatnosti na Internetu svakodnevno su sve bolje i savrsenije i ne mogu se uopce usporediti s tradicionalnim vidom konzultacija i pripreme maturanata za zavrsni ispit.

U ovoj s.g. 1997/98. maturanti na mrezi svoj maturalni rad pisu u HTML jeziku koji je predviden za postavljanje na Web stranice Interneta. Tekst je pisan na hrvatskom jeziku, a prema mogucnosti i preveden na engleskom jeziku. Prilozi maturalnog rada kao sto su slike, sheme, dijagrami i ino postavljaju se u standardne GIF ili JPG formate kako bi i oni bili citljivi na mrezi. Za ocekivati je u ovom ljetnjom roku maturalne radove na Web stranicama maturanata na mrezi kao i njihovu elektronicku pohranu /tradicionalno pismohrana/ na sluzbenoj stranici skole, tj. na posluzitelju SRCE. Bezpapirnata elektronicka pohrana ima istu ulogu poput arhive u tradicionalnoj skoli s tim sto neki dokumenti mogu biti citljivi za sve, a neki samo za administratora.

Nedostatke ovog mreznog nacina izrade mature ostavljamo kriticarima, a pogledajmo i ne male ekoloske znacajke.

Zanimlljivo je da maturant za izradu svoje mature na ovaj nacin nije potrosio niti grama papira, a o sredstvima za pisanje da i ne govorimo. Upravo na tom tragu pogledajmo grube procjene ekoloskog znacenja. U Hrvatskoj za izradu maturalnih radova potrebna je minimalna kolicina od 5 tona papira. Ne vjerujete, podijelite broj od 5 tona sa brojem maturanata u nasoj drzavi i dobit cete smijesno malu kolicinu papira koju potrosi maturant. Upravo u tom malom broju lezi tajna mogucih ekoloskih usteda. Kako stoje brojke glede ostatka svijeta, za pretpostaviti je, naravno, alarmantno. Ako smo mi po broju stanovnika u svijetu tisuciti doi, a jesmo, to znaci da svijet po toj analogiji trosi za svoje skolarce maturante 5.000 tona papira, a 5.000 tona papira znaci puno puno suma manje.

Dobrociniteljica, uzorita majka Tereza, ostavila je svijetu puno dobrih djela i jedan od njenih citata najrjecitije govori sto da radimo: "Ono sto si godinama stvarao u casu bi moglo razruseno biti: nije vazno, stvaraj!". Na ovo nema se sto dodati, ali ipak moguce: nije vazno, stedi!

22. sijecnja 1998.


Rezultati ucenicke Net ankete

 

Anketa pokazuje da velika vecina srednjoskolaca uci jedan sat dnevno, a prakticki svaki drugi srednjoskolac ne cita novine, pije alkohol, pusi duhan, probao je drogu, i ne povjerava se roditeljima!

 

Vec pola godine "vrti se" na Web stranici Obrtnicke skole anonimna Net anketa namijenjena poglavito samo srednjoskolskim ucenicima. Anketa je postavljena tocno 5. kolovoza 1997. na Internetu, a obradena je statisticki do 31. sijecnja 1998 godine. I ako je statistika, kako mudraci kazu, skup netocnih podataka, vrijedi pogledati rezultate pristigli kao odgovor na Net anketu koja nije imala nikakovih znanstvenih pretenzija. Anononimna Net anketa nalazi se na Web stranici Obrtnicke skole Velika Gorica http://public.srce.hr/obrt_skola_vg/Anketa.html slijedeceg sadrzaja:

Koliko sati dnevno ucis = 1 sat, 2 sata, 3 sata, 4 sata

Citas li novine = Da, Ne

Pijes li alkohol = Da, Ne

Pusis li duhan = Da, Ne

Da li si probao drogu = Da, Ne

Povjeravas se roditeljima = Da, Ne

Mjesecni deparac veci je od 300 kn = Da, Ne

zelis li biti profesor = Da, Ne

Rezultati odgovora ucenika na postavljenu Net anketu izrazeni su u postocima:

Koliko sati dnevno ucis = 1 sat 68%

Koliko sati dnevno ucis = 2 sata 20%

Koliko sati Ä evno ucis = 3 sata 2%

Koliko sati dnevno ucis = 4 sata 10%

Citas li novine = Da 58%

Citas li novine = Ne 42%

Pijes li alkohol = Da 55%

Pijes li alkohol = Ne 45%

Pusis li duhan = Da 43%

Pusis li duhan = Ne 57%

Da li si probao drogu = Da 50%

Da li si probao drogu = Ne 50%

Povjeravas se roditeljima = Da 51%

Povjeravas se roditeljima = Ne 49%

Mjesecni deparac veci je od 300 kn = Da 50%

Mjesecni deparac veci je od 300 kn = Ne 50%

zelis li biti profesor = Da 24%

zelis li biti profesor = Ne 76%

Tko su posjetitelji Web stranice Net ankete? Za pretpostaviti je da su to u vecini slucajeva sigurno ucenici Obrtnicke skole Velika Gorica kao i ucenici ostalih velikogorickih srednjih skola. Pretpostavka se bazira na cinjenicama da je ucenicima omogucen rad na Internetu u knjiznici skole gdje se nalazi Internet centar. To znaci da je jedan dio ucenika odgovarao na anketu sa racunala postavljenog u skoli, dok je dobar dio srednjoskolaca odgovarao i sa svojih racunala u svojim domovima. Statistika je dobivena kao elektronicka posta koju su ucenici anonimno slali preko cgi programa postavljenog na SRCE, na adresu skole: obrtnicka-skola-vgorica@zg.tel.hr.

Rezultate ove ankete relaevanto mozemo ili ne moramo uopce uzeti kao bilo kakve pokazatelje, ali ipak zanimljivo je anketu pogledati i postaviti si neka pitanja. Anketa pokazuje da velika vecina srednjoskolaca uci jedan sat dnevno, a prakticki svaki drugi srednjoskolac ne cita novine, pije alkohol, pusi duhan, probao je drogu, i ne povjerava se roditeljima!

Nije nevazan i podatak anketiranih ucenika da velika vecina ne zeli biti profesor.

02. veljace 1998.


Internet u revitalizaciji otoka

 

Tradicionalne kvalifikacione strukture koje posjeduju, ne samo otocani, sve vise ne odgovaraju stvaranjem novog informatickog drustva. Potrebno je stvoriti mogucnost obrazovanja na daljinu preko tecajeva, prekvalifikacije i skolovanja sve do akademskih zvanja. U svijetu postoji sve to pomocu, naravno, Interneta, a konacni cilj je otvaranje novih radnih mjesta.

 

Nasi otoci postaju sve "stariji" ostajuci bez mladih narastaja koji vide jedini izlaz zivljenja na "kopnu". Glede skolovanja na otoku i zaposljavanja izgledi su minimalni iako drzava cini sve prema svojim mogucnostima da se stanje promijeni. Koraci drustva prema "spasavanju" otoka mogu biti ucinkovitiji prateci danasni trend i buduce mogucnosti Interneta koji ce sigurno dostici neslucene mogucnosti obrazovanja na daljinu.

Ostavimo na trenutak mogucnosti obrazovanje na daljinu, te pogledajmo nase otoke glede mogucnosti zaposljavanja na daljinu koje se u svijetu informatike naziva telework ili cyberwork. Prema istrazivanjima u SAD-u se ocekuje da ce pocetkom slijedeceg tisucljeca doci do globalizacije i stvaranja slobodne trgovinske komunikacijske zone. Danasnji "surferi" i "surferice" bit ce nosioci trgovine preko Interneta koja se procjenjuje da ce dostici nevjerojatnih bilijun dolara. Nasi otoci sigurno imaju mogucnost "zagristi" dio svjetskog kolaca i tako zadzati mlade koji ce u takvom informatickom drustvu poboljsati kakvocu zivota i socijalnu sigurnost.

Kako vidimo posla ima za nase otocane pri stvaranju cyberworkera, ali kako?!

Ako polazimo od prve pretpostavke da vec desetak milijuna ljudi radi cyberwork kao cyberworkeri za ocekivati je povecanje broja poput eksplozije Interneta. Za tu "eksploziju" trebamo se pripremiti i sigurno da je kljuc svega obrazovanje, obrazovanje na daljinu ili cybereducation. Obrazovanje na daljinu mora odmah djelovati na prekvalifikaciju ljudi sto je najbrze i najdjelotvornije. Tradicionalne kvalifikacione strukture koje posjeduju, ne samo otocani, sve vise ne odgovaraju stvaranjem novog informatickog drustva. Potrebno je stvoriti mogucnost obrazovanja na daljinu preko tecajeva, prekvalifikacije i skolovanja sve do akademskih zvanja. U svijetu postoji sve to pomocu, naravno, Interneta, a konacni cilj je otvaranje novih radnih mjesta. Obrazovanje otocana i svih rurarnih mjesta u nasoj drzavi treba i stimulirati raznoraznim mjerama. Naprimjer, za nase drustvo najeftinije i najucinkovitije je svakoj otockoj obitelji pokloniti racunalo sa pripadajucom opremom. Citavu akciju treba pripremiti od osnovne edukacije i to u najranijem zivotnom dobu mladog covjeka zajedno sa njegovim roditeljima koji su glavni nositelji projekta Internet u revitalizaciji otoka.

Iako ne postoji jos prava podrska obrazovanja na daljinu, srednjoskolski profesori i ucenici kao entuzijasti vec koriste sve blagodati Interneta - sto je vec pisano u Skolskim novinama. Takoder i studenti koriste Internet kao mogucnost obrazovanja na daljinu, a posebno su se postigli rezultati kod ucenja stranih jezika.

Zasto ucenik i profesor ne bi sjedili u svojim domovima i tako zadrzali prvenstveno mlade ljude da ostanu uceci i poslije radeci na svom ognjistu, a u nasem slucaju na otoku.

Internet omogucuje da su svi ucenici, studenti ili koji zele prekvalifikaciju, budu ravnopravni i u istoj poziciji ziveci na otoku ili u Zagrebu.

16. veljace 1998.


Internet pripremanje nastavnika za nastavu strucnih predmeta

Da li se treba pripremati za nastavu, medu nastavnicima je dvojba, da ili ne, iako znaju odgovor koji mora biti samo da. Nastavnicima koji izvode nastavu strucnih predmeta posebno pricinjava poteskoca sto cesto nemaju potpuno pedagosko-psiholosko i metodicko obrazovanje. Prvi kontakt strucnjaka sa skolom u kojoj pocinje predavati strucne predmete, je blago receno totalna konfuzija. Odmah mora predavati u razredu i nerijetko po osam razlicitih predmeta, a da ne govorimo posebno da je "zatrpan" i silnim nastavnickim administrativnim poslovima. Takav nastavnik, ma koliko bio veliki strucnjak, pocinje kao apsolutni pocetnik u nastavi i cesto prepusten samom sebi i pomoci kolega s kojima je u zbornici. Nastavnici pocetnici strucnih predmeta dolaskom u skolu "naoruzavaju" se strucno tehnickom literaturom pretvarajuci svoj dom u strucnu knjiznicu. I pored velikog strucnog znanja ipak je najveci problem kako sve to pretociti u razredu s relativno ogranicenim mentalnim i vremenskim prostorom. Nastavnici pocetnici, i ne samo pocetnici, mogu doci do literature, u kojima se moze naci uglavnom teoretski kako se pripremati za nastavu, ali konkretno ili "sprancu" ne mogu nigdje naci.

Kao i uvijek, tako i sada ima izlaza u pomoci pripremanju nastavnika, pocetnika, strucnih predmeta, naravno, tu je Internet. Na tom "bespapirnatom" mediju moze se postaviti trazena priprema koja je veliki orijentir za buduce osobne pripreme, a pogotovu sto moze odmah poceti izvoditi nastavu.

Ocekuje se uskoro globalno rjesenje navedenog problema nastavnika pocetnika, a moguce je vec sada na Mrezi naci pokoje pripreme za nastavu iz strucnih predmeta. Tako se na Web stranici autora ovog clanka

http://public.srce.hr/~vskocili

mogu naci upravo poceci buduceg izgleda priprema za pojedine strucne predmete. Ne pretendirajuci na znanstveni vec na prakticni karakter autor vodi nastavnika pocetnika od samog pocetka izgleda izvedbenog programa do konkretnih priprema za izvodenje nastave. Izrada priprema na navedenoj Web stranici nije dala odgovor na sve detalje realizacije nastave, ali je sasvim solidna podloga za moguce izvodenje konkretnog predmeta i njegovog sadrzaja. Prikazan je izvedbeni program strucnog predmeta u svom izvornom, pisanom, obliku koji je pohranjen u pedagoskoj sluzbi skole. Takoder, prikazan je i zajednicki dio za sve nastavne jedinice kao sto je: koncepcija i zadaci predmeta, odgojno obrazovni ciljevi i zadaci, nastavna sredstva i pomagala, nastavne metode i mjesto izvodenja. Zanimljivo je da je pripremanje nastavnika strucnih predmeta prikazano za realizaciju sadrzaja na tradicionalni nacin kao i netradicionalni nacin kao obrazovanje preko Interneta. Nastavna sredstva prikazana su i netradicionalno kao sto je Web stranica skole na kojoj se "vrte" strucni predmeti. Za citateljstvo mozda je interesantno rjesenje netradicionalne nastavne metode koja se realizira preko skolske Web stranice kao Net uradak pomocu cgi programa ili elektronicke poste. I na koncu pruza se prilika nastavniku pocetniku pogledati moguca mjesta izvodenja predavanja, od ucionice, laboratorija do virtualne skole, koja se realizira kao obrazovanje preko Interneta gdje se profesor i ucenici nalaze u svojim domovima uz racunala.

Prikaz samog izvedbenog programa prikazan je tako da se vidi da je za svaki sat odabrana nastavna jedinica odredenog strucnog sadrzaja.Takoder, vidljivo je da su od ukupno potrebnih sati za strucno predavanje u pravilnim razmacima postavljeni sati ponavljanja, provjere znanja, rjesavanje zadataka, pismene provjere kao i izrade programa.

Za nastavnika pocetnika, mozda i najbitnije, prikazana je priprema za konkretni skolski sat gdje je malim kosim slovima prikazano gradivo proslog sata. U ovom Internet prikazu pripreme za skolski sat prikazan je i strucni dio u obliku teksta, sheme i pripadajucih dijagrama.

Internet je od velike pomoci kod pripremanja nastavnika pocetnika, a moze posluziti i nastavnicima koji imaju "visegodisnja iskustva".

20. veljace 1998.


Razrednicka administracija na Internetu

Primjer razrednicke administracije razreda

Primjer obavijesti razrednika roditeljima

Ovaj je tekst namijenjen profesorima razrednicima koji imaju volju poboljsati sebi i skoli vodenje neophodne razrednicke administracije. Sto je potrebno?

"Surfajuci" po Internetu moze se naci ponesto za razrednike, pa i ono najkompliciranije za svakog, a to je razrednicka administracija koja zadaje najvise glavobolje svima u skoli. Sama pomisao profesora razrednika da na koncu razdoblja mora napisati sveukupni administrativni dokument na kojem se vide ocjene iz pojedinih predmeta, broj ostvarenih sati, opravdani i neopravdani izostanci i ostali silni statisticki podaci. S takvom "pisancijom" imaju problema pogotovo nastavnici koji nisu vicni matematici i statistici, a i kad sve "pozbroje" u vecini slucajeva rezultati su netocni. Time se potvrduje tvrdnja da statistika i je zbroj netocnih podataka. Mora se istaknuti da ima skola koje su to rjesile uvodenjem racunala u prije navedenim administrativnim poslovima i na taj nacin znatno olaksali posao razrednika kao i opcenitu administraciju skole.

Da bi se ovo postiglo potrebno je samo malo volje i zelje da profesor pomogne samome sebi kako bi postao zadovoljni profesor. Ideja nije nova, ali sada se moze vidjeti i na Web-u autora http://public.srce.hr/~vskocili upravo mogucnost kako olaksati rad razrednika na najmukotrpnijim poslovima administracije. Alati za "administriranje" postoje na mrezi cak i kao potpuno besplatni, a mogu se uz malo truda i sami napraviti jer su tako jednostavni da ih moze napraviti i "cybertudum" prilagodivsi ih svojim potrebama. To su programi na bazi tablicnih racuna kao sto su Excel ili FileMaker Pro, a ima ih upravo napisanih za skolske potrebe.

Vratimo se profesorima razrednicima; njima se pruza mogucnost da ucenicke podatke upisu samo jednom na jednoj "tiskanici", a sve ostala izvjesca upisuju se automatski tako da nije potrebno upisivati iste podatke, a sto je najvaznije automatski se statisticki upisuju svi zeljeni podaci, naravno, bez pogreske.

Na primjer, ako zelimo imati u polju naziva "zbroj ocjena", uzet cemo tip "zbrajanje" i pod izbor upisat cemo " hrvatski jezik + strani jezik + povijest + TIZK + matematika + osnove elektrotehnike + tehnicko crtanje + prakticna nastava + vjeronauk". zelimo li sada imati u polju "srednja ocjena", na dvije decimale, sada pod izbor upisujemo "Round((Zbroj ocjena / 9);2)".

Nije nevazno da na koncu profesor razrednik jednostavno daje nalog racunalu i pisacu da samo ispise na formatu A4 sva potrebna izvjesca, a glavnÄ primjere moze vidjeti na navedenoj Web stranici. Na taj nacin, takoder, pruza mu se mogucnost dolaska i do samostalnih rjesenja vodenja svoje skolske administracije. Navedena Web stranica nije dala odgovor na sve "pisancije", ali putokaz sigurno da i konacno je vrijeme da i zadnji "nevjerni profesor" uvidi da je racunalo korisno te da se danas bez njega ne moze, i naravno, da je konacno trenutak da se vec jednom nadu na Internetu.

02. ozujka 1998.